lođa od skoro 100 m2 skoro 1/6 kuce je loda.. al dobro.. pokusat cemo jos malo istrazit pa cemo vidjet sta bude od tog, ali ako bi se drzali ovog clanka zakona, onda bi se to moralo smatrat stambenom povrsinom cak i kad nebi nista radili, jer jednostavno nije zavrseno, ali lođa nije bila u planu.. drugo da smo mi planirali tu lođu napravit pa smo ju napravili i nezakonito pa ju sad zelimo pretvorit u nesto drugo.. to ajde, ali ovo je u planu bio stan, a sad bi netko to prekvalificirao u lođu..

Obradovao nas je darom knjige Vladimira Nazora " Pastir Loda " za kojom Knjižnica Pučišća traga već duže vrijeme po antikvarijatima i privatnim zbirkama.

Ima Skradin i svoj hotel Skradinski buk, i hostel Loda, i vile i apartmane, no najveći je problem toga grada što još uvijek nema - višednevne goste

nas zanima sto mi SAD mozemo napravit da taj stan bude legaliziran kao stan, a NE KAO LODA? evo mislim da je sad 100 % jasno

I koja je to sramota da moraš šetati od šaltera do šaltera ispunjavati papire i raznositi ih ko kurir Loda.

Usto počinje pisati dnevničke zapise, putopise, studije i eseje o domaćim i stranim autorima, o problemima versifikacije (O hrvatskom jedanaestercu 1838. - 1900., 1935.), bavi se prevodilaštvom, prepravlja stara djela, s velikim ambicijama piše roman o višemilenijskoj povijesti rodnog mu otoka (Pastir Loda, 1938., 1939.), ali njegove kreativne mogućnosti kao da su dokraja bile iscrpljene.

Nazor brine o pet hostela i dva kampa: Stoimena u Crikvenici, Zlatokrila u Velom Lošinju na otoku Lošinju, Veli Jože u Savudriji (kamp), Cvrčak u Dugoj Uvali (hostel i kamp), Halugice u Puntu na otoku Krku te Loda u Skradinu.

On kasnih tridesetih godina nudi čitateljima projekt golemoga romana, Pastir Loda, s mitološko-alegorijskim protagonistom, kao svjedokom povijesnih događaja na zavičajnom otoku (Zgode i nezgode bračkog fauna), a Milan Begović Gigu Barićevu, roman iz još svježeg poratnog vremena, u kojem se prepoznaju likovi iz zagrebačkoga građanskog svijeta.

Najkonkretniji je bio iz grada Loda, koji ima 100 tisuća stanovnika i na čijem se području nalazi aerodrom Ben Gurion.

I Vladimir Nazor i pastir (dakako: Loda) i stado koza, koje Skarmeta zacijelo nije mogao vidjeti jer su bile zakonom zabranjene, ali Brač bez koza ne ide (Capris laudata Brattia - Plinije Stariji i grb Brača).

Njegova najpoznatija djela su: Medvjed Brundo (epski spjev), Pastir Loda (roman), Veli Jože (pripovijetke), te zbirke lirike; Slovenske legende i Hrvatski Kraljevci.

Marko Dragić svoje je izlaganje posvetio Nazorovim pjesmama o hrvatskim kraljevima i zbilji o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru, Nazorovi " Krvavi dani " nadahnuli su Ivana Boškovića, a " Pastir Loda " Zvjezdanu Raos.

Istodobno eksperimentira u poeziji (Deseterci, 1930. i Topuske elegije, 1933) te piše dnevnike, studije, oglede, putopise (Putopisi, 1942) i roman o povijesti rodnoga Brača Pastir Loda (1938 39).

Jezgru njegova istar. ciklusa čine poema Krvava košulja: uspomene iz doline Raše (1905) kao poticaj prosvjećivanju i pobuda svijesti istar. ljudi, narodnoprosvjetiteljski Krvavi dani: historijski roman iz istarske prošlosti (1908) s klasnonac. i ljubavnom pričom, Veli Jože: istarska priča (1908) kao prikaz nac. borbe u simboličkometaforičkom naslovnom liku iz predaje, zatim bajkovite, lirične i alegorijske, angažirane i modernističke Istarske priče (1913) i pjesme Istarski gradovi (1930), te Boškarina (Istarska priča, 1928), proza za mladež Istarski bolovi (1930), Stare istarske balade (1946) i dr. Ostala djela: Hrvatski kraljevi (1912), Mrtvo ostrvo (1914), alegorijski ep Medvjed Brundo (1915), Pabirci (1917), Gospa od Snijega (1918), Arkun (1920), Dedek Kajbumščak (1939), Kurir Loda (1946) i dr.

Slaven i Loda sagrađeni su 1960. godine u Norveškoj, kapacitet im je bio 250 putnika i tridesetak manjih vozila.

Jedino ono šta me jebeno nervira je šta forum kad zašteka ne loda cilu stranicu, nego lodira recimo 30 postova, pa skrolam, skrolam dok ne dođem do " zida " i onda dalje nema dok ne refrešam: mad: Jebo vas server: cerek:

Nakon kratkog izbivanja s književne scene zbog političkih razloga, vratio se pripovijetkama Pastir Loda i Dedek Kajbumščak, a nakon rata objavio je zbirku Pjesme partizanske.

Moderator teze bio je prof. Vicenzo Buonuomo, a korelatori prof. Natale Loda i prof. Antonello Blasi.

Loda je prodan 1998. godine s namjerom da se preuredi u turistički brod.

Michal Negrin rođena je u Izraelu u Kibbutzu Na ' an blizu gradića Loda.

Budući da je taj samostan bio maleni kućerak, nastao kao zbjeg makarskih fratara u početku kandijskog rata (1646.), fra Andrija je počeo zidati novi i veći, koji su drugi starješine dovršili, te još i danas postoji u stilu, koji mu je izvana dao Kačić. (Predaja kaže, da je za taj samostan i sam na leđima nosio kamenje, što je tako lijepo opisao Vladimir Nazor u romanu »Pastir Loda«.) Posljednje desetljeće života Kačić je proveo u svome samostanu Zaostrogu, kamo je 1750. preselio iz Sumartina.

Primorac je kućni prijatelj Bibija Netenijahua, a Anto je išao u svoju Canossu, gradonačelniku Loda na ispriku radi ustaša, uz Sedlarove kamere.

Zgrada je nova i po mom misljenju dobro izolirana, loda je potpuno obucena u stiropor fasadu, nema nikakvih roleta, pregrada (ograda) je zidana, 20 - ak cm debljina, nije ostakljena.