Sada smo svi, osobno i kao ljudska vrsta, u vrlo kritičnom vremenu jer je količna i brzina promjena ogromna, a naša sposobnost za nošenje s promjenama u velikoj je mjeri i dalje na razini koja je evolucijski formirana još u vrijeme dok je ljudi, u usporedbi sa sadašnjim brojem, na planetu bilo jako malo, a živjeli su u plemenima kao lovci-sakupljači.

Ribolovci, lovci, sakupljači meda i drvosječe, prvi su se sa savskih obala spustili u nizinska poplavna područja.

Nomadski lovci-sakupljači počeli su živjeti uzduž Nila tijekom pleistocena.

Da se ljudi ne koriste proizvodnjom hrane (stočarstvo, ratarstvo, ribolov...) već da samo love i sakupljaju iz prirode kao naši preci lovci sakupljači, cijela planeta bi jedva izdržavala nekoliko desetaka milijuna ljudi bez ikakvih posljedica po okoliš.

Fosilni ostaci ukazuju da su stanovnici najvjerojatnije bili lovci-sakupljači koji su potom postali poljoprivrednici.

Stotinama tisuća godina ovdje su živjeli lovci-sakupljači, da bi bili zamijenjeni pastirima i stočarima prije nekoliko tisuća godina.

Možemo biti gotovo sigurni to isto, napravili su i oni, kartografi Katalonske škole i Mallorce, filozofi i lovci-sakupljači, ništa se promijenilo nije.

U svojim radovima Crabtree tvrdi da su se naši preci lovci-sakupljači svakodnevno borili sa surovošću takvoga životnog stila, pa su često smrću plaćali svaki glupi potez.

Moderni čovjek prolazeći kroz period paleolitika (prethistorijski period, koji je započeo prije 2,6 milijuna godina, a završio prije 10.000 godina), kao razdoblje u kojem su živjeli lovci-sakupljači hrane, nastavlja svoju evoluciju kroz prijelaznu fazu mezolitika (prijelazni period prema neolitiku).

Otkriće da su lovci - sakupljači izgradili Gobekli Tepe jednako je otkriću da je netko u svom podrumu sagradio Boeing 747 uz pomoć džepnog nožića.

Antropolozi su pretpostavljali da je organizirana religija počela kao način ublažavanja napetosti do kojih je nužno dolazilo kad su se lovci-sakupljači skrasili, postali poljoprivrednici i razvili velika društva.

Oko lokaliteta nisu pronađene nastambe i sve upućuje da je ovaj kompleks djelo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba.

Lovci-sakupljači bili su mnogo manje podložni bolestima od ljudi koji su živjeli nakon njih.

Posebno je značajno pri tome se koristiti edukacijom, odnosno tumačenjem kako bi se različite kategorije posjetitelja prirode (planinari, izletnici, lovci, sakupljači gljiva i drugih šumskih plodova i dr.), ali i korisnika prirodnih dobara (poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, eksploatacija kamena i dr.) bolje upoznale sa pravilima ponašanja vezanim za prirodne vrijednosti, zaštićena područja i zaštićene vrste.

Možemo biti gotovo sigurni to isto, napravili su i oni, kartografi Katalonske škole i Mallorce, filozofi i lovci-sakupljači, ništa se promijenilo nije.

Genetička istraživanja se bave isključivo predpovijesnih globalnim migracijama homo sapiensa, to je red vrijednosti lovci/sakupljači ili ratari, PIE-ani ili IE-ani i gotovo.

Tako su Bušmani, lovci-sakupljači iz Kalaharija, razvili jedinstvene sposobnosti prilagodbe na okoliš.

Koristeći 39 gena Ammerman i Cavalli-Sforza su pokušali odgovoriti na pitanje da li je širenje poljoprivrede u Europu u neolitu bilo također praćeno zamjenom populacija ili samo imitiranjem, difuzijom kulture, bez nadomještanja populacije. [ 9 ] Njihova je glavna teza bila da se poljoprivreda nije širila difuzijom, dakle da lovci-sakupljači uče od susjeda poljoprivredne tehnike, nago da su ljudi koji su poljoprivrednim tehnikama podigli produktivnost pa onda i vlastitu brojnost, prodrli u Europu i osvajali teritorij i postepeno potiskivali lovce-sakupljače.

Bili su lovci, sakupljači biljaka i ribolovci.

Naravno, o tim prvim doseljenicima ne možemo govoriti kao o Hrvatima, jer su to ljudi iz kamenog doba, to su bezimene grupice ljudi koji još nisu ni ratari, nego lovci sakupljači.

Dr. Crabtree tvrdi kako su naši preci lovci-sakupljači morali biti inteligentni jer su svaki svoj glupi potez plaćali smrću boreći se sa surovošću tadašnjeg života.

Do otprilike 8000. g. pr. n. e. sva su ljudska bića živjela kao lovci-sakupljači.

Kad su antropolozi počeli analizirati kako su tadašnji lovci-sakupljači provodili vrijeme, iznenadili su se ustanovivši da su u potrazi za hranom provodili samo dvanaest do dvadeset sati tjedno, između trećine i polovice današnjeg radnog tjedna.

Znanstvena istraživanja pokazuju da su svi ljudi originalno bili lovci/sakupljači koji su neovisno postali ratari " na desetak manjih područja širom svijeta na kojima su zatekli osobito obilje divljih biljnih i životinjskih vrsta pogodnih za pripitomljavanje ".

Iako je bilo uobičajeno da nomadski lovci/sakupljači prijeđu na sjedilačko-ratarski način života, bilo je i iznimaka.

Autori koriste jednu anomaliju, plodni polumjesec " koji se protezao od Perzijskog zaljeva preko jugoistočne Turske do Gornjeg Egipta, da bi ustvrdili kako su tamošnji lovci/sakupljači postali ratari uslijed neke političke revolucije " i institucionalne inovacije ", što povijesne činjenice ne potvrđuju.

Ukratko, poljo privrednici nisu tako zdravi i otporni kao lovci-sakupljači.

Ti davni preci bili su lovci-sakupljači i prehrana im se sastojala od samoniklog bilja te plodova koje su nalazili u prirodi i divljih životinja koje su lovili.

Preživjeli su nekoliko ledenih doba i toplijih međurazdoblja kao nomadi i lovci sakupljači, a zatim su se počeli baviti poljoprivredom.

Još dok su ljudi bili nomadi (selili su se u potrazi za hranom) i lovci-sakupljači, svoje privremene nastambe (šatore, zaklone...) podizali su i pronalazili u blizini vode.