Kao primjer možemo nabrojati: staroegipatske i latinoameričke piramide, megalitičke komplekse kao što su Rapa-Nui (Uskršnji otok) i Stonehenge, gradovi drevne Indije (Ur i Mohenjo-Daro), tragovi pacifičkih civilizacija Mu i naroda Menahuna (luka Nan-Madol), civilizacije Latinske Amerike - Inke, Maje, Tolteci, Asteci te gradovi i lokacije: pustinja Nasca, Cusco, Tiahuanako, Palenqua i dr. Tu vidimo da prefiks riječi " astroarheologija " ukazuje na određeni astro-karakter ovih predmeta istraživanja.

Iako su ih neprijatelji stalno napadali, Asteci su se brzo prilagodili i počeli sami osvajati susjedne teritorije.

Sve je zapravo počelo otkrićem malog zrna kakaovca, još oko 600. godine, kada su Maje i Asteci pili piće zvano cocoatl, tj. kakao, koji su spravljali od mljevenog kakaovca, vode, soje i vanilije.

U konačnici jedini preživjeli Asteci bila su jako mala djeca.

Počela je strašna borba - Asteci su napadali od svuda.

Stari meksički narod Asteci bili su toliko uvjereni u afrodizijačke sposobnosti avokada kao spolnog stimulatora da su mlade žene držali zatvorene u kući sve dok su se brali plodovi.

Još su Asteci vjerovali u povezanost čokolade i libida.

U 16. st. koristili su je Asteci i plemena sjeverne Afrike.

Kad su Španjolci konačno ušli u grad, Asteci su im i dalje pružali otpor, unatoč kroničnoj izgladnjelosti borili su se za svaku kuću i ulicu.

Čak i u zadnjim danima borbe Asteci su demonstrirali nadnaravnu snagu i u borbi 1 na 1 gotovo uvijek pobjeđivali.

Asteci i njihova vojska koja se nalazila unutar grada bila je osuđena na izgladnjivanje.

Naime Asteci su svim okolnim plemenima bili mrski, prije svega zbog toga što su sva ta plemena na neki način ovisila o Astecima - priznali su njihove vladare zbog straha od eventualne astečke navale.

Asteci, indijanski narod koji je u 14. st. sa sjevera prodro na Meksičku visoravan i na otoku usred jezera Texcoco sagradio svoju prijestolnicu Tenochtitlán (današnji grad México), od svojih susjeda su preuzeli staru kulturu čije su odlike slikovno pismo i piramidalni hramovi.

Asteci su vjerovali da prinošenjem ljudskih žrtava osiguravaju kretanje Sunca i stabilnost svemira.

Prema legendi, Asteci su bili narod koji je dugo lutao, a onda su jednom na nekoj stijeni vidjeli orla kako drži zmiju.

Asteci su narod koji je bio ratnički nastrojen.

Grad su osnovali Asteci 1325., tada se zvao Tenochtitlan.

Krećemo.Još su se Maje i Asteci sladili pjenastim napitkom koji su zvali Chocolati, dobiven iz plodova biljke kakaovca.

Podrijetlom iz Mekiska, koristili su je Asteci za obogaćivanje okusa svojega plemenitog napitka sa zrnima kakaovca i meda xocolatl.

Otkrivši da ih razbuđuje te čini snažnijima i otpornijima, drevni Asteci čokoladu su nazivali medicinskim čudom, a njihov vladar Montezuma za snagu je navodno svaki dan pio do 50 šalica tad još gorke, tekuće čokolade.

Asteci, koji su mnogo kasnije zavladali ovim prostorima, nisu imali pojma tko ga je izgradio i zašto je napušten, a ta zagonetka još uvijek nije riješena.

Asteci su vjerovali kako su se na kraju prethodnog razdoblja bogovi u tami okupili u Teotihuacanu i odlučili koji će od njih postati novo sunce što obasjava svijet.

Za izradbu gumenih lopta Asteci su upotrebljavali lateks, sok kaučukovca koji se miješao sa sokom biljke Ipomoea alba (slično slaku vinove loze).

Zato su Egipćani, Grci, Rimljani, američki Indijanci, Asteci i drugi smatrali Sunce posebnim.

Tako su i Egipćani, Sumerani, Kelti i Asteci prinosili ljudske žrtve.

U vrijeme dok se ni pomoću TARDIS-a nije moglo naslutiti da će Doktor proputovati kroz čak 784 nastavka, nastali su Asteci.

Maye i Asteci tekuću su čokoladu dobivali usitnjavanjem i kuhanjem plodova kakaovca koje su miješali s vodom, čili papričicama, zrnima vanilije, sojom ili začinima te posluživali u zlatnim peharima.

Asteci su vjerovali da su bogovi stvorili svemir koji se malo-pomalo uništava.

Umjetnost i tehnologija Asteci su znali za kotač, ali ga nisu upotrebljavali kao sredstvo za prijevoz, već najčešće kao igračku ili ukras.

Ipak, Asteci su najpoznatiji po svojim veličanstvenim skulpturama i građevinama, posebno hramovima u obliku piramide.