Nakon Devete simfonije Ludwiga van Beethovena, Osma simfonija - Simfonija tisuće Gustava Mahlera jedno je od bez sumnje najvelebnijih remekdjela glazbene literature.

Na programu su djela Muzija Clementija (Sonata u fis molu, op. 24 br. 2), Ludwiga van Beethovena (Sonata u C-duru, op. 53, »Waldstein«), dvojice turski skladatelja Ulvija Cemala Erkina (tri ulomka iz suite »Duyuslar«) i Turguta Pögüna (Fragments 1 praizvedba) te Franza Liszta (Mefisto valcer br. 1) i Georga Gershwina (Tri preludija).

Diabelija velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena, svirat će svjetsko pijanističko ime - Stephen Kovacevich

Velike ovacije splitske publike na kraju izvedbe 9. simfonije Ludwiga van Beethovena glasna je podrška nekim novim zorama, povjerenju u čovjeka, u pobjedu radosti nad zlim silama, vjera u dobrotu i plemenitost, hrabrost koja nadživljuje strah i laž oko nas.

Na repertoaru su se našla i djela Ludwiga van Beethovena, Frederica Chopina, te njezina djeda Jana Urbana čija je ostavština malo poznata, a mnoga njegova djela zauvijek su izgubljena.

U koštac s tom ulogom nad ulogama uhvatile su se i Njemica Henriette Sontag (1806 - 1854), koja je prva pjevala sopransku dionicu u Devetoj simfoniji i Missi solemnis Ludwiga van Beethovena (1770 - 1827) te Šveđanka Jenny Lind, neuzvraćena ljubav slavnog autora dječjih bajki, Hansa Christiana Andersena (1805 - 1875), kojemu je bila nadahnuće u trima od njih, među njima za Slavuja, što joj je i donijelo nadimak švedski slavuj.

Uživali smo u Tragičnoj uvertiri Johannesa Brahmsa, Petoj simfoniji Ludwiga van Beethovena i operi Ivana pl. Zajca: NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI: U boj, u boj 3 '.

U središtu autorove pažnje bili su kompleksni odnosi umjetnika i njihovih muza, a osim istinitih epizoda iz života velikana glazbe Ludwiga van Beethovena i Franza Liszta, svoje mjesto našla je i zanimljiva ispovijest Zdenke Papandopulo.

Koreografija je otplesana na Šestu simfoniju Ludwiga van Beethovena te nas je na časak podsjetila na čistu klasiku, koja sinoć nije prezentirana niti u jednoj izvedbi.

On obuhvaća širok raspon, od arija antiknog stila starih talijanskih majstora, pjesama i ciklusa Ludwiga van Beethovena, do pjesama Franza Liszta, Johannesa Brahmsa, Richarda Straussa, Huga Wolfa, Petra Iljiča Čajkovskog, Maurica Ravela, Igora Stravinskog, Albana Berga i Arnolda Schönberga; uz operne arije i pjesme pisane uz pratnju orgulja kao što su Biblijske pjesme Antonina Dvoraka ili Tri duhovne pjesme Alfreda Caselle što ih je u Hrvatskoj praizveo.

Program je bio omeđen Chaconom u g-molu Henryja Purcella u redakciji Benjamina Brittena i Kvartetom u f-molu op. 95 (u obradi za gudače) Ludwiga van Beethovena, dok je središnji dio pripao glazbi Josepha Haydena, 52. Simfoniji u c-molu i Koncertu za obou i orkestar u C-duru.

Druga simfonija u c-molu, Uskrsnuće prvo je simfonijsko djelo Gustava Mahlera (od devet dovršenih uz jednu (desetu) nedovršenu simfoniju) u kojem se skladatelj koristio ljudskim glasovima po uzoru na Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena.

U subotu, 8. rujna na programu su djela Johannesa Brahmsa, Antonina Dvoraka i Ludwiga van Beethovena, a interpretirat će ih umjetnici svjetskog glasa i dugogodišnji sudionici festivala: Itamar Golan, Radek Baborak, Mischa Maisky, Daniel Ottensamer i Julian Rachlin.

Vrijedno je spomenuti da je Stefan Milenković nastupio s istim programom dva dana poslije i na festivalu u Mostaru, gdje je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja izvela i 5. simfoniju Ludwiga van Beethovena, a maestro Kogan ponovno nastupa uz Zagrebačku filharmoniju 9. lipnja u Lisinskom sa još jednim rijetkim repertoarnim djelom 13. simfonijom Dmitrija Šostakoviča uz sudjelovanje basa Nikolaja Didenka, Muškog zbora HRT a i Muškog akademskog zbora Ivan Goran Kovačić.

Raznoliko mnoštvo naposljetku je i prigodno zaključeno, i to zajedničkom izvedbom " Ode radosti " Ludwiga van Beethovena.

Nadahnuta djelom Život je san španjolskog baroknog dramatičara Pedra Calderóna de la Barce, skladana je na stihove Enesa Kiševića Sonata od sna i asocira na tematiku i oblik Sonate quasi una fantasia (zvane Mjesečeva sonata) Ludwiga van Beethovena.

Beethoven Prema nekim istraživanjima, glazba Ludwiga Van Beethovena, primjenjuje se u terapijske svrhe pri suzbijanju napada panike.

U recitalu će izvesti djela Ludwiga van Beethovena i W. A. Mozarta te svoje interpretacije jazz klasika.

Kvartet daje poseban naglasak izvedbama novozelandskih kompozitora, a dvije kompozicije autora Rossa Harrisa i Jack Bodyja uz kvartete Felixa Mendelssohn - Bartholdyja i Ludwiga van Beethovena moći će se čuti na riječkom koncertu.

Uz Dan grada Zagreba Zagrebačka je filharmonija darovala svojim sugrađanima lijep koncert s djelima velikog Ludwiga van Beethovena.

Opet, dva dana nakon opere je bio orkestar u klaustru sv. Frane sa 7. simfonijom Ludwiga Van Beethovena, koji je bio prekrcan, unatoč mojem strahu od slabijeg odaziva.

Godišnje su planirana tri takva programa koja će pratiti DVD-izdanja, a tema je sljedećega glazba Ludwiga van Beethovena.

Mješoviti zbor KBF-a pod ravnanjem bogoslova Denisa Karanušića izveo je na početku skupa skladbu Molitva Ludwiga van Beethovena, a na kraju Slavim te Gospode Johanna Sebastiana Bacha.

Naime, tijekom dvije proljetne večeri u srijedu 30. travnja i četvrtak 01. svibnja, u isusovačkoj crkvi u Dubrovniku maestro Rachlin odsvirat će deset violinskih sonata Ludwiga van Beethovena, a partner za klavirom bit će mu višegodišnji vjerni prijatelj Festivala i Dubrovnika Itamar Golan.

Nakon spektakularnog prošlogodišnjeg otvorenja s izvedbom Devete simfonije Ludwiga van Beethovena na osorskome trgu pred tisuću okupljenih u publici, Zbor i simfonijski orkestar HRT-a će pod ravnanjem Tončija Bilića otvoriti i ovogodišnje, 36. osorske glazbene večeri u srijedu 20. srpnja 2011. uz izravni prijenos na HTV2 i HR3.

U okviru festivala Riječke ljetne noći 2012 Riječka je filharmonija, pod dirigentskim vodstvom Mo Antona Nanuta, izvela svoj Simfonijski koncert 13. srpnja u Harteri, bivšoj riječkoj tvornici papira, na čijem su programu bili Beethovenova uvertira Egmont, potom Koncert za cello i orkestar Edwarda Elgara, uz solistički nastup Patra Kovačića te Peta simfonija Ludwiga van Beethovena.

Na programu Večeri je 12. srpnja Deveta somfonija Ludwiga van Beethovena.

Dok je prvi koncert (9. travnja) predstavio djela Ludwiga van Beethovena (Prometejeva stvorenja i 3. simfonija u Es-duru, Eroica) i Johannesa Brahmsa (2. Koncert za glasovir i orkestar u B-duru uz solista Nikolaja Mazharu), drugi (16. travnja) je bio u znaku slavenske glazbe iz pera Stanka Horvata (Koral za gudače), Sergeja Prokofjeva (2. koncert za violinu i orkestar u g-molu, solistica Mayuko Katsumura) i Petra Iljiča Čajkovskog (6. simfonija u h-molu, Patetična).

Slušatelji su tako čuli popularne Rumunjske plesove, koje je Béla Bartóka izvorno skladao kao klavirsku suitu, a danas se najčešće izvode u skladateljevoj orkestraciji za manji ansambl. Uz to, na programu su bila i po jedna sonata Johanna Sebastiana Bacha (originalno skladana za flautu i b. c.) te Ludwiga van Beethovena (izvorno za violončelo i klavir), a jedina solistička skladba bila je Pièce Jacquesa Iberta, originalno namijenjena flauti.

Perfido Ludwiga van Beethovena koju je umjetnica ostvarila pod vodstvom za Beethovena vrlo meritornog dirigenta Milana Horvata.