Nakon odlaska Francuza sredinom 1813. godine izgrađeni su ogranci Lujzinske ceste na dionici Gornje Jelenje-Meja-Bakar (1820.) u duljini od 17,5 kilometara i Sopač-Sunger (1822.) u duljini od 7,4 km kao i drugi priključak na staru Weissovu Karolinu.

Tom će se prilikom održati i promocija prigodne poštanske marke Hrvatskih pošta na temu 200 - te godišnjice izgradnje Lujzinske ceste.

Autor prigodnog bloka maraka " 200 godina Lujzinske ceste " je dizajner Danijel Popović.

Tijekom godina reguliran je donji tok Rječine, proširen je pristupni put koji seže do korijena Lujzinske ceste, a 1833. postavljen je parni stroj (prvi u Hrvatskoj i na Balkanu).

Tako, za razliku od kasnije građene Lujzinske ceste, uz Karolinu nisu građeni miljokazi, fontane, sunčani satovi i ostali popratni objekti, iako neki cestovni elementi još i danas svjedoče o duhu prošlih vremena.

1803. Počela izgradnja Lujzinske ceste, treće koja je spajala Rijeku s Karlovcem nakon Karoline i Jozefine.

Tako je Hrvatska pošta 2005. godine osvojila nagradu za najbolju tematiku za marku Oprez mine, 2006. godine serija maraka Hrvatska fauna donijela je nagradu za najbolji dizajn, a 2009. prigodni poštanski blok 200 godina Lujzinske ceste osvojio je nagradu za najbolji tisak.

Gradnjom Lujzinske ceste (1803. 1809.), kojom je Posavina povezana s morem, omogućeno je korištenje do tada očuvanih hrastovih šuma ovog prostora.

Prvo industrijsko doba u Rijeci započinje početkom 19. stoljeća izgradnjom Lujzinske ceste, uvođenjem željeznih konstrukcija i prvoga parnog stroja postavljenog 1833. u tvornici papira.

Adamić još cijelo desetljeće nakon dovršetka Lujzinske ceste, ali nije naišao na ozbiljniji odjek i podršku.

Kako Karolina ni rekonstrukcijom nije zadovoljavala sve veći promet između Sredozemlja i Podunavsko - panonske Europe, početkom 19 st. započinje gradnja jedne od najboljih cestovnih prometnica tadašnje Europe - Lujzinske ceste.

Ulaz u grad s banskih vrata početak je ili kraj Lujzinske ceste?

Karlovac - 200 godina dovršetka Lujzinske ceste od Rijeke do Prilišća ove će godine, osim Primorsko-goranske, obilježiti i Karlovačka županija i to prvom ' Lujzijanskom biciklijadom '.

No iako Karolinska cesta nije do kraja ispunila svoju glavnu namjenu, unijela je novi poticaj za gospodarsko oživljavanje Gorskog kotara i postupno ga je oblikovala u jedno od najvažnijih prometnih područja Hrvatske. 1803. godine započela je gradnja Lujzinske ceste koja još i danas bez većih izmjena služi motoriziranom prometu i povezuje mjesta od Karlovca do Rijeke, a u prošlosti je bila od životne važnosti za Gorski kotar i Primorje.

Napravio ju je konsruktor Lujzinske ceste kapetan Knežić.

Godine 1803. započinje izgradnja Lujzinske ceste, treće ceste koja je, uz Karolinu i Josefinu, spajala Rijeku s Karlovcem, što je utjecalo na porast prometa riječke luke.

Poznat je kao graditelj Lujzinske ceste, ceste od Senja do Sv. Jurja i od Senja do Novog Vinodolskog, a realizirao je i mnoge druge graditeljske projekte.

Od ostalih sadržaja kojima će se 30. lipnja ove godine predstaviti lokvarski odsječak kulturne rute, treba spomenuti obilazak stare trase Lujzijane na predjelu Osoj iznad Mrzle Vodice, jednom od najzanimljivijih dijelova Lujzinske ceste s prekrasnim pogledom na Risnjak.

Morski putovi, rijeke i kanali najpogodnije su prometnice, stoga se Adamić već 1796. trajno i ambiciozno angažira na regulaciji Kupe za plovidbu od Karlovca do Broda (na Kupi), a poslije i na izgradnji Lujzinske ceste.

Ove godine (28.06.2009.) u Prilišću je obilježena 200 - ta obljetnica izgradnje Lujzinske ceste.

" Ljeto na Lujzijani i Karolini " započelo je kao obilježavanje 200 - te godišnjice početka gradnje Lujzinske ceste kojom se nekad odvijao sav promet između Karlovca i Rijeke.

Riječ je o objektu koji nudi stalni izložbeni postav tematski vezan uz prošlost Lujzinske ceste, a u posebnoj prostoriji uređena je kušaonica već poznatih goranskih biljnih likera.

Opisujući Skrad navodi da je to selo postojalo i prije gradnje Lujzinske ceste, a i prije turskih provala.

Rijeka, 28. lipnja 2012. U Mrzloj Vodici, na planinarskom putu prema Risnjaku, neposredno uz staru trasu Lujzinske ceste, u subotu 30. lipnja ove godine, bit će predstavljena prva lujzijanska kolibica.

Izgradnjom Lujzinske ceste, mjesto se počelo razvijati u prometno središte, a danas Lokvarski kraj obuhvaća naselja Lokve, Mrzla Vodica, Zelin Mrzlovodički, Homer, Gorski raj, Sljeme, Lazac lokvarski, Podtisovac i Sopač.

Suradnja s Udrugom Zora oko obilježavanja 200 god. izgradnje Lujzinske ceste.

Kao alternativni pravac moguće je iz smjera Gornjeg Jelenja doći i državnom cestom 3. To je dio stare Lujzinske ceste koja je dobila ime po kćeri austrijskog cara i drugoj Napoleonovoj ženi Mariji Luisi.

Zaslugom, ponajviše Udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine Zore i predsjednika Nikole Volovića, restauriran je miljokaz u Gornjem Prilišću i lijepo uređen okoliš, kao značajan doprinos 200 - godišnjici Lujzinske ceste.

U ovom radu daje se kratki osvrt na građevinske elemente Lujzinske ceste, uz prikaz rezultata analize složenih potpornih konstrukcija izvedenih na dionici uz kanjon Rječine.

Kuća broj l0 u Vukovoj Gorici, nekadašnja " harmica " gostionica s konačištem na Lujzijani, kupljena od dioničkog društva Lujzinske ceste 1876. godine, perano je ostala bez gospodara, koji je umro 30. listopada 1890. godine.