Na svečanom otvorenju izložbe Modna ilustracija, dizajn tekstila i accessoire 2012. 6. studenoga u Centru za dizajn HGK u Zagrebu, direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda rekao je: Projekt MODNI ORMAR Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF) Sveučilišta u Zagrebu, uspješno se održava već sedmu godinu i primjer je promocije dobrog dizajna budućih dizajnera kao strukovnog natjecanja studenata TTF-a, mentor tog projekta je prof. Nina Režek-Wilson.

Luka Mjeda " Osnovno pitanje je bilo: kako smisliti jaku i provokativnu naslovnicu, a da ne bude zabranjena ", objasnio je Ilić svoj idejni koncept Danasovih naslovnica.

Kad se Vlahović vratio u redakciju Danasa i to im ispričao, oni su mu objasnili da " ta naslovnica zapravo prikazuje zvijedu kako izranja iz vode, što znači da je Ratna mornarica u usponu " A Vlahović je tada odgovorio: " Kako se toga nisam sjetio " " Temu smo dobili u četvrtak oko dva sata poslijepodne, a naslovnicu smo morali završiti u roku od 24 sata ", prisjeća se fotograf Luka Mjeda nastajanja naslovnica Danasa.

Ti besplatni politički oglasi meni su preskupi " U L. A. - u 1980 - ih Mirko Ilić sa suprugom Nicky Lindeman, te Jasna i Luka Mjeda u Los Angelesu 1986. godine, gdje su proslavili Nagradu 21. zagrebačkog salona za trogodišnji rad na kreiranju Danasovih naslovnica Mjeda kaže da u današnje vrijeme, nakon gotovo tri desetljeća, mnoge teme na Danasovim naslovnicama nisu zastarjele, što pokazuje da su mnogi od tadašnjih problema i danas aktualni.

Snimatelj događaja bit će poznati umjetnički fotograf Luka Mjeda, koji će u prepoznatljivom zagrebačkom prostoru, Dolcu, prepunom šestinskih kišobrana, štandova, prodavača i slučajnih prolaznika, fotografski zabilježiti kraći nastup poznatih umjetnika, tenora Božidara Brajkovića i pijanista Stjepana Mihaljinca.

O svrsi i vrijednosti ove izložbe direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda istaknuo je: Svakom izložbom u Centru za dizajn želimo prikazati važnost kreativnosti i dobrog dizajna kao ključnih elemenata gospodarskog uspjeha nekog proizvoda na zahtjevnom globalnom tržištu.

Ovo je jedna od naših prvih izložbi koja prikazuje potpuno hrvatski dizajn, što je osobito vrijedno jer trebamo naučiti napraviti naš proizvod, naglasio je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK, otvarajući 26. travnja u Centru za dizajn izložbu TriSq sustav urbane opreme produkt dizajnerice Ade Kezić.

Radovi mnogobrojnih naših umjetnika (Ana Barbi ć - Kati č i ć, Ivan Fijoli ć, Siniša Majkus, Luka Mjeda, Rudolf Labaš, Zdravko Ladiš, Miroslav Saboli ć, Slavimir Slavi ć ek), možda neo č ekivani za ovu vrstu muzeja, daju snažnu vizualnu i umjetni č ku dimenziju.

U drugoj prostoriji galerije namijenje-ne fotografijama Luke Mjede izlo-žen je izbor iz njegovih različitih ciklusa; od portreta poznatih umjetnika u njihovu okolišu, koji jednako tako govori o njima, preko crno-bijele fotografije Zagreba, na kojima je Luka Mjeda prikazao ili neobične zgrade poput vrlo uske kuće na Griču ili ih snimio iz neobičnih kutova, pa sve do aktova, onih zaigranih, koji proviruju kroz prozore šarenih kuća, ili crno-bijelih aktova mišićavih ženskih tijela u pokretu koja dijeluju kao skulpture.

Dizajner Viktor Popović, fotografija Nenad Gattin, Nino Vranić, Damir Fabijanić, Luka Mjeda Autor uvodnog slova je akademik Andro Mohorovičić.

Prijave se primaju od 06. - 13. rujna 2002. Poziv na sudjelovanje na 37. Zagrebačkom salonu, organizacijski odbor 37. Zagrebačkog salona u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić - predsjednica, Petar Barišić, Mario Beusan, Damir Fabijanić, Jasna Galjer, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Ariana Kralj, Damir Novoselec, Dora Pezić Mijatović, Luka Mjeda, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Tonči Vladislavić, Radovan Vuković a. situacija 1. dizajn: produkt dizajn, dizajn vizualnih komunikacija 2. primijenjena umjetnost: arhitektura, fotografija, kazalište, video i film, keramika, porculan, staklo, primijenjeno kiparstvo i slikarstvo, arhitektonsko-urbanističke makete, igračke i lutke, odijevanje, nakit od plemenitih kovina, restauratorska i oblikovno fonička djela, tekstil, vrtna i pejzažna arhitektura, studijska koncepcija, ilustracija, karikatura i animirani film, strip, multimedija. b. prijedlog prijedlog je interdisciplinaran i otvoren za sve vrste djelovanja i intervencije koje promišljaju javni aspekt života. propozicije 1. pravo sudjelovanja imaju svi autori i autorske grupe s područja republike hrvatske kao i oni koji su svojim radom, stručnim obrazovanjem ili porijeklom vezani uz hrvatsku. na natječaju ne mogu sudjelovati, članovi organizacijskog odbora zagrebačkog salona, članovi žirija, članovi obitelji i bliski suradnici članova žirija, te tajnik natječaja. ti članovi mogu sudjelovati van konkurencije. 2. zainteresirani autori mogu se natjecati s najviše tri rada u svakoj kategoriji, nastala u razdoblju od 2000. do 2002. godine. radovi moraju biti realizirani ili završeni projekti. mentorski radovi nastali tijekom studija se ne prijavljuju. 3. radovi se prijavljuju na posebnoj prijavnici 37. zagrebačkog salona uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x 24 cm), isti rad na cd-romu (u formatima TIFF), vhs video kazete, internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. 4. sve prijavljene radove pregledat će i odabrati za izlaganje ocjenjivački sud u sastavu: Ivan Doroghy, predsjednik žirija, Mario Beusan, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Krešimir Rogina ocjenjivački sud imenovan je od organizacijskog odbora 37. zagrebačkog salona. 5. u toku selekcijskog postupka ocjenjivački sud može zatražiti originalne radove na uvid. 6. prijava za sudjelovanje na Zagrebačkom Salonu nakon završenog žiriranja je neopoziva. 7. odabrani autori plaćaju participaciju u iznosu od 150 kn za troškove realizacije izložbe i kataloga. svaki izlagač ima pravo na jedan primjerak kataloga s popustom od 20 %. 8. grafička, foto i druga dokumentacija te podaci o autoru i radu iz prijavnice koristit će se za izradu kataloga. organizacijski odbor salona zadržava pravo na fotokopiranje svih prijavljenih djela, objavljivanje tih fotografija u katalogu salona te pravo na njihovo korištenje u propagandne i dokumentacijske svrhe bez posebne naknade autorima. nagrade 9. ocjenjivački sud dodjeljuje nagrade 37. zagrebačkog salona: - veliku nagradu: 20.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za dizajn (produkt dizajn i dizajn vizualnih komunikacija): 10.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za primijenjenu umjetnost: 5.000,00 - nagrada za prijedlog organizacijski odbor obvezuje se isplatiti nagrade u roku od tri mjeseca po završetku zagrebačkog salona. 10. dobitnik velike nagrade dobiva mogućnosti samostalne izložbe na sljedećem zagrebačkom salonu. 11. ocjenjivački sud aica-e dodijelit će svoju nagradu. rokovi 12. prijave uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x24 cm), vhs video kazete, cd romove (radovi snimljeni na cd u formatima TIFF,), internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. prijave se primaju od 06. - 13. 09. 2002. na adresi: ulupuh, vlaška 72, 10 000 zagreb. prijave se mogu predati osobno ili poštom. 13. o ishodu selekcijskog postupka autori će biti pismeno obaviješteni. 14. odabrani autori originalne radove predaju 15. i 16. 10. 2002. u umjetničkom paviljonu od 11 - 19 sati 15. odbijeni autori mogu svoje prijavnice i dokumentaciju preuzeti u roku od pet dana nakon pismene obavijesti. 16. 37. zagrebački salon bit će otvoren od 24.10. 16.11.2002. 17. po završetku izložbe autori mogu svoje radove preuzeti 18. i 19. 11. 2002. od 11 - 19 sati Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti u: ULUPUH-u, Vlaška 72, 10 000 Zagreb, tel/fax: 01 45 525 95, e-mail: [email protected]

Nakon izložbe Darija Petkovića svoje će radove u mjesečnom ritmu u ovoj galeriji izložiti mladi fotografi Bane Pažić i Damir Tiljak, a od siječnja 2003. do kraja godine slijede Ivana Vučić, Danko Friščić, Franjo Anžlovar i Dušan Gačić, Filip Horvat, Damir Šagolj (Sarajevo), Boris Missirkov i Georgi Bogdanov (Bugarska), Davor Mezak, Mio Vesović, Nino Šolić i Luka Mjeda.

Izložba uz novonastala kreativna rješenja prikazuje presjek najboljih radova koje su izlagali i promovirali od njena osnutka, istaknuo je direktor Centra za dizajn Luka Mjeda. U ova teška vremena za gospodarstvo ugodno sam iznenađen brojem i dizajnom proizvoda te time da dizajneri zapravo guraju industriju i pronalaze rješenja s malim tvrtkama te razrađuju tehnologiju, kazao je Mjeda dodavši kako se nada da će i velike tvrtke pronaći vremena i interesa za suradnju s dizajnerima.

Iako to široj javnosti nije poznato, arhitektura je tema kojom se Luka Mjeda dosljedno bavi još od 1984. godine.

Zavisno od evaluacije posjetitelja prethodnih izložaba, te izbor Stručnog savjeta (Luka Mjeda i voditelji radionica) biraju se najbolji odabrani radovi.

Portretima umjetnika, pa i autoportretom, Luka Mjeda je ocrtao svoje stvaralačko lice.

Dizajner Mirko Ilić i fotograf Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, početkom 80 - ih su, tri i pol godine, iznenađivali javnost inovativnim naslovnim stranicama lista Danas - likovnom i političkom provokacijom - a mnoge od njih korespondiraju i s današnjim vremenom

Osamdeset portreta poznatih umjetnika izložio je Luka Mjeda u Muzeju za umjetnost i obrt pod naslovom Luka i umjetnici.

Luka Mjeda pritom ne špijunira svoje modele, ne približava im se previše, ne razotkriva ih i ne ogoljuje.

Dobiva se također dojam kao da su sve potretirane osobe same izabrale način kako će se prikazati, a Luka Mjeda samo je stvorio atmosferu u kojoj će one to i moći učiniti.

Za sve je to poglede najvažnije bilo to što je Luka Mjeda univerzalni gledač, vidokrug mu je iznimno širokokutan, reklo bi se fotografski, ali u njega je i visokokutan, ako se tako može reći.

U novinskom razgovoru iz 1998., a povodom izložbe " Luka i umjetnici " u Zagrebu, Luka Mjeda je rekao da nastavlja raditi portrete umjetnika u njihovim atelijerima ili s njihovim instalacijama, kako bi se kroz ambijent u kojemu stvaraju lakše shvatio njihov pristup umjetnosti i životu.

O PREDAVAČU: Luka Mjeda je diplomirao strojarstvo u Zagrebu, ali je još za vrijeme studiranja shvatio da mu nešto inspirativno/kreativno još nedostaje

Početkom 1980 - ih Ilić pokreće studio SLS (Sporo Loše Skupo) u kojem uz njega djeluje fotograf Luka Mjeda.

Svi navedni elementi kompozicija pokazuju da je Luka Mjeda uspio zaustaviti vrijeme, naglašavajući kulturne, budućnosne, nadamo se općeljudske vrijednosti civilizacije 21. stoljeća, koju kroz izabrani motiv jasno i artikulirano interpretira, koristeći se s nekoliko konstanti: prostorom, vremenom, volumenom odabrana motiva, svjetlom-sjenom i, kao posebnim naglaskom, okomitim prodiranjem oblika u visinu.

Luka Mjeda, Centar za dizajn HGK: U vremenu tranzicije hrvatskog gospodarstva iz centralno-planirane u tržišno-orijentiranu ekonomiju, dizajn se pojavio kao doista pogodan i ključan alat u stvaranju novih proizvoda za globalno gospodarstvo.

Prateća izložba u Fotogaleriji KIC-klub, Preradovićeva 5 u Zagrebu s 14 eminentnih hrvatskih reklamnih fotografa (Boris Berc, Aida Grozić, Mario Krištofić, Tomica Marić, Alan Matuka, Mare Milin, Luka Mjeda, Dag Oršić, Jasenko Rasol, Slavica Subotić, Nino Šolic, Sandra Vitaljić, Fedor Vučemilović, Ivana Vučić) nazoran način pokazuje visoku razinu profesionalnosti i kvalitete domaće fotografske produkcije.

3. prosinca 2012., u okviru ciklusa: LUKA MJEDA PREDSTAVLJA HRVATSKE FOTOGRAFE, u Galeriji Modulor biti će izložen ciklus od pedesetak fotografija autora Petra Dabca.

Varaždin izložba fotografija: Luka Mjeda Kristalno nebo

Za bogate fotografske priloge zaslužno je pedesetak umjetničkih fotografa iz Hrvatske, među kojima su Živko Bačić, Damir Fabijanić, Ivo Pervan, Luka Mjeda, Marko Ćolić, Jurica Škudar, Goran Vranić, Miljenko Marohnić i drugi.