Kako je vjerojatnost za takav scenarij mala, možemo procijeniti da je javni dug realno oko 50 posto BDP-a čime je Hrvatska debelo u granicama Maastrichta, što potvrđuje da se naša zaduženost može definirati kao odgovorna.

Posebno je motivirajuće za sve nas kad dobijemo upit o mogućnosti dolaska u našu ljetnu školu od studenata iz uglednih medicinskih škola u Evropi, kao recimo ovo pismo iz Maastrichta.

Istraživanje će krenuti, stoga, od sljedećih premisa: 1. Evolucija političkog sustava EU od Ugovora iz Maastrichta do Ugovora o Europskom ustavu i politološke inovacije u institucijama, akterima, vrijednostima i procesima; 2. Komparativna analiza političkih sustava starih zemalja-članica i analiza učinaka " europeizacije " na te sustave; 3. Komparativna analiza političkih sustava novih zemalja-članica i analiza učinaka " europeizacije " na te sustave; 4. Komparativna analiza političkih sustava zemalja-kandidata i analiza učinaka europeizacije na te sustave; 5. Istraživanje evolucije i prerastanja modela vlasti (Government model) u model vladavine (Governance model); 6. Studija slučaja europeizacije klasičnih pojmova političke znanosti, kao što su demokracija, participacija, politička korupcija, suverenitet, supsidijarnost, federalizacija, regionalizacija, konsenzualizacija itd. 7. Komparativna analiza tzv. " neuralgičnih točaka " europeizacije, na pr. promjena političkih institucija, procedura, političkih interesa vrijednosti; 8. analiza mogućih učinaka " europeizacije " na hrvatsku politiku i politički sustav i, obrnuto, mogući utjecaj hrvatske političke teorije i prakse na evoluciju političkog sustava EU.

Kohezijska politika započela je razvojem projekta uspostave jedinstvenoga europskog tržišta i utvrđena je u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. Godine 1992., zajedno s ekonomskom i monetarnom unijom i jedinstvenim europskim tržištem, postala je jednom od glavnih ciljeva Europske unije utvrđenih Ugovorom iz Maastrichta.

Nakon pristupanja Uniji od države kandidatkinje se očekuje usvajanje acquisa, tj. detaljnih pravila i propisa koji se temelje na osnivačkim ugovorima EU-a, uglavnom onih iz Rima, Maastrichta, Amsterdama i Nice, odnosno pravnu stečevinu Zajednice.

Kako ugovorom iz Maastrichta kao kriterij nije ekspliciran zahtjev dugoročnog uravnoteženja tekućeg računa platne bilance (sic), smatram da je potrebno dodati još (najmanje) dva kriterija:

Peti izazov tiče se ' ' sumnji o predfederalnim ili konfederalnim šemama ' ' podignutih Ugovorom iz Maastrichta i europskom integracijom.

Povodom dvadesete obljetnice stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, Europska unija je 2013. godinu proglasila Europskom godinom građana.

U jednom udžbeniku o Europskoj Uniji stoji napisano, da ugovor iz Maastrichta omogućuje zemljama članicama uporabu zajedničke valute i zajedničke obrane, i da je na zemljama članicama da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta.

Ne toliko zbog ograničenja " iz Maastrichta ", koliko zbog granične hrvatske zaduženosti i loše platne bilance.

Zaštita okoliša je postala važan zadatak za institucije Europske zajednice što se vidi najviše nakon Ugovora iz Maastrichta za Europsku uniju ratificiranog od strane svih država članica.

Lovrinčević kaže kako se na osnovi toga iskustva može zaključiti da bi hrvatski javni dug mogao na kraju biti i do 80 posto BDP-a, što znači da Hrvatska neće zadovoljiti kriteriji iz Maastrichta, niti pravila fiskalne odgovornosti.

Poslije tumaranja po bespućima Maastrichta, Amsterdama, Nice i Lisabona danas je EU preokupirana reprogramiranje m dugova visoko zaduženih članica eurozone i budućnošću EURA kao zajedničke valute.

P rošlo je deset godina od potpisivanja Amsterdamskog ugovora (1997.) i petnaest od Ugovora iz Maastrichta (1992.) u kojima su države članice Europske unije prvi put zajednički naglasile ulogu kulture u suradnji s trećim zemljama: Unija treba jačati kulturnu suradnju između zemalja članica i trećih zemalja i voditi brigu o kulturnim aspektima u aktivnostima u okviru drugih odredbi Ugovora, osobito u cilju poštivanja i promicanja raznolikosti kultura (članak 151.3).

U veljači je sporazumom iz Maastrichta proglašena Europska unija i pokrenuto je stvaranje eura kao zajedničke valute

O eventualnim nepravilnostima u radu Komisije, Parlament može doznati, među ostalim, temeljem pritužbi građana Unije, koje pravo im je dodijeljeno Ugovorom iz Maastrichta.

Utjecaj se neoliberalnih ideja širi i u razvijenim zemljama, na razne načine (primjerice, glavni je razlog ulaska Švedske u EU bila želja švedske poslovno-političke elite za uvođenjem neoliberalnih reformi), a konačnu pobjedu odnosi padom istočnoga bloka i raspadom socijalističkih režima oko 1990. Tada je, 1989, John Williamson i skovao naziv washingtonski konsenzus za standardni paket neoliberalnih reformi i tada se doista moglo činiti da je Margaret Thatcher bila u pravu kada je rekla There is no alternative. 1991. je Sporazumom iz Maastrichta neoliberalizam kao doktrina institucionaliziran i u EU, a tada dolazi i do nastanka tzv. Trećega puta, tj. pristanka socijaldemokracije na neoliberalizam, koji utjelovljuju Clinton, Blair, Schröder i njihovi sljedbenici kao Mbeki u JAR-u ili Cardoso u Brazilu.

5. Bosna i Hercegovina prema kriterijima iz Maastrichta već bi sutra mogla postati članica EU.

Od tada bi Europska komisija mogla uvesti neke mjere protiv Italije zbog kršenja parametara iz Maastrichta.

Nastala iz sigurnosnih i gospodarskih razloga u poraću Drugoga svjetskog rata, EU je točnije određena nizom ugovora, od onoga sklopljenog 1952. kojim se uspostavila Europska zajednica za ugljen i čelik preko Rimskog ugovora do Ugovora iz Maastrichta sklopljenog 1993, Ugovora iz Amsterdama iz 1997. te Ugovora iz Nice 2000. EU je politička, gospodarska i socijalna zajednica čija je značajka odsutnost prepreka slobodnom kretanju dobara i ljudi među državama članicama.

Europska gospodarstva bila su opterećena s ogromnom gospodarskom krizom, masovnom nezaposlenošću i nacionalnim politikama usmjerenim na stroge mjere kako bi se udovoljilo famoznim kriterijima iz Maastrichta za europsko gospodarsko usklađivanje.

Od samog osnutka 1950. godine kao Europska zajednica za ugljen i čelik, preko Rimskih ugovora (1957.) i Maastrichta (1992.) gdje je dobila svoj konačan naziv, Europska unija kroz svoju uzburkanu i bogatu prošlost doživjela je brojne promjene koje ne jenjavaju ni dan danas.

Postupak suodlučivanja vrsta je procedure donošenja odluka (uz postupak konzultacije, postupak suradnje te pristanak Parlamenta) uveden Ugovorom iz Maastrichta.

Od starih zemalja članica euro nisu uvele Danska i Velika Britanija koje prema Ugovoru iz Maastrichta imaju pravo na izuzeće.

U veljači je poljski ministar financija Jan Rostowski kazao da će Poljska udovoljiti makroekonomskim kriterijima za prihvaćanje eura, definiranim ugovorom iz Maastrichta a fokusiranim na ograničavanje inflacije, u razdoblju od 2010. do 2012.

Tako je, npr., nakon što je Traktat iz Maastrichta naložio svim državama članicama strožu kontrolu javne potrošnje, u Austriji ustanovljen tzv. »Konsultationsmechanismus«, mehanizam koji to pitanje rješava unutar države, tj. raspodjeljuje koje ovlasti i zaduženja imaju razne razine vlasti, sve s ciljem smanjenja javne potrošnje.

Sve s ciljem fleksibilizacije usluga koja će smanjiti javnu potrošnju, kao što nalaže Traktat iz Maastrichta.

U tom kontekstu su razmatrani razni instrumenti i mogućnosti korištenja poznatih metoda TQM (total quality management) što je rezultiralo definiranjem novog pristupa i serije aktivnosti koje koordinira Europski institut za javnu upravu iz Maastrichta.

Poslije udruživanju različitih djelatnosti, 1. srpnja 1967., počeo se koristiti samo naziv Europska zajednica, a Europska unija formalno je osnovana Ugovorom iz Maastrichta, 7. veljače 1992. godine.

Lisabonski ugovor, potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007., pravni je akt Europske unije u kojem su sadržane izmjene i dopune dva važna ugovora EU-a - Ugovora o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta iz 1992.) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (Rimski ugovor iz 1957.).