USKOK je carinike i policajce optužio da su od ožujka 2010. do svibnja 2011. ostalim okrivljenicima omogućili da preko više graničnih prijelaza, uglavnom preko Maclja i manjih prijelaza u Zagorju, bez nadzora uvezu robu različitih vrsta i količina.

Prolazeći ovim krajem zločesta carica Marija jahala je na konju i stigla tako u vrbljanski kraj, na uzvisinu iznad Maclja, gdje je usput na položenoj kamenoj stijeni sjedila mlada trudnica i ispružene ruke prosila milodar za dijete koje je nosila.

Đuro Đaković, Kamensko, Regenracija Zabok, Rade Končar, 3. maj, Brodosplit inženjering, Industrogradnja, Borovo, itd, itd. - tvrtke u kojima je radilo ljudi i ljudi, prehranjivale su se obitelji i obitelji-paradoks vodili firme komunisti, a firme bile poznate, ne na području od Maclja do Kostajnice, već od Afrike, Azije i Amerike.

Skuplja cestarina od Maclja do Zaprešića

Nepregledne kolone vozila koje su iz smjera Varaždina i Maclja gotovo blokirale prilaze Trakošćanu i golem broj posjetitelja iz cijele Varaždinske županije, Zagreba, Krapine i Slovenije koji se u poslijepodnevnim satima procjenjivao na oko 10.000, u nedjelju su premašili i najoptimističnija očekivanja Turističke zajednice općine Bednje i trakošćanskih hotelijera i turističkih radnika.

Sva događanja - počevši od hodočašća zagrebačkih vjernika Majci Božjoj Bistričkoj, hodočašća svećenika mjestima patnje od Lepoglave preko Maclja do Krašića, preko predstavljanja zbirke propovijedi kardinala Josipa Bozanića »Blaženi Alojzije Stepinac - Baština koja obvezuje« i veoma uspjeloga međunarodnog simpozija o kardinalu Stepincu u međunarodnom kontekstu, do blagoslova Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i temeljnog kamena zgrade Hrvatske biskupske konferencije, okupljanja vjeroučitelja, vjernika na klanjanjima, susreta hrvatskih biskupa, bogoslova, mladih i članova udruga i pokreta, do velikog vjerničkog okupljanja u nedjelju 21. rujna - odisala su osobitim ozračjem, blizinom i aktualnošću lika, djela i poruka bl. Alojzija Stepinca te su ta događanja nisu bila nikakva demonstracija ili povratak u prošlost već snažna okrepa i usmjeravanje za sutra, za bolju budućnost i osobnoga duhovnog i zajedničkog crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj.

MACELJ - U organizaciji župe sv. Jurja iz Đurmanca i Udruge »Macelj 1945« održan je u subotu 24. ožujka križni put pod nazivom »Stopama pobijenih« od Đurmanca do Maclja, u dužini oko 10 km.

Utakmica između Autoprijevoza Smiljanec iz Maclja i PVC Stolarije Brlek Lukavčana 78 (Cerje Tužno/Lukavec) odigrana je rezultatom 3:4, bila je puna rezultatskog preokreta, rezultat je triput bio izjednačen.

Zamisli da se na " komemoracijama " na Bleiburgu ili kod Jazovke, Maclja... organiziraju " kontraskupovi " antifašista, a trebali bi, jer ima puno više osnova za njih, samo na što bi to ličilo?

Privedite pravdi, barem posmrtno i po kaznenim prijavama hrvatskih udruga iz 1998. i 1999., Radu Bulata, Milku Kufrin, Marka Belinića, Lutvu Ahmetovića, Milana Žeželja, dobro znanoga Hršaka krvnike s Jazovke, Sošica, Krašića, Maclja i s inih bezbrojnih stratišta

Naravno, u početku primjene zakona bit će i vrludanja i omaški (recimo: Štire kravice imam, žali se Joža iz okolice Maclja, u obnovljenoj Latinici, Štire kravice i dva teliča, jen je još i fest betežen.

Kolona od devet kilometara na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija djelom se proteže i na Istarski ipsilon, a na naplati Trakošćan na autocesti A2 Zagreb-Macelj u smjeru Maclja kolona je oko četiri kilometra.

Pobjednica petoga izdanja manifestacije Babičini kolači koja se ove godine održala u Radoboju je gospođa Mira Smiljanec iz Donjeg Maclja u Općini Đurmanec.

Ocsekivati od drzsave, dakle od njezine vlasti takve kakva jest - koja priko tisutju kostiju iz samo dva grobishta iz Maclja punih 12 (dvanaest) godina drzsi u vritjama za smetje u podkrovlju MF-a - da shto u tom smislu ucsini, izprazno je.

Pobjednica petoga izdanja manifestacije Babičini kolači koja se ove godine održala u Radoboju je gospođa Mira Smiljanec iz Donjeg Maclja u Općini Đurmanec, a pobjedu je odnijela sa slasticom imena Jutarnjica

U novoj ocjenjivačkoj kategoriji za priznanje za vizualni dojam i uređenje stola koje se na 6. Babičinim kolačima uvelo pod nazivom Izvorno zagorski, nagradu je opet odnijela naša domaća babica Mira Smiljanec iz Donjeg Maclja.

Uz nagrađene sastave, na festivalu su nastupili i Gemišteki iz Donje Voće, Dečki iz Jamna, Stranci Trakoščanci iz Maribora, Tamburaši iz Pačetine, Tamburaški sastav KUD-a Hruševec Kupljenečki, Viki band iz Maclja, Zagorski bećari iz Rinkovca, Lepoglavski kaj iz Lepoglave, Cvetlinčani iz Cvetlina i Štigleci iz Crkovca kod Kamenice.

U ove ljetne dane, kad je i inače povećana potrošnja vode, a mnogi bi se i osvježili barem u manjem kućnom bazenu, nastao je velik problem u Gornjem Ježovcu, dijelu Maclja, naročito ispod Ravne gore, te u Benkovcu i dijelu Rinkovca, kaže načelnik općine Bednja Mirko Bistrović.

- zbog radova za sav promet zatvoren je kolnik od km 32. km do 33. km 200 m u smjeru Maclja

U mandatu ove vlade izgrađena je samo, izuzetno tehnički zahtjevna, dionica do Maclja i drugi prometni trak dionice Podsused - čvor Zaprešić Autocesta do Goričana postoji već dulje vrijeme (gradio Rojs sa svojom pukovnijom) Tunel Mala Kapela započet je početkom 2003. godine (koalicijska vlast) a dovršen u lipnju 2005. Drugu je cijev izgradila sadašnja vlada.

Sastav zločinačke organizacije koja je 1945. zapovijedila, nadzirala i počinila zločin genocid nad hrvatskim narodom: " Drug " Josip Broz " Tito " (Jugoslaven, i boljševik, bravar i maršal, ZLOČINAC, glavni zapovjednik u " Vrhovnom štabu " Jugoslavenske armije, predsjednik jugoslavenske vlade i generalni sekretar politbiroa CK KPJ, te agent Kominterne i doušnik sovjetske tajne policije NKVD), zatim, partizanski general Koča Popović (Srbijanac, i komunist, profesionalni oficir, zapovjednik Prve proleterske brigade, i I. armije JA), partizanski general Peko Dapčević (Srbin, i komunist), general JA Ivan Gošnjak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, zapovjednik partizanske vojske u Hrvatskoj), partizanski general i politkomesar Vladimir Bakarić " Mrtvac " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, predsjednik lokalne komunističke vlade u Zagrebu), partizanski general Aleksandar Ranković (Srbijanac, boljševik, krojač, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba ", i šef OZNE za Jugoslaviju), Milovan Đilas (Crnogorac i boljševik, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba "), Boris Kidrič (Slovenac, i boljševik), Andrija Hebrang " Mirotočivi " (Hrvat, i komunist, trgovac, ratni sekretar CK KPJ i zapovjenik partizanske vojske u Hrvatskoj do 1945.), general Ivan Krajačić " Stevo " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, bravar, šef OZNE za Hrvatsku), Ivan Maček (Slovenac, i boljševik, šef OZNE za Sloveniju), Franc Leskošek (Slovenac, i boljševik, šef partizanske vojske u Sloveniji), zatim, partizan Vladimir Nazor (Hrvat, jugoslavenski i hrvatski književnik i zločinac, predsjednik predsjedništva komunističke skupštine " ZAVNOH "), zatim, Gabrijel Divjanović (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, poslijeratni direktor zagrebačke zvjezdarnice, a 1945. načelnik vojnosudskog odjela II. armije partizanske Jugoslavenske armije), zatim, partizanski general Kosta Nađ (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i titoist, oficir OZNE), zatim, politkomesar I. armije partizanske Jugoslavenske armije, Mijalko Todorović (Srbin, velikosrpski koljač), zatim, general Arso Jovanović (Srbijanac, profesionalni oficir, Jugoslavenske armije od veljače 1945. godine, i pomoćnik generala Ivana Gošnjaka), Josip Boljkovac (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, oficir OZNE u Karlovcu), zatim, Josip Manolić (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i ratni zločinac, oficir OZNE u Bjelovaru), zatim, partizanski oficir i ratni zločinac Većeslav " Veco " Holjevac, komandant I. korpusa partizanske vojske u Hrvatskoj, i član " Komande grada Zagreba " (zadužen za kršenje ljudskih prava hrvatskih izbjeglica u Zagrebu, i za likvidaciju hrvatskih ratnih ranjenika i " ročnika " u Zagrebu, 1945. godine), zatim, Aleksandar Koharević, ministar zdravstva komunističke lokalne vlade u Zagrebu (zadužen za likvidaciju ranjenika iz zagrebačkih bolnica, zajedno s Krajačićem koji je odgovoran i za maceljske žrtve zajedno sa Stjepanom Hršakom i ostalom partizanskom bandom), zatim, Drago Desput (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, komunist), član sudskog odsjeka " Glavnog štaba NOV " Hrvatske, Stanko Obradović (Srbin iz Hrvatske), partijski sekretar KPH u partizanskoj " IV. udarnoj brigadi ", Dimitrije Georgijević, opunomoćenik " Odjeljenja za zaštitu naroda " za Jugoslaviju, Jakov Blažević (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), partizanski Javni tužilac Hrvatske, zatim, Vukašinović (predsjednik partizanskog tzv. " NOO " za Slavoniju), partizanski major OZNE, " drug " Brnčić, zamjenik komesara, potpukovnik Robić Ivan, pomoćnik majora Ćuk Milojko, major Vujanović Damjan, major Vidović Lazo i kapetan Janeković Slavko, članovi izvršnog aparata za tako zvane " specijalne zadatke " tzv. " III. odsjeka Odjeljenja za zaštitu naroda " za Hrvatsku, Zvonko Komarica, iz opunomoćeništva partizanske divizije " KNOJ " u Hrvatskoj, zatim, " drug " Vicko Krstulović, ministar unutarnjih poslova komunističke Hrvatske (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), i drugi de facto ubojice iz zločinačke organizacije komunističke partije, zatim, " drug " Lutvo Ahmetović, de facto ratni zločinac sa Jazovke, i zamjenik načelnika UDBE u Zagrebu, Simo Dubajić (Srbin iz Hrvatske, boljševik, i četnik, te velikosrpski koljač iz 45 ' na Kočevskom Rogu), glavni komandant koljačke partizanske jedinice na Kočevskom Rogu, major, " načelnik štaba IV. armije), i ideološki vođa pobunjenih Srba iz 1990. godine), zatim, oficir Jugoslavenske armije, " M. P. " (Jugoslavenka hrvatskog podrijetla, zločinka i boljševik), partizanski politkomesar u " XI. dalmatinskoj brigadi 26. divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije " koja je iz svoje jedinice odabirala ljude za " povjerljiv zadatak " ubijanja ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu, zatim Nikola Marić Bokež " Crnogorac ", " komesar čete ", Kosta Ugrica, politkomesar " I. bataljona " partizanske " XI. dalmatinske brigade ", član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i KPJ, sudionik ratnog zločina i masovnih ubojstava na Kočevskom Rogu 1945. godine, Albert Štambuk, " zamjenik politkomesara 1. čete 5. bataljona XI. dalmatinske brigade " Jugoslavenske armije, Dinko Periša Ljubo, pukovnik " JNA ", Ivan Gugić, (partizanski) vojnik, Titov borac u " XI. dalmatinskoj brigadi ", svjedok-pokajnik, zatim, Nikola Maršić, " zamjenik komandanta 2. bataljona XI. dalmatinske brigade " koji je zapovijedao izabranicima iz " XI. dalmatinske brigade ", u sastavu od 60 do 70 partizana koji su ubijali na Kočevskom Rogu hrvatske ratne zarobljenike, i zarobljene hrvatske civile, Ljubo Barbarić " Hvaranin ", " politkomesar 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član SKOJ od 1941. i KPJ od 1943. godine, Ivo Franković, " komandir 3. čete 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član KPJ od 1943. godine, Božo Kačić, partizanski desetar u " XI. dalmatinskoj brigadi ", također sudjelovao u genocidu na Kočevskom Rogu, i u silovanju zarobljenih hrvatskih žena i supruga kod Kočevja ubijenih časnika hrvatske vojske oružanih snaga NDH, Ante Ćepić, " omladinski rukovodilac 4. bataljona u XI. dalmatinskoj brigadi Jugoslovenske armije " maršala Tita, Maks Baće i Jovo Kapidžić, Rankovićevi pomoćnici, izdali su, uz Ivana Matiju Mačeka, Simi Dubajiću zapovijed od Rankovića i Broza " Tita " za pokolj hrvatskih ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu kod Ljubljane, 1945. godine, partizanski pukovnik Dušan Dule Korać (Srbin sa Korduna), politički komesar 26. divizije JA, član komisije viših oficira koja je došla u kontrolu do jama-masovnih grobova na Kočevskom Rogu, zatim, počinitelji genocida u Maclju kod Krapine 1945. godine, Stjepan Hršak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, titoist i zločinac, krojač po zanimanju, oficir (partizanski poručnik) i komandant tajne službe partizanske vojske u Krapini, i krvoločni isljednik OZNE, i komandant zarobljeničkih koncentracijskih logora u Krapini i okolici, te glavni zapovjednik i egzekutor na Maclju, zatim, ubojica s Maclja, Ivan Valjavec (Hrvat), doušnik UDBE među hrvatskim radnicima (" gastarbajterima ") u Zapadnoj Njemačkoj nakon rata, Rudolf Krivak (Hrvat), Josip Koret (Hrvat), Dragutin Koret (Hrvat), Stjepan Vinceljak (Hrvat), Šimek Leljak " Šinter " (Hrvat), Florijan Šerek (Hrvat), funkcionar UDBE nakon rata, Ivan Strmečki " Stanko " (Hrvat), ubijao nedužne ljude i u zagorskom Jesenju za vrijeme rata, Slavko Kovačec " Štefunjak " (Hrvat), Dragutin Draganić " Radobojec " (Hrvat), Josip Kovačec (Hrvat), Alojz Brodar (Hrvat), Zvon Smrečki (Hrvat), Miško Grobotek (Hrvat), August Herceg (Hrvat), i još 45 drugih partizana-ubojica na maceljskoj gori, te Leopold " Leo " Horvat (Hrvat), zapovjednik civilne OZNE u Krapini (zajedno s Hršakom izabirao dobrovoljce-ubojice za pokolj u Đurmancu i na vrhu maceljske gore Ilovec, a poslije rata radio u zagrebačkoj UDBDI, umirovljen sa činom kapetana UDBE), zatim, Branko Löw (Hrvat), oficir OZNE u Krapini, Ivica Fizir (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, i gradonačelnik Krapine nakon " demokratskih " promjena 1990. godine, Valent Katalenić " Valek " (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, Petar Bezjak " Perica " (Hrvat), zloglasni komesar koncentracijskog logora u Mirkovcu kraj Sv. Križa Začretja kod Krapine, 1945. godine, a poslije rata bio je " isljednik " zloglasne UDBE u Zagrebu, Milan Kunštek, prvi zapovjednik i " veliki i zloglasni krvoločni komandant " koncentracijskih logora kod Krapine, Branko V (i) dović (Hrvat), " komandant " komunističkog koncentracijskog logora u Oroslavlju kod Krapine, 1945. godine, Josip Frankol (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, Ivan Đurkin (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, zatim Mladen Šafranko " Marijan ", partizanski podoficir i stražar vojne OZNE u Krapini, svjedok-pokajnik o genocidu u Đurmancu, Mirkovcu i Maclju kod Krapine, 1945. godine, zatim, Dragutin Rafaj, partizanski oficir, i partizan Živko Vujčić, ubijali su, metkom u potiljak, hrvatske teške ranjenike iz zagrebačkih bolnica na Jazovki kod Sošica na žumberačkom gorju, i mnogi drugi partizanski i jugokomunistički ratni zločinci i zločinci protiv čovječnosti...

Obilazni pravac za lokalni promet će biti državnom cestom D1 od spoja sa cestom za naplatu u čvoru Đurmanec do rotora u Đurmancu, lokalnom cestom L22001 od Đurmanca do Donjeg Maclja, državnom cestom D1 od Donjeg Maclja do Gornjeg Maclja, (do škole) i opet lokalnom cestom L22001 od Gornjeg Maclja do spoja sa državnom cestom D1 prije čvora Trakošćan, u oba smjera.

Sudionici ovogodišnjeg križnog puta krenuli su na pokornički hod dug oko 10 kilometara putem kojim su sprovođeni i ratni zarobljenici 1945. od Đurmanca do Maclja.

Njezina se želja ostvarila i danas je s obitelji vlasnica Tonkine kuće u Brezovoj Gori, uz cestu od Maclja prema Bednji, četiri kilometra od dvorca Trakošćan.

Bolje se ti pokloni žrtvama Zrina, Boričevca, Maclja, Bleiburga, Gračana, Širokog Brijega, Dakse, Španovice da ne nabrajam dalje gdje su sve klale antifašističke nakaze.

Gleć micek, ja sam par godina stariji od tebe i ne sjećam se terora 1945; ni Bleiburga ni Maclja i ostalih bakraća koje si nabrojila iz arsenala svog bogatog sjećanja.

Ja ne sporim da je određen broj Židova i Roma nepravedno pobijen, ali ti sporiš sve hrvatske žrtve u WWII, od Dakse, Širokog Brijega, Odžaka, Gračana, Maclja, Jazovke, Španovice, Boričevca.

U Lepoj Bukvi je kardinal Franjo Kuharić prvi put 1991. g. služio misu za sve žrtve Maclja, pa se odatle stiglo do posljednje postaje maceljske grobnice u kojoj su 2005. godine pokopani zemni ostaci 1163 pronađenih maceljskih žrtava.

S druge strane prešućuješ partizanske zločine koji su bili daleko veći i svirepiji, od Dakse, preko Širokog Brijega, Krnjeuše, Srba, Zrina, Gračana, Šestina, Šibica pa sve do Slovenije, Maclja, Jazovke i Bleiburga ekvivalenti s druge strane ne postoje.

Obavještavaju se mještani, posebice Gornjeg i Donjeg Maclja kako će se u periodu od 1. listopada 2012. godine do okvirno 30. lipnja 2013. godine izvoditi radovi sanacije tunela Mali Stog, Veliki Stog i Đurmanec na državnoj cesti D1.