Jedan od prvih je pojava doktora Naehringa (Max von Sydow) čiji lik ima znakovito njemačko prezime koje traumatiziranom bivšem vojniku odmah pokreće simbole sjećanja, tim više što u trenutku upoznavanja sluša Gustava Mahlera, odnosno onu istu partituru koju je slušao zapovjednik Dachaua kada su saveznici upali u logor, čime se otvara spomenuta dvoznačnost u priči.

Kako će biti izveden i poznati ciklus solo pjesama Pjesme putujućeg djetića austrijskog skladatelja Gustava Mahlera, ovome se projektu stoga pridružio svojom podrškom i Austrijski kulturni forum Zagreb.

Nakon Devete simfonije Ludwiga van Beethovena, Osma simfonija - Simfonija tisuće Gustava Mahlera jedno je od bez sumnje najvelebnijih remekdjela glazbene literature.

Festival su osmislili i organizirali umjetnička ravnateljica Susanna Yoko Henkel i direktor Dalio Despot, a četiri festivalske večeri i jedna prijepodnevna matineja bit će u znaku Kontrasta (djela Kodályja, Bártoka i Messiaena), Brahmsa i Schumanna, Mozartove matineje, Slavenske noći (djela Janáčeka, Smetane, Papandopula i Dvořáka) te tematske večeri Beč I II (djela Haydna, Beethovena, Mahlera i Schönberga).

Mozarta, Carla Maria von Webera, Richarda Wagnera, Gustava Mahlera, Richarda Straussa, Maxa Regera i Carla Orffa.

Između ostalog, na raspolaganju će po prvi put biti klasična remek-djela Bacha, Brucha, Debussya, Haydna, Mahlera, Liszta, Vivaldija i ostalih iz kataloga Decca Classicsa i Deutsche Gramophona u studio-master kvaliteti s rezolucijom 96 kHz, 24 - bita.

LJUBLJANA/ZAGREB - Još nepunih 12 sati ostalo je do velikog glazbenog megaspektakla u Areni Zagreb - izvedbe velebne Simfonije tisuće bečkog genija Gustava Mahlera.

Najuspješniji i najizvođeniji američki skladatelj sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća ostavio je iza sebe više od stotinu objavljenih partitura, među kojima se ističu sedam gudačkih kvarteta, šest simfonija i sedma nedovršena, zatim vrlo uspješni Violinski koncert, koji je proslavio violinist Isaac Stern izvevši ga četrdeset sedam puta u razdoblju od 1975. do 1977. Također vrijedi spomenuti i operu The Confidence Man te skladbu Music for the Magic Theatre, koja spaja glazbenu prošlost i sadašnjost upotrebljavajući brojne citate od Mozarta do Mahlera.

Adagietto, četvrti stavak iz Pete simfonije zasigurno je najpoznatiji i najizvođeniji dio opusa Gustava Mahlera (1860 1911).

Berlin Priređeni 7, 8. i 9. rujna, koncerti koji su berlinskoj publici ponudili Asylu suvremenoga britanskog skladatelja Thomasa Adesa te 5. simfoniju Gustava Mahlera u novome kritičkom izdanju Reinholda Kubika, dočekani su s nepodijeljenim oduševljenjem.

Uz prigodna reizdanja, tu se našlo i zanimljivo People ' s edition, u kojem su brojni obožavatelji Mahlera birali svoje omiljene verzije.

Na programu koncerta bila je 7. simfonija Gustava Mahlera.

Svatko tko je ikad pokušao (i podbacio) uživati, apsorbirati i razumjeti složene skladbe jednog Schoenberga, Mahlera, Straussa ili čak Philipa Glassa, dopustit će si smiješak uživanja i nevjerice pri čitanju ovog izuzetnog djela Alexa Rossa, glazbenog kritičara New York Timesa.

Druga simfonija u c-molu, Uskrsnuće prvo je simfonijsko djelo Gustava Mahlera (od devet dovršenih uz jednu (desetu) nedovršenu simfoniju) u kojem se skladatelj koristio ljudskim glasovima po uzoru na Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena.

I nema čega tu sve nema, od prezrela Mahlera do Šostakoviča i Richarda Straussa, od gotovo lajtmotivičkoga signala tritonusa i plesne groteske s punktiranim (tokatnim) bijesom neobarokne polifonije, iznad koje će dirigent Penderecki zajedno sa Zagrebačkom filharmonijom (Dvorana Lisinski, 27. travnja), u skladatelju Pendereckome prepoznati staro-novo-staro lice velemajstora zanata i organizacije kompozicijske tehnike.

Neka neznana teta na tv-ju zavija turobne tužaljke u stilu Mahlera.

L ' Orchestre des Champs-Élysées en résidence en Poitou-Charentes Orkestar Elizejskih poljana posvećen je izvedbi repertoara nastalog između sredine 18. i ranog 20. stoljeća, od Haydna do Mahlera, i to na instrumentima nastalima u vrijeme kada su skladatelji i djelovali.

Na programu će biti djela Henrya Purcella: Scenska glazba za dramsku predstavu Abdelazer, Josepha Haydna: 1. Koncert za violončelo u C-duru, Wolfganga Amadeusa Mozarta: Divertimento u B-duru KV137, Franza Schuberta: Quartettsatz u c-molu D. 703, Gustava Mahlera: Adagietto iz V.

Godine 1992. imenovan je glazbenim ravnateljem Simfonijskog orkestra iz Osake koji ga je nedavno nagradio naslovom doživotnog počasnog ravnatelja te održava stalnu suradnju s Filharmonijom iz Petrograda s kojom je 1998. osvojio CCA na MIDEM-u u Cannesu za izvedbu 6. simfonije Gustava Mahlera.

Orkestar bi, za početak, pod ravnanjem Premila Petrovića, svirao Drugu simfoniju Gustava Mahlera, najprije u Ohridu, zatim diljem regije, a potom u Parizu, Berlinu i Bruxellesu.

Na programu su bili Ricercare a 6 voci Johanna Sebastiana Bacha i Antona Weberna, Webernov Im Sommerwind te Prva simfonija u D-duru Gustava Mahlera.

Više od 1.100 izvođača izvelo je djelo Gustava Mahlera: Osmu simfoniju u Es-duru, poznatu i pod nazivom Simfonija tisuće, a njenom izvedbom ravnao je ruski dirigent Valerij Gergijev.

Ovim glazbenim spektaklom obilježeno je također i 140 godina postojanja Zagrebačke filharmonije, 310 godina slovenske Academia Philharmonicorum, kao i 100 godina od smrti austrijskog skladatelja Gustava Mahlera.

Izvedba Osme simfonije Gustava Mahlera u zagrebačkoj Areni 4. srpnja 2011., a dan prije pod vedrim nebom na ljubljanskom Kongresnom trgu, bila je jedan od najvećih glazbenih događaja te godine, ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji nego i u svijetu.

Tako Ivana Boban igra moju majku i kćer, ja igram Ivaninu majku i kćer, legendarni Božidar Boban božanstvenoga Mahlera i Werfela, oca i Burckhardta, a Mladen Vulić je i Zemlinski, i Klimt, i genijalni Kokoshka i Gropius.

Među njima se ističu poznati koreografi Jérôme Bel s predstavom Lutz Förster, o plesaču iz plesne skupine legendarne Pine Bausch te Raimund Hoghe s intimnom predstavom ' L ' Aprčs-midi ', koja nastavlja niz Raimundovih koreografija inspiriranih poznatim klasičnim glazbenim predlošcima, u ovom slučaju Debussyja i Mahlera.

Povod predstavi je bila 100. obljetnica smrti Gustava Mahlera, a ona je organizirana u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom.

No, tamo gdje je to moguće, u pravim full-range sustavima, priuštiti će Vam reprodukciju orgulja iz njihove najniže lage (Bachove tokate i fuge, Telarc CD-80088 ili Also sprach Zarathustra Richarda Straussa na Telarc CD-80167) ili timbralno točnu i volumenom realistično uvjerljivu prezentaciju dionica kontrabasa (2. sinfonija Gustava Mahlera, DG 439 953 - 2).

Doživljaj npr. glazbe Gustava Mahlera, njegovih sinfonija (npr. 2. sinfonija sa Gilbertom Kaplanom na Conifer Classics 75605 51337 2), definitivno nije jednak sa ili bez korektno prenesene dinamičke strukture djela.

On bi radije sjedio u svojoj sobi, slušao Mahlera i igrao se sa svojim mišem nego išao van.