Došla nas je gledati Maja Đurinović, poznata kritičarka suvremenog plesa, i bila je, kaže, oduševljena viđenim.

Svjetlana Hribar je u »Novom listu« navela da je »George Stanciu kao Fob oduševio scenskom snagom moćno vladajući svim situacijama u nadasve tehnički zahtjevnoj roli.« Maja Đurinović u »Vijencu« navela je da je »vrlo ekspresivni George Stanciu kao tamni Fob, simbolično biće crne strane povijesti, dio nesvakidašnjeg poetsko scenskog doživljaja«.

Urednica Maja Đurinović u njoj je sabrala pedesetak tekstova koji čitatelju pružaju uvid u desetljeće plesne umjetnosti u Hrvatskoj, ono između 1975. i 1985. godine.

Za umjetničku je voditeljicu 2013., nakon što je Tatjana Bertok Zupković ove godine odradila odličan posao, izabrana Maja Đurinović, rekla je dekanica.

Glumu i ples je osmislila Maja Đurinović, a nastupaju Sanja Vidan, Srđan Brešković, Alin Antunović, Branimir Rakić, Andrea Majica, Ivan Medić i Milena Blažanović.

Osim spomenutih redatelja Dražena Ferenčine i dramaturga Davora Špišića, autorski tim čine još i scenograf Marin Gozze, koreografkinja Maja Đurinović, skladatelj Igor Karlić, te kostimografkinja Marita Ćopo

Simpozij je iniciralo i organiziralo uredništvo Časopisa za plesnu umjetnost Kretanja u sastavu Maja Đurinović, Iva Nerina Sibila, Katja Šimunić i Željka Turčinović.

Maja Đurinović u kritici pod naslovom Zabavno i razigrano u Kulisa.eu navodi da je igra je brza i duhovita, mizanscen ispunjen detaljima koji pune prostor igre i priče, dok Azamat Nabiullin plijeni pojavom i scenskim šarmom uz iznimno tehničko pokriće, a Pavla Mikolavčić je sjajna u brzim i vrckavim dijelovima uloge.

U Vijeću za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti su Jagoda Martinčević, predsjednica, Ivo Lipanović, Krešimir Seletković, Neven Frangeš i Maja Đurinović.

Zvonimira Podkovca, danas nastanjenoga u Calasu, na jugu Francuske, kao baletnoga umjetnika i povjesničara plesa posjetiteljima je te večeri u Arhivu živo dočarala plesna pedagoginja i povjesničarka dr. Maja Đurinović, ističući da se radi o jednom od najboljih poznavatelja hrvatskoga baleta i nepomirljivom polemičaru i kritičaru površno iznošenih podataka iz ovoga područja.

Glazbu je skladao Gordan Tudor, kojemu je to već druga suradnja s GKL-om, a koreografiju je osmislila Maja Đurinović.

Uz 89. rođendan balerine (rođene u Brodu na Savi 20. veljače 1916.) u Brodu je plesna publicistica Maja Đurinović, inače autorica prve hrvatske monografije o Miji Čorak Slavenskoj, predstavila prva dva broja časopisa " Kretanja " i animirani film Katje i Nikole Šimanić posvećen Dori Pejačević.

Scenografkinja i kostimografkinja je Jasmina Pacek, za glazbu je zaslužan Branko Kostelnik, a za scenski pokret Maja Đurinović.

U temu povijesnim pregledom hrvatske plesne kritike uvodi Maja Đurinović.

Plesnu je rubriku kontinuirano vodila Maja Đurinović, stvarajući od nje jedinu hrvatsku kroniku svih zbivanja u baletu i suvremenom plesu, također uz obilje intervjua.

Gospođa Maja Đurinović radi na knjizi o velikim scenskim zvijezdama koje smo mi nepobitno imali, a imamo ih i danas.

Za to su iznimno zaslužni producent Robert Raponja i dogradonačelnik Đakova Ivica Mandić, a ovogodišnja voditeljica je Maja Đurinović.

Kazališni odbor HNK-a u Zagrebu u sastavu: Viktor Žmegač (predsjednik), Ivka Dabetić, Krešimir Nemec, Zdenka Weber, Maja Đurinović i Tonko Ninić na sjednici održanoj 8. studenoga 2011. godine većinom glasova donio je odluku kojom se Nagrada Tito Strozzi za 2011. godinu dodjeljuje Dubravki Šeparović Mušović za ulogu Kundry u predstavi Richarda Wagnera Parsifal, premijerno izvedene 26. ožujka 2011.

Nakon otvorenja izložbe o životu i radu Zvonimira Podkovca, inače Brođanina koji sada živi u Parizu, predavanje je održana plesna publicistica i profesorica scenskog pokreta na Akademiji u Osijeku Maja Đurinović. Podkovac je napravio lijepu plesačku karijeru, nije nikad radio kao koreograf i pedagog, već isključivo kao plesač, istaknula je Maja Đurinović.

Knjigu, koja je objavljena prošle godine u izdanju Naklade MD, predstavit će autorica Maja Đurinović.

Slika Marijana Trepšea Među manje poznate vidove ekspresionizma koji će biti prikazani na izložbi ubraja se i ples, a zašto je to tako, objašnjava docentica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku Maja Đurinović: " Zapadna civilizacija nosi teret povijesne odgovornosti spram plesne umjetnosti, a jedna od posljedica tog podcjenjujućeg stava je i to da ju većina pokušaja sagledavanja epoha jednostavno zaobilazi.

Završnu organizaciju materijala i vodstvo cjelokupnoga projekta potpisuje povjesničarka plesa i kritičarka Maja Đurinović, izradu i dizajn multimedija Slaven Delalle i tvrtka Kontraplan produkcija, no krovni je zaslužnik ipak sam HIPP, koji svoju misiju ne iscrpljuje samo organizacijom festivala nego i sveukupnom potporom, od produkcijske do prezentacijske, domaćoj plesnoj umjetnosti.

A Maja Đurinović je u Vijencu ocijenila da riječki " Tango " snažno djeluje kao poetska i plesno/dramska cjelina te da je " Tango " predstava koja prelazi rampu i kolaž krasnih glazbenih brojeva uz koje se slike nižu kao kratki rezovi, ganutljivi susreti, nalaženje i gubljenje.

SUSRETI - koreografkinja Maja Đurinović kao i obično donosi nam fini lirski ugođaj u kojem stalna izmjena radnje u parovima raspršuje mirnoću hoda kroz prostor.

Maja Đurinović također je ukazala na važnost scenskog pokreta, odnosno geste tijela.Ovogodišnji " DIONIZ " održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ministrice kulture RH, prof. dr. sc. Andree Zlatar Violić, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i rektorice Sveučilišta prof. dr. sc. dr. h. c.

Tijekom četiri festivalska dana članovi stručnog žirija: J asen Boko, Marina Petković Liker, Saša Antić, Maja Đurinović i Vesna Režić, u natjecateljskom su dijelu programa gledali osam predstava, dodijelivši sljedeće nagrade: za najbolju predstavu u cjelini: VIS Životinje, Gradskog kazališta Trešnja; za najbolju režiju Anici Tomić za predstavu Ana i Mia kazališta Mala scena; za najbolju mušku ulogu Damiru Klemeniću za uloge u predstavama VIS Životinje i Tijelo, Gradskog kazališta Trešnja; za najbolju žensku ulogu dodijeljene su dvije ravnopravne nagrade: Niki Mišković i Miji Biondić za uloge u predstavi Ana i Mia, za najboljega glumca animatora Branimira Rakića za animaciju lutaka u predstavi Sablasni šešir; nagradu za kolektivnu glumačku igru ansambl predstave VIS Životinje Gradskog kazališta Trešnja, dok nagrada za najbolji tekst ili adaptaciju teksta nije dodijeljena.

Scenografkinja i kostimografkinja je Jasmina Pacek, a koreografkinja Maja Đurinović.

Maja Đurinović uspjela je zadržati nepristranost u iznošenju polemike Ljevaković Maletić.

Maja Đurinović, urednica i autorica monografije, već godinama nastoji otrgnuti zaboravu priču o Ani Maletić, čije su zasluge za razvoj suvremenog plesa u Hrvatskoj najvidljivije u osnivanju Škole i Studija za suvremeni ples u Zagrebu.

Maja Đurinović, vrsna plesna kritičarka i publicistkinja, uspješno je obradila životni put Ane Maletić, od intimne ispovijedi njezine obitelji do profesionalnih plesnih uspjeha.