S umjetnicom je razgovarala Marija Barbieri.

U molitvi za mir Dona nobis pacem, koju su BBC Singersi praizveli na Biennalu 1993. jasno je istaknuo svoj odnos prema glasu kao najautentičnijem prenosniku ideje. (Marija Barbieri)

Objavljujemo razgovor što ga je uo č i umjetni č ina koncerta, pred publikom i novinarima na predstavljanju CD-a i DVD-a Sacrificium s prvim snimkama opernih arija pisanih za kastrate 17. i 18. stolje ć a u Italiji, vodila Marija Barbieri.

" To ime izaziva uzdah kod ljubitelja opere ", napisala je muzikologinja Marija Barbieri u popratnom tekstu izložbe, u kojem nadalje stoji: " U današnjoj našoj posvemašnjoj oskudici tenora, pogotovo lirico-spinto i dramskih, a i ne osobito brojnoj ponudi takvih glasova ni u svijetu, čini nam se gotovo nestvarnim da smo sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća imali takvog pjevača kao što je bio Viktor Bušljeta.

Autorica teksta u raskošnom katalogu koji prati izložbu je Marija Barbieri.

I Marija Barbieri poput Večernjakove kritičarke ne krije oduševljenje riječkim orkestrom: A u događanjima na sceni ravnopravno je sudjelovao odličan riječki operni orkestar plemenita, zaobljena zvuka, precizan, nenametljiv a tako snažno prisutan.

Marija Barbieri, Mirella Toić, Toić d. o. o., Rijeka

Prvu monografiju o Pettieri napisala je Njemica Anamarija Winkler, koja je izdana 1968. godine na engleskom jeziku, a nešto prostora mu je dala i Marija Barbieri u svojoj knjizi o hrvatskim opernim pjevačima.

Na kraju natjecanja, žiri u sastavu: Dražen Siriščević, Marija Barbieri, Tonći Bilić, Giorgio Surian i direktorica Talijanskog Instituta za kulturu u Zagrebu, Paola Ciccolella, proglasio je pobjednika hrvatske selekcije - sopranisticu Kristinu Anđelku ĐOPAR.

Autor popratnog teksta je Dubravko Detoni, mastering potpisuje Božidar Pandurić, producentica je Marija Barbieri, grafičko oblikovanje djelo je Nenada Martića, a glazbena urednica je Martina Filjak, kćerka Ranka Filjaka, pijanistica mlađeg naraštaja koja s velikim uspjehom gradi svjetsku karijeru.

O tome je opširno pisala Marija Barbieri u najavi koncerta na stranicama Kulise.

Upravo Biserka Cvejić u Beogradu i Olivera Miljaković u Beču ostavile su značajnoga traga na razvoju glasa i pjevačkoga repertoara Mirelle Toić, koja je ostvarila karijeru jednoga od najzapaženijih hrvatskih verdijanskih glasova, istaknut će Marija Barbieri.

Tim je riječima poznata operna umjetnica Biserka Cvejić prije dvije godine opisala riječku sopranisticu Mirellu Toić, u povodu objavljivanja njene monografije, koju je uredila Marija Barbieri, a u Rijeci objavio nakladnik Toić d. o. o.

Ocjenjivački sud djelovao je u sastavu: Dunja Vejzović, predsjednica, Josip Nalis, zamjenik predsjednice, Marija Barbieri, Mirjana Bohanec-Vidović, Ivana Kocelj i Branimir Pofuk.

U srijedu, 10.8. 2011. U supetarskoj galeriji Ivan Rendić, a u organizaciji Narodne knjižnice, Marija Barbieri će nas upoznati s glazbenim djelovanjem slavnog Supetranina, opernog pjevača svjetskog glasa Marka Vuškovića.

Pregledati i kritički prikazati, načiniti pouzdani popis i opis sudjelovanja slovenskih umjetnika u kreiranju dramskih, opernih i baletnih scena najvećih hrvatskih gradova zadatak je koji su si postavili nakladnik (Slovenski dom, Zagreb) i autori ove vrijedne, korisne i poticajne knjige (Branko Hećimović, Marija Barbieri, Henrik Neubauer).

Marija Barbieri smatra kako se razvitak hrvatske opere uopće ne bi mogao zamisliti, a kamoli opisati bez pomnoga predstavljanja slovenskih opernih umjetnika kojih je u ovom pregledu dvadeset.

Lik Nikole Šubića Zrinjskog postala je, kako je istaknula Marija Barbieri temeljna uloga njegova repertoara, simbolom njegove ljudske i umjetničke osobnosti.

Predstavili su je u ime izdavača Muzeja Mimara i Glazbene proizvodnje HRT-a Tugomir Lukšić i Josip Guberina te urednica Marija Barbieri.

Za njim tuguju: Ana, Fani i Dražen, Ivanka i Pavica, Nikola, Milka Zedniček s obitelji, Marija Barbieri Milušić, obitelj pok.

TROGIR/ZAGREB - U zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u četvrtak je održana tiskovna konferencija na kojoj su ravnatelj dvorane Lovro Lisičić i Marija Barbieri najavili subotnji koncert trogirskih tenora koji će se održati u velikoj dvorani s početkom u 19.30 sati.

U pauzi koncerta predstavit će se monografija povodom 30. obljetnice koncertne dvorane Lisinski pod nazivom Novo stoljeće, a monografiju će predstaviti ravnatelj Lovro Lisičić i Marija Barbieri.

Muzikologinja i glazbena kritičarka s dugogodišnjim iskustvom Marija Barbieri odgledala je sve prijenose opera iz Meta, a snimke je manje zanimaju.

Autorica izložbe Marija Barbieri inače istaknuta muzikologinja i priznata operna kritičarka o izložbi kaže: Izložba nas vodi od Gostičeva djetinjstva u Homcu preko debija 1929. u ulozi Lenskog u Evgeniju Onjeginu Čajkovskog u Operi SNG-a u Ljubljani i angažmana u Ljubljanskoj operi do 1937. kad odlazi u Operu HNK-a u Zagrebu, tu stječe punu umjetničku zrelost i razvija se u velikog i nezamjenjivog opernog prvaka na kojemu se temelji repertoar.

Prva cjelovita monografija najveće hrvatske operne umjetnice Milke Trnine, urednice dr. sc. Zdenke Weber, predstavljena je zagrebačkoj publici, a na promociji su govoriti autori tekstova u monografiji Ivan Mirnik i gospođa Marija Barbieri, te Općinska načelnica Općine

Ne smijete biti ni previše skromni ni odveć bahati, ali trebate pokazati da držite do sebe i svojih kvaliteta, jer ako sami do sebe ne držite, neće ni drugi. Razgovarala Marija Barbieri

Dvostruki nosač zvuka Ranka Filjaka predstavili su u prepunom foajeu HNK u Zagrebu, uz reprodukcije dijelova snimljena materijala, producentica Marija Barbieri i predstavnik Orfeja Željko Mesar, te glazbena urednica izdanja umjetnikova kći, proslavljena mlada pijanistica Martina Filjak.

Nakon najave glavnog tajnika HDS-a Antuna Tomislava Šabana, stranicu su predstavili urednica Marija Barbieri, njena zamjenica Višnja Požgaj i glavni urednik grupe Kulisa.eu Zlatko Vidačković.

Autorica Marija Barbieri osim osvrta na autora i djelo obično donosi i opsežne podatke o temeljnoj recepciji dotične opere kroz povijesni pregled sudjelovanja na repertoaru Metropolitana, učešća glazbenika hrvatskoga porijekla u izvedbenoj praksi te, naposljetku, prisutnosti djela na hrvatskim opernim pozornicama. Ifigenija na Tauridi u Hrvatskoj nije izvedena. Podatak je nažalost točan, i to deprimira.

Njena međunarodna karijera počinje 1949. godine, kada dobiva nagradu u Ženevi. 1950. u Zagrebu pjeva Desdemonu u Verdijevom Otellu, a Marija Barbieri priča u članku kako je zagrebačka mladež probdjela noć kako bi se dočepala ulaznica za đački parter, a blagajna je radila tek od 10. Iste je godine dobila angažman u njujorškoj Gradskoj operi.