DUBROVNIK - Obrtnička komora Dubrovačko - neretvanske županije (OKDNŽ) uputila je nadležnim institucijama prijedlog proglašenja Malostonskog zaljeva i Malog mora područjem od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a na temelju zaključka Ceha za ribarstvo i marikulturu OKDNŽ, donijetog 8. kolovoza u Blatu na Korčuli.

Na pitanja o izradi planova upravljanja članovima Ceha odgovarao je dr. sc. Lav Bavčević, načelnik Odjela za ribarstvo u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, te predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu HOK-a, Vladan Bojić, koji je član stručnog povjerenstva za izradu prijedloga planova upravljanja.

Dobrodošlicu i uspješan rad svim je sudionicima poželio župan Zadarske županije Stipe Zrilić naglasivši da je Zadarska županija pomorska županija, ne samo po prirodnim karakteristikama već i po djelatnostima što je vidljivo kroz školstvo i bogatu marikulturu. Tema Piratstvo-zajednički odgovor značajna je za naše pomorce koji plove u stranim morima stoga sam uvjeren da će današnja rasprava rezultirati nekim novim rješenjima u suzbijanju piratstva i biti važan poticaj naporima koji povećavaju sigurnost plovidbe - rekao je župan Stipe Zrilić.

U Tehnološkom i poslovno-inovacijskom centru za marikulturu Maribic d. o. o u početnoj fazi komercijalne proizvodnje u svome mrijestilištu žele uzgajati minimalno 500 - tinjak tisuća kamenica, količinu koja je dovoljna za potrebe desetak obiteljskih uzgajališta.

Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 150 metara), - površine uzgajališta - marikulturu, - ostale djelatnosti (lučka područja i sidrišta).

U rujnu 2010. godine Bruno Stupin je ponovno našem Upravnom odjelu podnio zahtjev za marikulturu, rješenje još nije dobio, a izjava da se upravo piše pozitivno rješenje, stvar je njegove proizvoljne tvrdnje.

Projektna ideja ' Centar kompetencije za unapređenje kvalitete, diverzifikaciju i razvoj proizvoda akvakulture ', koju su zajednički izradili nositelj projekta Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC d. o. o, Sveučilište u Dub...

Priprema projektnog prijedloga vezan za marikulturu

Činjenica da je klasična stoljetna prerada ribe osuđena na propast i vizija da je budućnost i jedini izlaz iz te teške situacije upravo u marikulturi uvjetovala je nastojanja vrijednih i nadasve sposobnih pojedinaca na otocima i u priobalju da ulože kapital u marikulturu i da krenu u krajnje neravnopravnu bitku s uzgajivačima iz zemalja Europske unije.

Tokom 1991. i 1992. vršila procjene šteta od rata na spomenicima kulture za istočni dio Grada do samostana Sv. Jakova, ishodila od World Monument Fund iz New Yorka donaciju od 105.000 $ za obnovu Franjevačke biblioteke sve pro bono; od 1995. radi na obnovi: Thermotherapia, Mokošica, škola i nužno uređenje kuća na Osojniku, bazen i hoteli u Platu, hoteli na Babin Kuku, Institut za marikulturu na Bistrini, više obiteljskih kuća obnove i novogradnje, ulice-stepeništa Matije Gupca i Brgatska, hotel Alan u Starigradu Paklenici, hotel Soline u Brelima, hotel Elaphusa u Bolu na Braču, hotel Croatia u Cavtatu, hotel Koralj u Umagu; nagrada u prvom krugu arh. natječaja za hotel Rovinj u Rovinju; prije 1992. radila u hotelskim poduzećima ' ' Dubrovnik ' ' i ' ' Babin kuk ' ' te bila izabrani projektant Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu (uređenje hotela u Orebiću, Muzička škola, hotel Avala u Budvi).

Mogući scenariji realizacije projekta Družba Adria za Jadran: ekstremno povećanje ispuštanje balastnih voda u Kvarnerskom zaljevu; neće doći do značajnog povećanja broja tankera ali će tankeri biti mnogo veći od onih koji su do sada plovili Jadranom; tankeri će dolaziti iz sjevernoameričkih luka i luka sjeverozapadne Europe, što znači da će sa sobom nositi velike količine balastnih voda ne-mediteranskog porijekla - radi se o količini ne-mediteranskih balastnih voda koja je ekstremna za Hrvatsku ali i značajna za cijeli Jadran; moguće negativne posljedice balastnih voda: ekološke (smanjenje bioraznolikosti, destabilizacija ekosustava), ekonomske (za ribarstvo i marikulturu) i po zdravlje ljudi (toksični i patogeni elementi).

- osigurati održivu marikulturu - trajno praćenje stanja u području uzgoja i tova - osnivati posebno zaštićena područja mora i organizirati upravljanje radi očuvanja i prirodne obnove životnih zajednica, ribljih zaliha i bioloških raznolikosti - proglasiti isključivi gospodarski pojas - sustavno pratiti stanje ekološkog sustava mora i pravovremeno onemogućiti ugrožavanje ekološki i gospodarski najvrjednijih životnih zajednica (livade morskih cvjetnica, staništa s endemima, mrijestilišta, rastilišta i hranilišta gospodarski najznačajnijih vrsta), te provoditi potrebne mjere za njihovu zaštitu i odgovorno iskorištavanje - ispunjavati obaveze iz međunarodnih ugovora o smanjenju unosa otpadnih tvari u more (stroga kontrola svih emisija iz priobalnih naselja, industrijskih i energetskih postrojenja te prilikom transporta nafte i kemikalija)

STON U povodu obilježavanja blagdana sv. Josipa i Dana kamenica, u malostonskom restoranu Villa Koruna održan je dvodnevni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Stonska kamenica hrvatski proizvod za 21. stoljeće, u organizaciji Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu iz Bistrine i dubrovačkog Veleučilišta.

Razvojno-istraživački centar za marikulturu će do sredine 2004. godine izgraditi prvo moderno mrjestilište školjaka, prije svega kamenica, i time pokrenuti zamašnjak nove industrijske proizvodnje koja bi kombinirala moderne tehnologije i tradiciju. Svi sudionici skupa potvrdili su da je ovo izvanredno područje za uzgoj školjaka, ekološki neporemećeno, na kojemu nema bolesti koje su uništile uzgoj ove vrste kamenica u Sredozemlju.

Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja utvrđene su tri lokacije za marikulturu:

Cromaris d. d. je vodeća hrvatska tvrtka za marikulturu koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom tri autohtone vrste bijele ribe: brancina, orade i Kornatske hame te od školjki Limske dagnje, koja se uzgaja u parku prirode Limski kanal.

Razvojno-istraživački centar za marikulturu d. o. o. za sada je jedini centar koji je uspješno nastavio Projekt u okviru programa TEHCRO, transformacijom u Tehnološko i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC d. o. o.

Osim Gaženice, bit će i sitnijih investicija vezanih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prehrambenu industriju, marikulturu.

Na susretima su sudjelovali i predstvnici Udruženja obrtnika Zadar, Sekcije za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo.

Novost i poticaj razvitku u Zadarskoj županiji još jednom dolazi s mora s nadom u kompletnu marikulturu tuna odnosno uzgoj pastrve u moru.

Savjetnici intenzivno surađuju s MPŠVG, sa svim proizvođačima i prerađivačima ribe i školjaka, svim udrugama i udruženjima vezanih za ribu i marikulturu.

Ovo je turističko mjesto, pa ako je Hrvatska proglasila Malostonski zaljev specijalnim rezervatom za marikulturu, nemoguće je odvojiti more od njih«, kaže Lovrić.

- U Prostornom planu Zadarske županije kod Lavdare je ucrtano područje za marikulturu veličine približno šest milijuna četvornih metara.

Nema sumnje da će najveća kost u grlu Kalmetinoj upravi biti tri vrste zahtjeva i primjedaba za čije rješenje Poglavarstvo mora donijeti " političke odluke ": definiranje granica građevinskoga područja, pitanje lokacija za marikulturu i razgraničenje Zadra s nekima od okolnih naselja.

Vidljivo je to i iz strukture zahtjeva pristiglih javnim uvidom: od ukupno njih 137, čak je 50 zahtjeva usmjereno k proširenju granica građevinskoga područja, a 15 je zahtjeva vezano za sudbinu lokacija za marikulturu.

- U marikulturu imamo velike strateške mogućnosti, uvijek u dosluhu s brigom o okolišu i turizmom, a sadašnjih 12.000 tona uzgojnih količina donosi nam preko 100 milijuna eura izvoza.

Osim izložbenog programa, gdje je prezentirana razna oprema za ribolov i marikulturu, na sajmu je održano i savjetovanje s naglaskom na promjene s kojima je suočeno ribarstvo Sredozemlja.

Stoga ćemo uvijek ostati gladni ribe ako nećemo razvijati marikulturu ', istaknuo je prof. Viličić.

- Na ovom sajmu je najvažnija prezentacija zelenog poduzetništva, jer UNDP zajedno sa županijskim razvojnim agencijama i svim županijama promovira zeleno poduzetništvo - ekološku poljoprivredu, ekoturizam, ekološku marikulturu i održivi ruralni razvoj.

Ad 2. Prednosti: Kao kompromisno rješenje a) djelomično rješava problem cestovne veze Dubrovnika s ostalom Hrvatskom (15 - tak km duža trasa od one preko Neuma) b) cestu između Pelješca, Korčule i ostale Hrvatske skraćuje za oko 40 km u odnosu na postojeću preko Stona c) trošak je viši nego izgradnja neumskog koridora, ali neuspredivo manji nego druga moguća rješenja d) nema nikakve potreba za sporazumijevanje s BiH vlastima oko tunela budući da bi prolazio po isključivo hrvatskom podmorju i ne bi ometao plovidbu Malostonskim kanalom e) ne ugrožava pejsaž, marikulturu i dr.