I muški i ženski otok jest okrenut sjećanju (Marin Carić je i inače volio svaki oblik djetinjstva, odnosno sjećanja).

Tragično je stradao u prometnoj nesreći 1992. Osam godina kasnije, prerano i nenadano umro je i Marin Carić.

Izbornik predstava u konkurenciji ovogodišnjih Marulićevih dana Ozren Prohić odlučio se za sljedeće predstave: Krležino Kraljevo u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih redatelja Paola Magellija, Čitajte Kamova riječkoga HNK-a redateljice Katje Šimunić, Šovagovićevu Ciglu redateljice Nade Kokotović ostvarenu u Gradskom kazalištu njemačkog grada Konstanza, zatim komad Joška Božanića U sjeni Green Hilla koju je u Teatru Rugantino režirao Marin Carić i Kulturu u predgrađu Roberta Perišića, predstavu GDK Gavella.

Otišli su Zdravka Krstulović, Boris Dvornik i Josip Genda, kao i Marin Carić, redatelj i nekadašnji direktor Drame, otišli su i neki drugi divni ljudi i umjetnici.

Uvijek ističete da su vaši učitelji bili Marin Carić, Krsto Papić i Božidar Violić.

Prvi je to učinio Marin Carić, a kasnije je dosta radio s Božidarom Violićem.

Do navedenog udruživanja triju dotad samostalnih tijela, pod krovnim nazivom Festival Dubrovnik, dolazi 1985, a do razdruživanja i ponovnog samostalnog opstojanja 1992. Ravnateljem kazališta do udruživanja bio je Mario Cvitan, a kad ono djeluje kao zasebna organizacijska jedinica unutar Festivala Dubrovnik, kraće vrijeme je to Boro Radojčić, a zatim redatelj Marin Carić.

Marin Carić ranije, a sada Milena Dundov, Zoranićev su tekst tako saželi i interpretirali da on više nije, dapače najmanje, samo onodobna egzistencijalna sudbina glavnoga junaka i njegovih suvremnenika, već naša nacionalna sudbina kroz različite društvene i povijesne epohe.

Prvo je Wieslaw Hejno 1990. s Mojmirom Mihatovom postavio Muku Svete Margarite, a iduće godine Marin Carić s Brankom Stojakovićem Marulićevu Juditu.

Dubravka i Marin Carić koji supotpisuju scenarij i režiju osječke predstave odlučili su se za pričanje priče scenskim sredstvima, potpuno uklanjajući scenski govor, odnosno reducirajući ga na rijetki nemušti verbalni iskaz, neprepoznatljivih riječi što su ostavljale prostor kazališnim sredstvima.

Iduće godine Marin Carić i Branko Stojaković postavili su Marulićevu Juditu.

Pokojni Marin Carić nudio mi je suradnju prije dvadeset godina, ali takve izlete u prostor počeo sam izvoditi puno kasnije.

Zanimljivo je da su upravo za takav, komornoj sceni primjeren odabir, bili zaslužni redatelj Marin Carić (Lift za kuhinju, 1988) i dramaturg kazališta Milan Milišić, koji je prevodio Pintera (Gorski jezik, režija Želimir Orešković, 1991) i koji je tom nesuđenom scenskom prostoru dao ime.

Predstava je iste godine odigrana u zeničkom kazalištu, a u HNK-u je veliku predstavu postavio Marin Carić 1999. godine s Draganom Despotom u naslovnoj ulozi.

To su redom: Mladen Širola, Ahmed Muradbegović, Vlado Habunek, Vojmil Rabadan, Radovan Ivšić, Berislav Deželić, Kosovka Kužat-Spaić, Velmir Chytil, Nevenka Filipović, Milan Čečuk, Davor Mladinov, Borislav Mrkšić, Boris Senker, Luko Paljetak, Zlatko Bourek, Marin Carić, Igor Mrduljaš i Dalibor Foretić.

Tu iznimnu literarnu sposobnost ima i Violić, a imao ju je i moj pokojni prijatelj Marin Carić.

Strozzi, Bogdan Jerković i Georgij Paro, a u nacionalnim okvirima ističu se Dino Radojević, Tomislav Durbešić, Mladen Škiljan, Joško Juvančić, Petar Šarčević i Vladimir Gerić te mlađi koje predvode Branko Brezovec, Marin Carić, Ivica Kunčević, Miro Međimorec, Tomislav Radić, Petar Veček i Krešimir Dolenčić.

Insert iz dokumentarca " Čovjek koji je živio kazalište ", Željka Turčinović, Tonko Maroević i urednik, Hrvoje Ivanković, monografije " Marin Carić " predstavili su ovoga prerano preminuloga iznimna zaljubljenika u kazalište.

Kazališni, televizijski i radijski redatelj Marin Carić (1947 - 2000) svojim je redateljskim, dramaturškim i pedagoškim radom, plodno i umjetnički snažno, obilježio tri zadnja desetljeća prošloga stoljeća: brižan odnos prema zavičajnome prostoru i našoj pučkoj i književnoj baštini, rad s domaćim suvremenim piscima kao i poticajni rad s mladim redateljima te konačno i vrhunski rad s glumcima uvijek su bili središte njegova promišljanja kazališta.

Naime, kada je krenuo u prvi razred, učiteljica je prozvala Marin Carić - nitko se nije javio; Marin Carić - opet tišina; Marin Carić glas učiteljice bio je uzbuđen i ljut.

Svojim idejama koliko i svojom osobnošću Marin Carić osvajao je ljude, a suradnja i iz nje izraslo prijateljstvo bilo je u temelju njegova kazališnoga stvaralaštva... pročitajte cijeli tekst...

Pa, ja nisam postojao dok pokojni Marin Carić nije stavio moju dramu na scenu HNK.

Podsjetimo da je redatelj i dramaturg " Sv. Lovrinca " Marin Carić, od čije je prerane smrti prošlo točno deset godina.

Uspjehu njihove pučke predstave, neprijeporna kulturnoga čina, pridonijelo je i to što ju je režirao danas nažalost pokojni Marin Carić, i sam ponikao iz njihovih redova, redatelj koji je najtočnije znao osjetiti strast i umijeće svojih vršnjaka još tamo 1969, kad je predstava prvi put postavljena na scenu tada osnovane hvarske kazališne družine.

Na ovoj turneji Hvarani su ne manje vrsno igrali i Hektorovićevu eklogu Ribanje i ribarsko prigovaranje, još jedan hvarski kulturni hit, koji je 1982. za scenu također adaptirao i režirao Marin Carić (trodnevni ribarski putopis od Staroga Grada do Nečujma na Šolti i natrag, čitan iz vizure konobe, podijelio je tako da svaki lik u svakom danu igra drugi glumac), a prikazana je blizu stotinu puta.

U trećem licu prati mladića koji se, nakon oskudnih saznanja o nepoznatom gostu, opsesionira i vezuje uz njega. 3. Otok, Marin Carić (AGM) Carić pravi gotovo mađioničarski pripovjedački zahvat.

U predstavi koju je 1976. režirao Marin Carić igrala je ulogu Amerikanke Phoebe, da bi u posljednjoj postavci Jahte... koje je 1997. režirao Goran Golovko tumačila ulogu kontese Kate, isto kao i u predstojećoj premijeri.

Dramsku scenu obilježila je sjajna produkcija komada Svečana večera u pogrebnom poduzeću Ive Brešana, te Kamov-smrtopis Slobodana Šnajdera, koji je majstorski postavio neprežaljeni Marin Carić, ondašnji pokretač dramskog života u Splitu i istinski genius loci kojega je porodio ambijent u kojem se ostvario.

Na žalost, otišli su Zdravka, Boris, Genda, Marin Carić...

Redateljsku klasu uveo je još Božidar Violić, a obnovio je profesor Marin Carić.