Nakon što sam objavio jedan od prvih tekstova o mogućem Gotovininom skrovištu Informacije o Gotovininu skrovištu proslijedile Haagu europske obavještajne službe? nazvao me na Vjesnikov telefon Marin Sopta, Šuškov kum, opsovao mi sve po spisku i da ću najebati kad HDZ ponovo osvoji vlast, a on postane ministar policije.

Bio sam zajedno s Ljubom i Magali Boers-Čučić 1999. na simpoziju o sigurnosti u Dubrovniku koji je organizirao Marin Sopta.

Jedan od ocjenjivača Vukušićeva rukopisa, prof. dr. Ivan Čizmić (drugi je Marin Sopta), zaključit će da Vukušićeva monografija donosi i neke dokumente u integralnoj formi, što je dalo posebnu težinu znanstvenosti i vjerodostojnosti autorova rada.

U članku " Rat Udbe protiv hrvatske emigracije ", publiciranom u Zborniku " Budućnost iseljene Hrvatske " (izdanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 1998., uredili Vlado Šakić, Josip Jurčević i Marin Sopta), Vukušić navodi kako se, na osnovi brojnih pokazatelja, " do sada moglo identificirati sto dvadeset šest (126) jugoslavenskih državnih službenika te sedamdeset (70) suradnika jugoslavenskih tajnih službi, koji su direktno ili indirektno sudjelovali u odlučivanju, planiranju i izvođenj

Dr. Marin Sopta: Masovni povratak iseljenika je još uvijek moguć

Promocija u Zagrebu: utorak, 28. lipnja 2011. u 19:00 sati Centru za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, Zagreb Predstavljači: prof. Anđelko Mijatović, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Mato Kovačević, Stjepan Šulek i Marin Sopta Promocija u München-u je: 3. srpnja 2011. u 18:30 sati u Hrvatskoj katoličkoj misiji.

Mirjana Polić-Bobić Južnoamerički književnici hrvatskog podrijetla Ivan Čizmić Politička djelatnost hrvatskih iseljenika u SAD-u Marin Sopta Hrvatska zajednica u Kanadi Rebeka Mesarić Žabčić Hrvati u SAD-u Ivan Tepeš Politička djelatnost HSS-a u emigraciji Marina Perić Kaselj Hrvati u Južnoj Americi Jernej Mlekuz Slovenski jezik med slovenskimi priseljenici in njihovi potomci v Argentini

POVJESNICA Ljubomir Antić: Dvadeset i prvi rođendan hrvatske države Igor Zidić: Oslobađajuća presuda kraj Domovinskoga rata Marina Perić Kaselj Ivan Čizmić: Hrvatski savez u Sjevernoj i Južnoj Americi Estela Banov Depope: Iz kulturne povijesti američkih Hrvata Marin Sopta: Hrvatsko narodno vijeće u Kanadi Luka Budak: Dva povijesna projekta australskih Hrvata Gojko Borić: Krivotvorine jedne povjesničarke Alojz Jembrih: Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata

Njegov brat Ljubo Krasić u Norwalu, gradiću u Kanadi, okupio je osa mdesetih oko sebe skupinu hrvatskih emigranata kojoj je pripadao i pokojni ministar obrane Gojko Šušak, njegov kum Marin Sopta, voditelj Centra za strateška istraživanja, Ante Beljo, HDZ-ov saborski zastupnik i drugi...

Prekinuo ga je Marin Sopta koji se 1990. god. vratio u Hrvatsku.

Na svečanostima u Gorici i Grudama, među ostalim, bili su nazočni: Bariša Čolak, Velimir Jukić, Ljubo Ćesić Rojs, Marin Sopta Baja, Ivić Pašalić, Venera Kordić, Krešimir Ćosić, Martin Raguž, Niko Lozančić, Pero Marković, Marko Tokić, Ivan Bender, Viktor Lasić i mnogi drugi.

O dr. Tuđmanu, povjesničaru, političaru, državniku, akademiku i prijatelju Širokoga Brijega i Hercegovine, govorili su dr. Anđelko Mijatović, dr. Vlado Šakić, akademik Dubravko Jelčić, prof. Marin Sopta i Bosiljko Mišetić.

U tom je slučaju autor Marin Sopta političke udruge promatrao kao specifične operativne izdanke izvorno kulturnih udruga i organizacija.

Oni koji meni ne vjeruju neka kako je stvorena Hrvatska država i tko je najzaslužniji neka si pročita sve tekstove gospodina Marin Sopta i ako nije u klubu mog svetonadzora ali vjerujem mu i njegovim zaslugama.

Među onima koji su došli izraziti dobrodošlicu hrvatskom emigrantu bili su i bivši saborski zastupnici i politički zatvorenici Dražen Budiša, Ante Kovačević, bivši savjetnik dr. Franje Tuđmana Ivić Pašalić, borac za ljudska prava dr. Slobodan Jang, Marin Sopta, pater Vjekoslav Lasić te pjevač Thompson.

Dr. Marin Sopta rođen je 1950. U Širokom Brijegu, BiH, a, nakon povratka iz Kanade, živi i radi u Zagrebu.

2008. Sveto ime Croatia Hrvatski nogometni klubovi Croatia " u iseljeništvu, Marin Sopta, Nakladnik Udruga Hrvatska Dijaspora " i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2005. Iseljena Hrvatska, Ivan Čizmić, Marin Sopta i Vlado Šakić 1994. Unknown Journey A History of Croats in Canada, Marin Sopta i Gabriele Scardellato (ur.), University of Toronto.

Uz izdane knjige, uključujući najnoviju, dr. Marin Sopta je autor brojnih tekstova u Zbornicima i časopisima.

Marin Sopta, koji je u Hrvatsku došao tek 1995. i također ima i hrvatsku i kanadsku putovnicu, izjavljuje da je riječ o fantastičnim novinskim špekulacijama.

Posljednje je godine života zbog lošeg zdravlja boravio u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, gdje je u 87. godini nakon duge i teške bolesti umro 20. srpnja 2008. [ 1 ] [ 3 ] To je bilo 10 godina prije isteka kazne. [ 4 ] Pokopan je na zagrebačkom krematoriju 25. srpnja. [ 5 ] Na odru je ležao u ustaškoj odori. [ 6 ] Na posljednjem ispraćaju na zagrebačkom krematoriju bilo je nazočno tristotinjak ljudi, među njima umirovljeni general Marinko Krešić, političari Anto Kovačević, Ivan Gabelica, Ana Lučić, Marin Sopta i Slavica Hruškar iz Nezavisnih dragovoljaca Hrvatske. [ 2 ] To je izazvalo negodovanje Efraima Zuroffa koji je zbog tog i službeno prosvjedovao. [ 7 ]

Pa to ne iskljuèuje njegove eventualne hrvatske osjeæaje, tvrdi profesor Jakovina uz kojeg su u emisiji izmeðu ostalih sudjelovali i Ante Prkaèin, Marin Sopta, jedan bivši partizan koji je u rat išao s 19 godina, jedan sin palog borca iz Slovenije, te Tomislav Badovinac, predsjednik Društva »Josip Broz Tito«.

Dr. Marin Sopta otišao je, odmah nakon završene gimanzije, raditi u Njemačku, a poslije u Kanadu.

Nazočne su prigodnim riječima pozdravili predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg Marin Sopta i stalni gost godišnjeg okupljanja Širokobriježana predsjednički kandidat Milan Bandić, a blagoslov na sve nazočne je sazvao Širokobriježanin domonikanac Vjekoslav Lasić.

Kanadski predstavnici HNO-a baš u to doba bili su Gojko Šušak i njegov kum Marin Sopta.

Osobno sam čuo kako se Marin Sopta, kum pokojnog Gojka Šuška i povratnik iz Kanade 1995. hvalio Andriji Tunjiću, novinaru Vjesnika da jako dobro pozna Franju Maletića još dok je u Torontu bio direktor JAT-a

U norvalsku kliku su spadali: udovica Đurđa Šušak, Ivić Pašalić, Zvonko Zubak, Marin Sopta, Markica Rebić, Ivo Šušak Šića, Miroslav Kutle, Ljubo Česić Rojs i drugi

Marin Sopta još je u vezi tog slučaja spomenuo zahtijev Goldsteina da u odbor za izgradnju sinagoge moraju ući Srbi, što naravno nije prihvaćeno, naime, svaki onaj tko površno poznaje prilike u iseljeništvu zna da su te dvije zajednice odvojene, svagdje, pa tako i u Torontu, srpska zajednica ima svoje običaje i kulturna događanja koja obilježava, dok pak Hrvati imaju svoje, u tome nema ničega spornog, tako je oduvijek bilo i tko će vjerojatno zauvijek biti.

Marin Sopta je prošle godine u izdanju Golden marketinga, kojem je navodno na čelu kći Franje Maletića, objavio knjigu u koautorstvu s Ivanom Čizmićem i Vladom Šakićem " Iseljena Hrvatska ".

Posebnu zanimljivost iz života hrvatskih iseljenika ispričao je Marin Sopta a odnosi se na razdoblje uoči samog pada komunističkog režima