Nakon uvodnih prezentacija, projekt će prije otvaranja rasprave komentirati profesori s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Bruna Kuntić Makvić, dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus i dr. sc. Drago Roksandić, koji će i moderirati rad Znanstvene tribine.

Supredsjedatelj Pripremnog odbora skupa, prof. dr. Drago Roksandić ovom je prigodom okupljenim sudionicima prenio vijesti o postignutom dogovoru rektorata Zagrebačkog i Zadarskog sveučilišta oko zajedničkog rada na osmišljavanju prostora Jankovića kule u mjesto posvećeno znanju i kulturi kakvo je i bilo dok je u njemu boravila obitelj Desnica, koja je dala pristanak da se cijelo sjeverno krilo kompleksa građevine uporabi u te svrhe.

Okruglim stolom su moderirali prof. dr. Drago Roksandić, Filip Šimetin Šegvić i Tomislav Branđolica.

Prva takva važna revitalizacijska inicijativa bio je kulturno-edukacijski-istraživački program u Ravnim Kotarima projekt Mostovi, (Bridges, započet 2003 g. kao dio znanstveno-istraživačkog projekta Triplex Confinium, Odsjeka za Povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu; Prof. dr. sc. Drago Roksandić), koji, uz niz ciljeva vezanih za razvoj područja, želi stvoriti uvjete i razviti načine za revitalizaciju Kule Stojana Jankovića i pripadajućeg arboretuma kao područja značajnog kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa, te su u tom smislu pokrenuli niz akcija u Kuli Jankovića.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Prof. Dr. sc. Drago Roksandić) ali je bio prekinut izbijanjem rata.

Veliku većinu aktivnosti u Kuli od samog poslijeratnog novog početka 2005 g. organizirao je Prof. dr. sc. Drago Roksandić (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije), sa suradnicima, te kolega iz drugih Odsjeka Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć članova porodice Desnica i Društva za obnovu i revitalizaciju Kule S.

Znanstveni kolokvij posvećen ujedinjenju Italije u 19. stoljeću okupio je povjesničarke i povjesničare iz talijanske historiografije koji se bave talijanskom modernom i suvremenom poviješću (Piero Brunello sa Sveučilišta u Veneciji, Gian Luca Fruci sa Sveučilišta u Pisi, Massimo Baioni sa Sveučilišta u Sieni), te hrvatskom i talijanskom poviješću (Monica Priante, Sveučilište u Zagrebu, i Stefano Petrungaro, Sveučilište u Padovi), kao i hrvatske povjesničarke i povjesničare (Andrea Feldman, Drago Roksandić i Mario Strecha sa Sveučilišta u Zagrebu) te povjesničara umjetnosti (Frano Dulibić, Sveučilište u Zagrebu), koji su svoja izlaganja posvetili hrvatsko-talijanskim temama.

Pisac oživljava svoje isku stvo, promišlja reakcije na opijate, analizira snove, vizije, more, temu smrti, a ispovijesti se smatraju prije svega poetskom prozom. 34. Desničini susreti 2005. - 2008.: zbornik radova Desničini susreti 2005. - 2008.: zbornik radova/uredili Drago Roksandić, Ivana Cvijović Javorina.

Svakako je riječ o iznimnom znanstvenom poštenju autorice i njezinoj hrabrosti, što je za svaku pohvalu, jer ona podjednako korigira ne samo neka izdanja ustanove u kojoj je uposlena - Spomen-područja Jasenovac, nego i ono izdanje u čijem je objavljivanju i sama sudjelovala: »Jasenovac Mamorial Site« skupine autora iz g. 2006, među kojima se između ostalih nalaze i tako zvučna imena, npr. dr. Božo Biškupić, dr. Ivo Goldstein, dr. Tvrtko Jakovina, dr. Drago Roksandić i drugi.

Govoreći o univerzalnosti Desničinog djela u poimanju čovjeka i " muke " ljudskog iskustva, apostrofirajući pri tom njegovu pripovijetku Mudrac sa istoka, prof. dr. sc. Drago Roksandić, voditelj projekta Mostovi, naglasio je kako je očigledno da je Desnica, ne samo živio intelektualnim dvojbama i sumnjama svojega doba, nego ih je u mnogo čemu i anticipirao.

- Priča o Nadi Dimić, njenom ilegalnom partijskom radu, neodavanju drugova i pored brutalnih ustaških mučenja, priča je o mladosti, hrabrosti i požrtvovnosti kakvih danas nema rekao je historičar i profesor Drago Roksandić.

Završnu riječ uzeo je Drago Roksandić istaknuvši da nije prošlo ni dva mjeseca otkako je predložio održavanje komemoracije obilježavanja smrti Nade Dimić, u čijoj je organizaciji sudjelovao niz institucija i osoba.

Ne sumnjajući u vrijednost i doprinos rasvjetljavanju tema koje su priredili ostali, dvojica predavača, po osobnoj procjeni autora ovog članka, prof. dr. sc. Drago Roksandić (Filozofski fakultet, Zagreb) s temom Matasovićevi inovacijski doprinosi vojnokrajiškoj historiografiji i p rof. dr. sc.

Fokusiramo se sve više na ljude, opuse i kontroverze - Drago Roksandić

Imamo fundamentalizama svih mogućih vrsta, dakle na prvi pogled reklo bi se da je riječ o baštini čija je referentnost graničnog domašaja, no tome dakako niti izdaleka nije tako, kazao nam je Drago Roksandić, voditelj Desničinih susreta.

12.00 12.15: Dolazak u Kulu Jankovica i dobrodošlica dr. sc. Nataše Desnice Žerjavić i dr. sc. Uroša Desnice u ime vlasnika Kule i Udruge Društvo za obnovu i revitalizaciju kule Stojana Jankovic Mostovi, pozdrav u ime Desničinih Susreta 2011 (prof. dr. sc. Drago Roksandić) 12.15 - 12.30: Odavanje pošte Vladanu Desnici nad njegovim grobom u obiteljskoj crkvi sv. Đorda 12.30. - 13.15: Vođeno ili slobodno razgledavanje dijelova kompleksa Kule Stojana Jankovića, uključivši prostore očekivanih izložbenih/muzejskih sadržaja: Sala, Stara kuhinja, uspinjanje na Kulu-vidikovac (360 o otvoreno obzorje od Velebita na sjeveru do Ravnih Kotara, Zadra i zadarskih otoka na jugu), Stara kuća, Tamnica, Samica; zatim Avlija, Sjeverna fronta (s dijelom prostora dogovorenog za projekt Međunarodnoga sveučilišnog centra Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru). 13.15 - 14.15: Domjenak 14. 15 Pozdravna riječ Potpredsjednika Vlade RH dr. sc. Slobodana Uzelca 14.30 - 15.00: Branislav Ćelap: Sjećanja na Vladana Desnicu i prvo, Prosvjetino, izdanje sabranih djela 15.00 - 15.30: prof. dr. sc. Dušan Marinković (Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu): Vladan Desnica i Ravni Kotari 15.30 - 16.00: Marko Rimac (znanstveni novak na projektu Filozofskog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu Triplex Confinium): Islam Grčki i Islam Latinski u austrijskim katastrima ili kako se živjelo u 19. stoljeću 16.15 - 17.00: Vođeno ili slobodno razgledavanje vanjskih prostora Kule Stojana Jankovića (šetnja do izvora Klokotuše, bazena-akumulacije vode, parkovnog dijela, do polja s raznim vizurama Kule) i druženje prije polaska autobusa za Zagreb 17.00: polazak autobusa za Zagreb

Ova domena sadrži različite povijesne izvore u elektroničkom obliku koji se koriste u nastavi na diplomskom studiju " Europske regije i hrvatska povijest u ranome novom vijeku, cca. 1450. - 1800.: habsburška, mletačka i osmanska imperijalna baština u komparativnoj perspektivi " (voditelj: prof. dr. sc. Drago Roksandić).

Profesor Drago Roksandić s Filozofskog fakulteta govorio je o nekadašnjim stanovnicima sela Islama Grčkog, Islama Latinskog i Kašića od kojih se 90 posto nije vratilo, ali koji ne žele prodavati zemlju, što svjedoči da se oni u velikoj mjeri identificiraju s tim krajem.

10.30 13.00: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu Otvaranje Prve dubrovačko-zagrebačke doktorske radionice Govore: akademik Nenad Vekarić i prof. dr. sc. Drago Roksandić Predstavljanje zbornika radova Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur.

Drago Roksandić i Branimir Janković) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest Poslijediplomski doktorski studij Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu FF press, Zagreb 2012.) Autori: Petar Bujas, Vicko Fisković, Branimir Janković, Melita Jesih Matić, Josip Mihaljević, Tihana Petričević, dr. sc. Monica Priante, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Irena Smiljanić i Filip Tomić Zbornik predstavljaju: Josip Mihaljević, Branimir Janković i Boris Bui, urednik FF press Iskustvo rada na zborniku radova studenata Poslijediplomskog doktorskog studija Sveučilišta u Dubrovniku Povijest stanovništva Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan, Dubrovnik 2009.) Autori: prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Tamara Alebić, Silvija Batoš, Julijana Antić-Brautović, Inge Bego-Matijević, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, Marija Brandić, dr. sc. Aida Cvjetković, doc. dr. sc. Ivan Čipin, Frane Čizmić, dr. sc. Žarko Dugandžić, Mirela Fulurija, prof. dr. sc. Jakov Gelo, Marija Gjurašić, Monika Grdiša-Asić, dr. sc. Irena Ipšić, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, dr. sc. Ivana Lazarević, Marinko Marić, dr. sc. Jasenka Maslek, Dubravka Mehaković, Neda Mihović, dr. sc. Jelena Mojaš-Obradović, Aleksandra Piteša-Orešković, Kristina Puljizević, akademik Nenad Vekarić i prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan O radu na Zborniku govore: dr. sc. Irena Ipšić i dr. sc. Rina Kralj-Brassard.

Tema Doktorske radionice Izborni doktorski kolegiji na poslijediplomskim doktorskim studijima povijesti Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Zagrebu Uvodne napomene: akademik Nenad Vekarić, prof. dr. sc. Drago Roksandić RASPRAVA U raspravi sudjeluju studenti Poslijediplomskog doktorskog studija Povijest stanovništva Sveučilišta u Dubrovniku i gosti, studenti Poslijediplomskog doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te suradnici zbornika Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi Petar Bujas, Vicko Fisković, Branimir Janković, Melita Jesih Matić, Josip Mihaljević, Tihana Petričević i dr. sc. Monica Priante.

Na okruglom stolu izlagali su prof. dr. sc. Drago Roksandić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gojko Matić kao svjedok i narator usmene povijesti, Sandra Prlenda iz Centra za ženske studije, Aneta Lalić iz Srpskog narodno vijeća i Marija Crnogorac iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković sa Filozofskog fakulteta u Rijeci i Jasna Jakšić iz Muzeja suvremene umjetnosti uz moderaciju Vesne Teršelič iz Documente Centar za suočavanje s prošlošću.

Prof. dr. Drago Roksandić još je jednom ponovio da je ovo jedinstven spomenik i da nigdje u Dalmaciji nema toliko kulturnih dobara koliko je ovdje pohranjeno te izrazio nadu da će ovdje nastati iznimno kulturno žarište, dodavši da takva žarišta u svijetu već postoje, a da dosadašnji rad na Desničinim susretima pokazuje da je određeni Centar već nastao.

Supredsjedatelji Desničinih susreta 2012. su prof. dr. sc. Zvonko Kovač s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti i prof. dr. sc. Drago Roksandić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tajnik Susreta je asistent Branimir Janković s Odsjeka za povijest istog fakulteta.

Među spisima naručenim iz Slovenije naišao sam na podatak o recenzentu hrvatskog prijevoda i usporedivši ga s podacima koje u svom dijelu Vojna hrvatska " donosi povjesničar Drago Roksandić došao do zaključka da je to don Šime Starčević.

Prvi referent bio je Drago Roksandić, koji je svoje izlaganje započeo iznošenjem osnovnih biografskih podataka o Nadi Dimić (1923 - 1942).

Drago Roksandić je na kraju izlaganja zaključio da su snaga volje, požrtvovnost, artikuliranost i nesebičnost, osobine utjelovljene u Nadi Dimić, bile dio (revolucionarnog) mentaliteta koji danas više ne postoji.

Kao što se može vidjeti, polovica znanstvenika bila je iz zemalja bivše Jugoslavije, pri čemu je Hrvatska bila zastupljena s 20 istraživača: Nikica Barić, Alfred Bing, Branka Boban, Dunja Bonacci, Mirjana Domini, Hrvoje Glavač, Igor Graovac, Vesna Ivanović, Tvrtko Jakovina, Vjeran Katunarić, Davorka Matić, Ivica Miškulin, Zoran Oklopčić, Ivan Pađen, Drago Roksandić, Tonči Šitin, Robert Skenderović, Dubravka Ugrešić, Radovan Vukadinović i Ozren Žunec.

Suosjećanje s jednom tragedijom mora humanizirati odnose među ljudima u tome kraju, ističe za Novosti povjesničar Drago Roksandić vezano za sedamdesetu godišnjicu stradanja Srba u Glini

Tu su bili doktor Jovan Bamburač, povjesničar Drago Roksandić i drugi.