Na posljetku, za mogućnost da se odvojimo od idealističkog pojma smisla i da takorekuć punoću bitka ili istinu koja nam se obraća iz umjetnosti opazimo u dvostrukom okretu otkrivanja, raskrivanja, otvaranja, odnosno skrivenosti i zatvorenosti - imamo zahvaliti misaonom koraku koji je u XX stoljeću načinio Martin Heidegger.

Proizvoljnost je, međutim, robovanje slučajnom. () Totalni svjetonazor mora se zatvoriti otvorenju svojega temelja tj. njegovo stvaranje ne može nikada dospjeti u bit i postati stvaranjem nad-i-preko-sebe, jer bi totalni svjetonazor morao time sebe samog staviti u pitanje. (...) ' ' Svjetonazoru ' ' se može suprotstaviti samo pitanje i odlučnost za upitnost. (Martin Heidegger, Prinosi filosofiji)

Pitanje je to što će ga u 20. stoljeću Martin Heidegger razviti kao pitanje o smislu bitka.

Martin Heidegger, njemački filozof egzistencijalizma je tvrdio da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.

Mislitelj mišljenja, Martin Heidegger, u našim je odnošajima obavio plodan utjecaj posebice šezdesetih i sedamdesetih godina.

Neomiljen, ili grandomanski svojatan, Martin Heidegger napisa:

Martin Heidegger, rad kojega se može shvatiti kao rad na filozofskoj tematici blizine (proximity), odgovorio je na telefonski poziv.

Bilješke: 1. Martin Heidegger, Bit jezika, u knjizi: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996. str. 346. 2. Isto, str. 547 3. O distinkciji pojmova učitelj i nastavnik, nastava i poučavanje vidi u knjizi Milana Polića, Čovjek - odgoj svijet, str.182-183) 4. Odredba znanja kao opravdanog i istinitog vjerovanja prisutna je već kod Platona (u njegovom Menonu) i premda je već on ozbiljno stavlja u pitanje (u Teetetu), ozbiljno se uvažava i u suvremenoj filozofiji.

Vidi Gerard Genette, Mimologije, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1985. str.53-63. 8. Martin Heidegger, Bit jezika, str. 354. 9. Isto. 10. Upotrebljavamo namjerno ovu riječ.

Ovaj model istine posebno je razradio Martin Heidegger, a temeljna mu je odrednica da istina u izvornom obliku nije podudaranje s činjeničnim stanjem stvari, nego da ima primarno fenomenološko obilježje i predstavlja razotkrivanje, odnosno iznošenje na vidjelo nečega nepoznatoga.

Kako god bilo s tumačenjem pojedinih primjera, navedeno kazivanje toga ' ' je ' ' jasno pokazuje jedno: u tome ' ' je ' ' otvara nam se biće na raznovrsne načine. (Martin Heidegger, Uvod u metafiziku)

Iz predgovora (...) Dakako, ne smijemo smetnuti s uma da je Spengler djelovao, po mom sudu, u neponovljivoj epohi njemačke povijesti, u razdoblju Weimarske Republike u kojoj nam se s desne strane i u raznim varijantama javljaju Spengler, Ernst Jünger, Carl Schmitt, Martin Heidegger, iz centra Thomas Mann i drugi, s lijeva Ernst Bloch, filozofi ranoga Frankfurtskog kruga, itd.

Neposredno prije nego što je počela govoriti, u amfiteatar je ušao Martin Heidegger, koji nikoga o tome prethodno nije obavijestio.

Iznenađena, Hannah Arendt je započela riječima: ' ' Verehrter Martin Heidegger, poštovani Martine Heideggeru, dame i gospodo ' '.

1889. rođen je Martin Heidegger, njemački filozof.

[ 1 ] Usp. hrv. prijevod glasovita Heideggerova« Pisma o humanizmu »u: Martin Heidegger: Kraj filozofije i zadaća mišljenja,« Naprijed », Zagreb 1996., str. 211. Iako će se ovaj kontekst razmišljanja svakako nastaviti u antropologiji, ipak već ovdje valja naglasiti izuzetan teorijski potencijal ovog pristupa pitanju o smrti.

Tu je i Karl Schmidt, vjerojatno najbriljantniji politički mislilac toga vremena, njegove knjige se još uvijek čitaju i smatraju se politički klasici, te na vrhu liste filozof Martin Heidegger, koji se u to vrijeme smatrao najbriljantnijim filozofom svoga vremena, i jednim od pet najvažnijih filozofa XX stoljeća.

Gospodine Despot, Hvala na osobnom obraćanju.Ne, nisam čitao vašu knjigu, ali sad ću je sigurno potražiti.I sami ste naveli da na Krležu treba gledati sa više aspekata.Pa zar nije i slavni Martin Heidegger ostao do danas tema mnogih polemika.Vaš blog je možda jedan od najboljih bez obzira što se često ne slažem sa Vašim stavovima, ali to kod civiliziranog svijeta i nije neki problem.Teme koje vi obrađujete sigurno dovode do polemika i Vi kao autor ste sigurno zadovoljni da čujete i druga mišljenja.Sve je to OK dok neki pojedinci ne idu tako nisko i počnu vrijeđati na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.Ne vidim zašto su pojedinci toliko frustrirani.Mnoge stvari iz hrvatske povijesti su još uvijek tabu-teme i dobro je da ih otvarate.Hrvatsko društvo postaje svakim danom sve otvorenije i samo oni narodi koji se suoče sa vlastitom poviješću mogu računati na svoju budućnost.Neki pojedinci u Hrvatskoj šire neke fobije bez imalo osnove.

Privlačno je, često i podsvjesno, što na hodočašćima dolazi do izražaja zapostavljena, a toliko važna emocionalna dimenzija religioznosti, nasuprot onome što bi veliki Martin Heidegger nazvao ' hladnim znanjem ', a u svetištima prisutni teški bolesnici, invalidi i općenito tragične sudbine, omogućuju nam da cijenimo i budemo Bogu zahvalni za vlastite sretnije sudbine«, tumači dr. Ćorić dodajući i da »dokumentirana praksa na nizu slučajeva jasno pokazuje da hodočašća znaju donijeti medicinski često neobjašnjive rezultate, promjene ponašanja, unutarnja zadovoljstva, pa sve do ozdravljenja, koja su kao i patnja i bolest zasebna priča«.

Martin Heidegger ostaje vjeran uvjerenju da riječi mogu voditi ka bitku, ali ne u okviru logike, nego pjesništva.

Adorno i Horkheimer te Hannah Arendt i Martin Heidegger propituju odnosa čovjeka i tehnike, Marshall McLuhan odnos čovjeka i suvremenih medija, a Erik Fromm fenomen virtualnosti.

Ili o vremenu (prošlom ili sadašnjem?) kojemu je Martin Heidegger posvetio mnoge misli i s kojim je cijeli život bio u...

Martin Heidegger, primjerice, bi ostao zapisan u povijesti već zbog samog filološkog rada, dakle intelektualac par excellence i gadio mu se intelektualizam.

Unatoč tomu, dovoljno je jasno naznačilo predavačeve referentne točke: Charles Taylor, Michel Foucault, Martin Heidegger, Giani Vattimo, Jacques Derrida i Judith Butler samo su neka od imena uz pomoć kojih je Hannula najprije propitivao što bi to bio javni prostor, kako se definira civilno društvo, i kako nastaju važeće " naracije ".

Martin Heidegger (1889. - 1976.) snažno je utjecao ne samo na razvoj suvremene njemačke filozofije, nego i na mnogobrojne mislioce u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Martin Heidegger kaže: Imati puka saznanja, ma koliko obimna, nije neko znanje.

To je mnogo teže nego posjedovati saznanja. (Martin Heidegger, Uvod u metafiziku)

... ono čime se bavi filosofija otvara se uopće samo u jednoj promjeni ljudskoga opstanka i iz te promjene. (Martin Heidegger)

Nasuprot tome, jedan od najvećih filozofa XX. stoljeća, Martin Heidegger, iznosi tvrdnju da su pred-sokratovski mislioci postigli uvid u bitak koji nadmašuje svu kasniju zapadnjačku metafiziku, koja od Platona do suvremene vladavine tehnike živi u zaboravu bitka.

Martin Heidegger je 1946. godine u spomen na 220 - godišnjicu Rilkeove smrti imao predavanje kojega je kasnije objavio u Drvarskim stazama.