Prva među njima, i u stvarnom životu najstarija, jest Giuseppina Martinuzzi (1844. - 1925), koja je uz slijedećeg Ivana Pipana, postavljena 1971. godine.
Prva među njima, i u stvarnom životu najstarija, jest Giuseppina Martinuzzi (1844. - 1925), koja je uz slijedećeg Ivana Pipana, postavljena 1971. godine.
Objavio je više pov. biografija (Giuseppina Martinuzzi: Impostazione storica e particolarità concrete della questione nazionale in Istria negli anni 1899 1911, Quaderni CRS, 1974 77., 4; Ulderico Mardegani-Carlo, Quaderni CRS, 1983 84., 7; Giulio Smareglia, fondatore del CIC di Pola, La Ricerca, 2000., 27), te drugih, često polemičkih tekstova (u Pazinskom memorijalu i monografijama).
Tako su nastali Bakin san (Va) i San prije početke školske godine (Vb) OŠ-SE Giuseppina Martinuzzi te Škola Veli Vrh: Uništenje (Va) i Škola Veli Vrh 2: Tajno oružje (Vb) OŠ Veli Vrh.
Tekst Drage Orlića za pjesmu o Giuseppini Martinuzzi.
Martinuzzi, Giuseppina (Maria Sandra), pedagoginja, pjesnikinja i političarka (Labin, 14. II.1844 Labin, 25. XI.1925).
Gradnja je trajala od 1638. do 1659. godine, no posve je dovršena tek 1737. godine, kada su graditelji Pietro Carlone i Bernardino Martinuzzi sagradili kupolu i oratorij.
Za kreativno korištenje dijalekta u predstavi " Burrra " SKAGI-ja je dobila Kazališna grupa " Burice " OŠ Giuseppine Martinuzzi iz Pule pod vodstvom Sandre Franjul.
U kulturnom dijelu programa nastupio je Mješoviti pjevački zbor Giuseppina Martinuzzi iz Labina, pjesnikinja Rina Miletić te klapa Labin.
Treći dio je galerija portreta žena koje su obilježile svoje vrijeme i ostale trajno sačuvane u kolektivnoj memoriji, kao što su Alida Valli, Breda Urbič, Tatjana Arambašin, Giuseppina Martinuzzi, Ljubica Ivezić, Agneza Milošević, Marija Crnobori i brojne druge.
Mjesni odbor Rabac prihvatio je i prijedlog da se ove godine završi šetnica od Lošinjske ulice do Raške ulice te poprave ili postave sve informativne tabele za javne stepenice, kao i prijedlog da se postavi javna rasvjete u Ulici Slobode i na vrhu Ulice Giuseppina Martinuzzi.
Svakao je za negdašnju istarsku pokrajinu i Julijsku krajinu uz Giuseppinu Martinuzzi (Labin, 14. 2 1844. Labin, 25. 11. 1925.) najznačajniji socijalistički i komunistički lider.
U tom okruženju rođena je u Labinu 14.02.1844. znamenita učiteljica, spisateljica i revolucionarka Giuseppina Martinuzzi, koja je veći dio svog intenzivnog života proživjela u Trstu.
Bio je to, kako je rekao Šaponja, sat povijesti u drukčijem obliku, a prisustvovali su učenici i profesori pulskih škola, srednje Ekonomske, Medicinske, Gimnazije, Strukovne, Osnovne talijanske škole Giuseppine Martinuzzi i Srednje talijanske škole Dante Alighieri te OŠ Veli Vrh.
Naglasio je i potporu Narodnog sveučilišta u Trstu (čiji se predstavnik Ferdinando Parlato također odazvao susretu esula, baš kao i Pierina Fabris iz talijanskog konzulata u Rijeci) na pomoći u obnovi sjedišta raznih udruga poput labinske Zajednice Talijana " Giuseppina Martinuzzi " u Malom kazalištu.
Učenici i njihovi profesori čuli su također Balotu uživo - kako labinskim učenicima 30. ožujka 1962. govori o tri znamenita Labinjana (Baldo Lupetina, Matija Vlačić i Giuseppina Martinuzzi) te kako 1944. uz školskog druga i prijatealja Lovru Raića pjeva istarsku narodnupopijevku Procvale su rože i vijole ".
Takav je slučaj talijanske Osnovne škole " Giuseppina Martinuzzi ", jedinoj školi na talijanskom jeziku uz onu u Vodnjanu, kojoj gravitiraju đaci iz južne Istre.
Martinuzzi), antologije i sl. (Obzori istarskog narodnjaštva, Partizanska štampa Istre, Prezimena u Istri, I III, Istarska pjesmarica), te prijevode antičkih i humanističkih tekstova (Antička svjedočanstva o Istri, Herman Dalmatin, Frane Petrić).
U 18 sati u Zajednici Talijana (Circolu) održat će se prigodni program vrtića Rin Tin Tin i Osnovne škole " Giusseppina Martinuzzi " na talijanskom jeziku.
Asocira na slucaj Giuseppine Martinuzzi od pred vise od jednog stoljeca, (1844 - 1925), koja je do dan danas, na ovim nasim jadnim prostorima, uporno zadrzana na marginama svog istarskog burzujskog porijekla, mladenacke pripadnosti talijanskoj iredenti, i ostala tamo zasjenjena jednom drsko intelektuano ideolosko usmjerom sirovoscu.
Sa De Leonom zivim ostatak zivota bilo gdje, naj radje usred rodne Istrie, u blizini Giuseppine Martinuzzi i Labinske republike.
Vremena za planiranje i najave bilo je tek toliko dovoljno da se prenese informacija novinarima Glasa Istre, iskopira Nadanov crtež za letak i pošalju mailovi prijateljima Ta križaljka s minutažom i imenima mjesta na kojima će svirati uvijek istu pjesmu, Giuseppina Martinuzzi s početkom u Puli i krajem u Labinu trebala je izdržati sva iskušenja koja su mogla poremetiti plan i razrušiti cijelu koncepciju tog Performans Toursa.
Sve do zadnjega u Labinu ispred biste Giuseppine Martinuzzi.
Labinska Zajednica Talijana " Giuseppina Martinuzzi " predstavila je zbirku poezije Daniela Načinovića " Orme armoniose " (Skladni tragovi), knjige koja je uz njezinu potporu prije dva mjeseca tiskana u Empoliju kod Firence.
"..... jer se prema tudjoj malenkosti mjeri vlastita velicina. " Giuseppina Martinuzzi
Komentar na Pilseov Uskrs, Severino majkus: 04/04/10 u 14:23 h USKRS, 2010. Mrtva Istria dala je nekad Giusippinu Martinuzzi.
Najviše učenika odazvalo se iz OŠ Giuseppina Martinuzzi koja je dobila pehar za školu sa najviše učenika na prvenstvu.
Skup su organizirali Zajednica Talijana Giuseppina Martinuzzi i Klub za istarsko-mletačku kulturu Istria iz Trsta pod pokroviteljstvom Grada Labina, Općine Raša i Talijanske Unije.
Predavanje je dio projekta IMAMO PLAN JUNIOR koji Zelena Istra provodi u suradnji s osnovnim školama iz Pule (OŠ Šijana, OŠ Kaštanjer, OŠ Veli Vrh, Škola za odgoj i obrazovanje, OŠ Giuseppina Martinuzzi, OŠ Monte Zaro i OŠ Centar) i Energetskim Institutom Hrvoje Požar iz Zagreba.
Prva među velikanima je jedna žena - Giossepina Martinuzzi (1844 - 1925) Bila je učiteljica, spisateljica i revolucionarka.
Kao što kaće književnik Giacomo Scotti, " svoj rodni grad, Istru i širu regiju zadužila je borbom za potlačene i siromašne, pa i za labinske rudare. (...) Prema mišljenju Scottija, Martinuzzi je bila radikalna socijalistkinja.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com