Cvijeta Zuzori ć Matka Sršena, koji je i režirao predstavu Teatra TD te Francuzica Ilije Zovka u izvedbi HNK Split i režiji Vanče Kljakovića, predstavljaju dva tematska odmaka na Maruli ć evim danima.

U tom tekstu nalazi se zaklju č ak karakteristi č an za cijelu Zaboravljenu književnu baštinu, u kojem se postavlja opreka izme đ u zapostavljene baštine i č esto spominjane mediteranske baš ć in e: Kaukova Judita nije zauzela istaknuto mjesto me đ u narativnim žanrovima u stihu te je brzo pala u potpuni zaborav od kojega ga pokušava djelomi č no spasiti ovaj č lanak (...) ako ni zbog č ega drugoga, onda stoga što je za hrvatsku književnost tako važna tematika doživjela još jednu aktualizaciju i žanrovsku transformaciju, pokazavši kamo je dospio model biblijskoga epa za č etoga s Maruli ć evom Juditom. Takvo sagledavanje cjelokupnog razvoja nacionalne književnosti iz njezina po narje č ju dominantna, ali ipak naizgled zapostavljena odvjetka uspostavlja zanimljivu i novu perspektivu iz koje se mogu ć nost revalorizacije zapostavljenoga pokazuje kao bitan i koristan projekt za hrvatsku književnost, č iji bi u knjizi nazna č en sljede ć i korak mogao biti obra đ ivanje regionalnog i zavi č ajnog kod poznatijih i priznatijih kriti č ara i autora kao što su Vladimir Luna č ek, Josip Kosor ili Antun Gustav Matoš.

Oni, uz prije spomenutu napomenu o traduktološkom postupku, obuhva ć aju prikaz autorova života i djela, ljetopis, opis strukture sadržaja, pregled temeljne bibliografije, kazalo imena te bilješke uz pojedino pjevanje, u kojima ć e č itatelji, izme đ u ostalog, mo ć i prona ć i i podatke o intertekstualnim poveznicama izme đ u Tassova spjeva i tekstova anti č kih i europskih, pa i hrvatskih autora (Gunduli ć a, Maruli ć a i Mažurani ć a).

Tako je upravo zato što je Marko Maruli ć nacionalna ikona.

Kranj Č etrdeseti Tjedan slovenske drame, festival koji sli č no Maruli ć evim danima prikazuje najbolje produkcije temeljene na doma ć em tekstu održan je u Kranju.

Iako kazališne smotre poput Dana satire, Maruli ć evih dana ili Gavellinih ve č eri, pokazuju da se iznimnijima smatraju dramske a ne komi č ne predstave, komedije prevladavaju.

Tako lik dje č aka Duje Getanina putuje kroz stolje ć a susre ć u ć i se s carem Dioklecijanom, gradskim patronom svetim Dujmom, brojnim srednjovjekovnim vladarima, ali i najve ć im umjetnicima Markom Maruli ć em i Emanuelom Vidovi ć em, filmskim snimateljem Josipom Karamanom i drugim slavnim Spli ć anima.

Fra Bruno Raspudi ć, studirao klasi č ne jezike na Fi-lo-zofskom fakultetu u Madridu, gdje je doktorirao radnjom Marcos Maruli ć, humanista Croata (1957).

N a splitskim je Maruli ć evim danima prikazano deset predstava u natjecateljskom dijelu festivala i jedna izvan konkurencije, održana su javna čitanja triju tekstova nagrađenih nagradom Marin Drži ć Ministarstva kulture, okrugli stol o položaju dramaturga u hrvatskim kazalištima i jedna pjesnička smotra mladih.

Okupljena su tri glumišta, hrvatsko, slovensko i BiH, čije smo predstave gledali, te tri glumačke akademije, zagrebačka, osječka i splitska, čijih je oko 40 studenata čitalo nagrađene tekstove, što znači Maruli ć evi dani sve ozbiljnije promoviraju suvremeni hrvatski dramski tekst.

Petrarca je svojim jezi č no razdijeljenim opusom, latinskim i talijanskim, najavio epohu u kojoj ć e to postati više nego uobi č ajenim, jezi č nom dvojnoš ć u koju su prakticirali Dante i Boccaccio, a kasnije Englez Thomas More, zatim Talijan Angelo Poliziano, Nijemac Julius von Pflug, Hrvat Marko Maruli ć, Ma đ ar Balint Balassi ili Poljak Jan Kochanowski.

Zato je vrijedna pohvale inicijativa Gradske knjižnice Marka Maruli ć a da u okviru ciklusa Smij i suze staroga Splita postavi izložbu 100 godina prvog broja »Duje Balavca«.

Branimir Glavi č i ć je tako, unutar hrvatskog latinizma, naveo: Marko Maruli ć/Marcus Marulus, otac hrvatske književnosti, djelovao u Splitu, moralno-teološki pisac svjetskog glasa, me đ u ostalim pisac bestselera De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, izdavanog i prevo đ enog u desetcima izdanja širom Europe; Ivan Č esmi č ki/Ianus Pannonius, po op ć em sudu najve ć i latinski pjesnik svoga vremena izvan Italije; Dubrov č anin Jakov Buni ć/Iacobus Bonus, po ocjeni stranih stru č njaka jedan od najve ć ih krš ć anskih pjesnika renesanse; poeta laureatus Dubrov č anin Ilija Crijevi ć/Aelius Lampridius Cervinus, najve ć i ja latinski lirski pjesnik u domovini... (Hrvatska i Europa.

Spomenimo samo da su prijepise, prijevode ili tekstove o njemu objavljivala i takva imena kao što su Marko Maruli ć, Ludovik Crijevi ć - Tuberon, Dinko Zavorovi ć, Jerolim Kaleti ć, Mavro Orbini, Ivan Luci ć, Andrija Ka č i ć Mioši ć.

Posebice se posvetio piscima koji su u našoj književnoj baštini zna č ili cijeli program: Džore i Marin Drži ć, Nikola Nalješkovi ć, Marko Maruli ć, Ivan Gunduli ć.

Ne tvrdim nipošto da je kriti č ki prepjev savršen prepjev, jer je to i teorijski nemogu ć e posti ć i zbog nepremostivih vlastitosti jezika (proprietates linguarum, kako se jada otac hrvatske traduktologije Marko Maruli ć), ali je neprijeporno da postoje utrte zamišljene staze do tog ideala, ovisne, dakako, i o individualnom poimanju prevoditelja poezije i njegovoj kreativnosti.

Elvira je uzdahnula i rekla: Tina, Tina, sebi č na kujo. Nije ni spomenula, kao što rade neuvi đ avne bake, koliko je toga u životu u č inila za mene, kao ni to da mi je ostavila veliki stan na Maruli ć evu trgu i vikendicu na Krku.

Sumorno i lijepo doba na Maruli ć evu trgu o kojemu ć e pisati generacije povjesni č ara.

Hrvatski jezik potreban je za mnogo teže zada ć e, recimo za veliko spremanje stana na Maruli ć evu trgu.

Branko Mareti ć i predsjednik udruge " Marko Maruli ć " koja djeluje već 16 godina.

Na Prix Maruli ć u radiofonski kreativci natje č u se u tri kategorije igranoj, dokumentarnoj i kratkim formama, no sva tri žanra kombiniraju i dramske i dokumentaristi č ke postupke stvaraju ć i svojevrsne umjetni č ke dokumente.

I u tom je smislu Prix Maruli ć poseban nastojimo da svi sudionici festivala slušaju sve konkurencije, da o njima raspravljaju i dakako odlu č uju o kvaliteti.

Ovogodišnji skup okupio je dvadeset kroatista i povjesni č ara književnosti iz sedam zemalja, koji su nastavili lanjski tematski krug hrvatskih i latinskih pjesmarica 15. i 16. stolje ć a, ali malokoji sudionik skupa nije spomenuo i oca hrvatske novovjeke književnosti Maruli ć a i njegov humanisti č ki krug, iz vremena kada smo bili dijelom Europe, č iji su carevi i kraljevi č itali Marulove latinisti č ke knjige.

Vjerojatno u 14. stolje ć u preveden je ljetopis Popa Dukljanina na hrvatski jezik (Maruli ć ev je s prijelaza 15/16. stolje ć e).

Dovoljno je podsjetiti na oca hrvatske književnosti Spli ć anina Marka Maruli ć a, koji je 1501. sastavio svoj glasoviti spjev Juditu, kojem je puni naslov: Istoria svete udovice Judite, u versih haruacchi složena.

Č aste ć i nadnevak kada je Maruli ć 1501. dovršio prvi hrvatski umjetni č ki spjev Juditu, Društvo hrvatskih književnika od 1977. godine 22. travnja slavi Dan hrvatske knjige (dan prije Me đ unarodnoga dana knjige 23. travnja), kada su dodijeljene tri ugledne nagrade DHK-a za najbolje knjige objavljene u protekloj godini.

Tema ovogodišnje kroatisti č ke tekstološke radionice, u kojoj su sudjelovali studenti filozofskih fakulteta iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita, jest prou č avanje varijantnosti pjesni č koga teksta na primjeru Maruli ć eve pjesme poznate pod naslovom Suprotiva slasti od blaga, koja je zapisana u dvama pjesni č kim zbornicima.

Me đ unarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Maruli ć, koji u Hvaru organizira Dramski program Hrvatskoga radija, ove je godine bio posebno intenzivan i bogat.

Zašto ih ima toliko, postavlja se pitanje, ujedno zaklju č ivši: Upravo zato što su nam danas najviše i potrebni. Zatim nas je podsjetio na mnoga velika imena hrvatske povijesti koja su zadužila hrvatski narod i Maticu hrvatsku Kukuljevi ć, Maruli ć, Tadijanovi ć, Šop, Ujevi ć, Marinkovi ć, Gotovac.... Knjiga Matice hrvatske dolazi u svaku ku ć u, nema hrvatske škole bez knjige Matice hrvatske.

Ali on je svjestan velike vjerske istine te ć e u pjesmi Golgota zapisati: I osje ć am, što Ti zbori/Od o č iju suza vru ć a,/Da ne može nikad biti/Bez Golgote uskrsnu ć a Iz te ć e vjerni č ke tvrdnje biti ispjevane brojne pjesme naših pjesnika od Kranj č evi ć eve pojave do naših dana, da ne spominjemo anonimne autore naših najstarijih pjesmarica, ili Maruli ć a, Men č eti ć a, Buni ć a Vu č i ć a, Šišgori ć a, Nikole Nalješkovi ć a, Jakova Buni ć a, Gunduli ć a, Vetranovi ć a i niz drugih naših pjesni č kih velikana.