Ekonomski stup na kojem je zasnovan taj sustav, Marxov Višak Vrijednosti, i kojim vladajuća klasa njime osigurava sebi sumanutu raskoš, na račun ogromne većine, iz koje se taj Višak cijedi, stvara sve uvjete povijesnom trenutku zahtjeva za jedan kopernikanski društveni obrat, a ne više tek jednu promjenu njegove forme koja ne zadire u njegovu unutrašnju bit.

Tomo Vereš je branio često prešućenu i od drugih neuočenu katoličku istinu izlažući kroz dijalog istinu o Marxu i marksizmu koji je trajao dvadeset godina (usp. intervju »Na djelu Marxov revolucionarni terorizam« u Glasu Koncila od 7. siječnja 1990. i intervju u sarajevskom časopisu Mladi teolog »Metamorfoza ili kraj dijaloga s marksizmom«).

Nama bliže, u Europi, sadašnji muenchenski biskup Reinhardt Marx piše novi Kapital, po uzoru na poznati Marxov ali s podnaslovom " Socijalno-etička rasprava.

Dakle, Marxov koncept sukoba proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa kaže da do promjene povijesnih društveno-ekonomskih sistema dolazi kada proizvodne snage, koje predstavljaju dominantne načine, tehnike i tehnologije proizvodnje dobara u određenom društvu, dođu u nepomirljiv sukob sa vlasničkim odnosima na kojima počiva proizvodnja,.

Marx je, kako primjećuje Žarko Puhovski, silno patio jer je znao da je njegova 11. teza neispunjen, i možda neostvariv desiderat: cijeli Marxov teoretski opus ima jednu jedinu ambiciju koja je podbacila, i zato je (moguće i zato) revolucija izostala - jer Marxov je tekst samo još jedan od i među tekstvima, iako je imao silnu i revolucionarnu ambiciju da bude pretekst revolucije, onu ezoteričnu i bitnu i osobnu Karlovu ambiciju dakle, da bude tekst koji izlazi iz teksta: da izađe u kontekst

Ne sjećam se više kada je to bilo, u osnovnoj ili srednjoj školi, kada smo učili Marxov nauk koji govori o tome da gospodarstvo (ili ekonomija, kako smo to nekad zvali) uz slične djelatnosti spada u bazu, odnosno temelje, a kultura je nadgradnja.

Dakle, Marxov koncept sukoba proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa kaže da do promjene povijesnih društveno-ekonomskih sistema dolazi kada proizvodne snage, koje predstavljaju dominantne načine, tehnike i tehnologije proizvodnje dobara u određenom društvu, dođu u nepomirljiv sukob sa vlasničkim odnosima na kojima počiva proizvodnja,.

U tome se oni razlikuju i zato je Bakunjin shvatio da je marxov put pogrešan prikaži cijeli komentar

U takvom okruženju jedan Marxov citat zaista je senzacija.

Pa, ako ima bilo kakva smisla Marxov stav, da proleteri nemaju što izgubiti, osim svojih okova, onda je upravo u tome rečeni smisao.

Neki kritički usmjereni marksisti uočili su npr. tu razliku, ali umjesto da je odgovarajuće jezično izraze oni su, prihvaćajući Marxov jezični izraz, pristali na to da se značenje antiteizma i dalje podmeće ateizmu, a da nasuprot tome govore o njegovom praktičkom i povijesnom prevladavanju.

U zatvoru upoznaje mnoge komuniste, uključujući i Mošu Pijadu, u čijoj suradnji prevodi Marxov Das Kapital i druga djela.

Sve današnje teorije i tone napisanih stranica za bazu uzimaju Marxov " Kapital ".

Zato je čudno da taj exsperimetum crucis nije dovoljan za neke autiste marksiste da uvide da realni Marxov socijalizam u praksi nije djelotvoran, jer je nefleksibilan za slučajne tehničke promjene u društvu.

Stoljetno sljepilo interpreta skrivalo je Marxov " kapital općenito " i " konkurenciju mnoštva kapitala ".

Citirani Marxov čitalac je Adolf Hitler, a djelo iz kojega crpimo ovu analizu zove se Mein Kampf.

Van dijalektičkog materjalizma Marxov veliki doprinos je davanje neosporne važnosti ekonomije i proizvodnih snaga na takozvanu nadgradnju društva.

Najautentičnije tumačenje komunističke ideologije je dao L. Trocki, najvjerni Marxov sljedbenik i tumač, u svojoj raspravi: \ " TERORIZAM I KOMUNIZAM \ " (1920 g.).

Duhaček, a da možda i Marxov " Kapital " pročitam, što kažeš?

Tamošnji izdavači i knjižari javljaju kako se Marxov Kapital u zadnje vrijeme prodaje kao lud.

U središtu je njegove pozornosti kapital i MARXOV Kapital.

Te zatim zašto je Marxov problem bio u tome što je rješenje vidio u socijalnoj a ne političkoj revoluciji.

Ne može se ne vidjeti utjecaj koji je Marxov nauk, kojega je njegov ateizam sastavni dio, imao ne samo na raznorazne filozofe, nego i na čitavu svjetsku povijest: Lenjin i Staljin nisu samo rijetke iznimke.

U stvarnosti, sljedeće 1849. godine ni radikalna komunistička revolucija ni " umjereni " Marxov program nisu postigli značajne rezultate.

Riječ je dakle o tome i na to je usmjeren čitav Marxov misaoni napor da se pronikne u ovaj specifični način bitka i njemu primjeren oblik opstanka, to jest da se shvati kako se iza ove stvarnosno-predmetne strukture krije historijski određeni društveni, a ne prirodno dani i kao takav vječni način odnošenja spram svog vlastitog svijeta.

Marxov je cilj bio osloboditi radnike od privrednog ugnjetavanja.

Prvo, Vedrana Rudan nije elaborirala Marxov rani filozofski rad Prilog Jevrejskom Pitanju, nego je upotrijebila rečenicu Ane Frank iz njezina dnevnika nastalog u jeku holokausta.

Marxov i Engelsov \ " Manifest Komunističke stranke \ " (1848 g.): \ " Bez daljnjega proletarijat svake zemlje mora, prije svega, riješiti se svoje vlastite buržoazije.

Po završetku studija Stepanov je čak postao Marxov asistent.

Komunizam kao politička doktrina nije u djelima klasika marksizma bio sveden samo na idiličnu sliku svijetle budućnosti nego je, naprotiv, vrlo jasno opisivao i najavljivao nemilosrdni i krvavi revolucionarni teror (Marxov termin) praćen likvidiranjem čitavih grupa ljudi kao npr. kontrarevolucionarnih elemenata, kulaka, neprijatelja naroda i ostalih štetnih insekata (Lenjinov termin).