Ovaj drugi dio o privatizacijskoj mitologiji namjerno sam započeo parafraziranjem početne rečenice iz Marxovog Komunističkog Manifesta.

Kao što nema dokaza da je ona kanadska brvnara dom Halle Berry, tako nema jamstava ni da Melissa posjeduje hacijendu, pa se oba seta fotografija mogu promatrati i kroz prizmu ljudske potrebe za vlasništvom, posjedovanjem, luksuzom, ako već ne Marxovog fetišizma robe, ono barem kao erotizirana studija vlasničkih odnosa u nekretninama.

Iako tekst izgleda ozbiljan, u njemu je sadržano puno sarkazma, ironije, pa i podrugivanja (intonaciji poruke najviše služi ilustracija Marxovog obličja s Gatesovim licem) - jer takva vrsta ideološkog korporativizma više teško da bi danas mogla proći bilo gdje u svijetu, pa ni u Hrvatskoj.

Odgovor je: Nezna se ali legalno je.Normalno, jer tko je pisao zakone.Zna se.Zar ne.Karl Marx je tu prevaru skužio u začetku.Iako pametan i financijski situiran upustio se u rekonstrukciju tog oblika ugnjetavanja.Umislio si je da je nastavak antičko-grčkih filozofa koji su isto imali gadnih problema sa vlastima.Sjetimo se samo Sokrata koji je popio otrov, samo da bi ukazao na sranja koje su provodile tadašnje vlasti.Ideje Marxovog kruga mislioca su podržali svi svjesni ugnjetavanja.Ali kao svi genijalci doživio je pljusku u praksi i provedbi ideja.Sjetimo se samo Isusa. Sve se ponavlja.Krimosi kao fol prihvate ideje.Dobiju mase na svoju stranu.Dobiju legatimitet i sve okrenu sebi u korist.Masama ideologija a nama lova.Pljačka većine od manjine je oduvijek.To su nam prodali kao demokraciju.Kao većina uživa da ju pljačka manjina.Mazohistički ih bira jer uživa biti gladna.Što neobrazovaniji to bolje za vlastodržce.Hrvatska je zakašnjeli ogledni primjer tog procesa.Ali usavršeniji model.Razne demonstracije ih ne uzbuđuju.Došlo pa prošlo.Ali ovi novi klinci sa Filozofskog su ih izludili.Nemaju vođu, nemaju pregovaraće.Pa koga ćemo jebati? Nemožemo ih sve izmanipulirati ili ucijeniti.Zeznuto.Možda pomogne Mesić.I da.Mesić, glavni Hrvat osuđuje studente.HDZ kao vlastodržac likuje.Ali dali je gotovo ili je to samo početak i nastavak borbe za bolje, za humanizam a protiv bezdušnih pljačkaša koji su si umislili da su besmrtni.

Jesi navela kritiku Marxovog shvaćanja emancipacije, ali samo u prvom slučaju, a u drugom slučaju si izrazila poželjnost upravo takve emancipacije.

Ostali navodi su iz Marxovog Kapitala.)

Na ovom portalu smo mogli pročitati nekoliko izvrsnih članaka koji su govorili o uzrocima ekonomske krize i njenom daljnjem toku.Citirani su mnogi stručnjaci koji su ekonomiju imali u malom prstu.Tu čitamo citat iz Marxovog " Manifesta... " - Sistem kapitalizma postaje globalni sistem koji stalno traga za novim tržištima, on će se zavući u svaki kutak ovog svijeta. " - (završen citat) Dakle, cilj kapitalizma je: osvojiti, izvući maksimalnu dobit, bez da išta ostane, ostaviti.Pa opet, osvojiti...

Pomalo dosadna rasprava o izvoru maoizma (ili staljinizma) kruži oko tri glavne pozicije: 1) " tvrdi " anti-komunisti i " tvrdi " gerilci staljinizma smatraju da postoji direktna unutarnja logika koja vodi od Marxa do Lenjina i od Lenjina do Staljina (i nakon toga, od Staljina do Maoa); 2) " meki " kritičari tvrde kako je staljinistički preokret (ili lenjinistički koji mu je prethodio) jedna od historijskih mogućnosti već zacrtanih u Marxovu teorijskom zdanju moglo je biti posve suprotno, ali katastrofa staljinizma je već unaprijed upisana kao jedna od opcija unutar samog izvornog nauka; 3) naposljetku, oni koji brane čistoću " izvornog Marxovog nauka " naprosto odbacuju Staljina (ili još prije toga i lenjinizam) kao izvrtanje, izdaju, inzistirajući na radikalnom rezu između njih: Lenjin i Staljin su jednostavno " preoteli " Marxovu teoriju i iskoristili je u svrhe koje su potpuno drukčije od Marxovih ideja.

Također sam navela kritiku Marxovog shvaćanja emancipacije, koja polazi od stava da univerzalni pojam čovjek uključuje i biti Židovom i biti Hrvatom itd. (i vice versa) i da nas iskustvo XX st. uči da je odricanje prava na razliku u ime (bilo koje i bilo kakve) više vrijednosti, nasilje i negacija pluralnosti ljudske univerzalnosti.

Drukčije viđenje koji dan kasnije ponudio je Christopher Whalen, svjetski poznati analitičar investicijskog rizika, tvrdeći kako Roubinijeva teorija nema smisla, zagovarajući odgovorni liberalizam, čiji je fokus svaki pojedinac kao takav, a ni u kojem slučaju kao dio kolektiva ili neke određene klase, što je pak glavna odlika Marxovog učenja.

Radnik je stvarao višak vrijednosti, a kapitalist ga je prisvajao - to je bilo, ako se ne varam, pogonsko gorivo Marxovog intelektualnog rada.

Na primjer, usredotočio sam se na proturevolucionarnu tezu Edmunda Burkea, no isto tako je istinito, što kratko spominjem u vezi s Gramscijem u zaključku, da se i veći dio Marxovog rada razvija upravo kao kritika apstraktnih koncepcija politika koje su svojstvene jakobinizmu, buržoaskoj revoluciji i radikalnom liberalizmu.

Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa.

Ljudi su shvatili da je kapitalizam donio zlo većini.Novi komunizam treba proizači iz Marxovog učenja, treba biti humaniji i fleksibilniji.BIH, ne idite olako u EU, pitanje hočemo li i mi u HR uči, možda se raspadne do 2013. prikaži cijeli komentar

Prisjetimo se klasičnog Marxovog shvaćanja prevladavanja kapitalizma: kapitalizam oslobađa zadivljujuću dinamiku produktivnosti koja nadmašuje samu sebe u kapitalizmu " sve što je čvrsto pretvara se u dim "; kapitalizam je najveća revolucionarna snaga u cjelokupnoj povijesti čovječanstva.

Zanimljivo je koliko različitih interpretacija Marxovog odnosa prema južnim Slavenima ima.

Marksisti tvrde da se tekstovi moraju promatrati iz konteksta onoga vremena i Marxovog revolucionarnog svjetonazora ali izgleda da se smisao uvijek mijenja u skladu sa svjetonazorom onog koji tekst proučava (pa čak i u marskističkom romantiziranom tumačenju samog Marxa).

U jeziku antropologije Marxovog doba fetiš je predstavljao točku u kojoj se briše razlika između predmeta i reprezentacije, pa se onda čini da i u Marxovoj koncepciji predstavlja točku u ko joj proizvod rada prelazi u vrijednost kao reprezentaciju tog rada...

Što god Marx rekao ili nerekao, komunistički se svjetonazor sažimao na 6 principa Hegelove dijalektičke metode (i Marxovog zahtjeva da se ona primjeni i na sadašnjost) te historijski materijalizam.

Gospodo, ovde se ne radi o mom poznavanju socijalizma i marxovog manifesta.

To sto se zalazem da nas Stari kontinent prisvoji americke vrijednosti, koje su se gajile u tamosnjem SLP za vise od jednog stoljeca do sada, Marxovog revolucionarnog socijalizma, i sto su SAD jos uvijek jedina svjetska zemlja koja posjeduje zakonito, konstituirajuce, pravo i obavezu na svoj revolucionarni preobrazaj na najvisim civilizacijskim principima, kadgod se zato ukazu nove drustvene potrebe za promjene iznutra..

Obavještajne službe tadašnje Njemačke znale su da se nad Njemačkom nadvija " bauk Marxovog ideološkog komunizma " kojeg promovira Židov Marx, a poglavito ga dobro prihvaćaju ruski Židovi, zvani inovatori.

Samo neke mršave zabilješke na kraju marxovog Kapitala.

Staljinizam je stvorio vlastiti kategorijski sustav koji se sastojao isključivo od fetišiziranih starijih pojmova, silom iščupanih iz Marxovog tla: zakon, priroda, društvo, proizvodne snage, činjenica, razvoj, napredak (vidjeti Kofler 72 - 74).

Autor se u knjizi preko Marxovog pojma fetišizma usmjerava na podjelu između materijalnosti i reprezentacije, objekta i subjekta u kulturalnoj teoriji i filozofiji.

- od Marxove smrti prošlo je približno 150 godina, a ti se još uvijek hvataš za " mršave zabilješke na kraju marxovog Kapitala " koji (baš kao ni ja nisi čitao).

Neki predlažu cyberkomunizam kao rješenje problema (npr. naš akademik Adolf Dragičević), ali taj se već jako razlikuje od Marxovog komunizma.

Ali, ako pročitamo ovu pjesmu u nju zavirujući bez pozitivnih predrasuda, vidjet ćemo da se u njoj igrač, Ludd, poput onog najavljivanog a nikad svijetu zaroštanog, zaigranog i luddog Marxovog atoma starog Leukipa preko Demokrita, ostvaruje samo mimo putanje pravila.

Mi čekamo Zelića da napiše memoare o tom dijelu svog života u kojem ima " puno lipih stvari ", koji ako budu upola zanimljivi kao priče koje smo mi čuli od njega, bit će bestseler bolji od Biblije i Marxovog Kapitala zajedno

Ovo " opjum ZA... " je Staljinova preinaka Marxovog: " Religija je opijum naroda.