Na onoj piramidi potreba o kojoj je govorio Maslow krećemo se na dnu, sretni što imamo uredan krvni tlak, krov nad glavom, nešto u frižideru.

Drugi, primjerice Maslow, zastupaju suprotnu poziciju, pa kažu da svako ljudsko biće ima slobodu izbora i da sami biramo između različitih alternativa u svome životu.

A ona ' dorađena ', koje su mu tek puna usta a konstantno tvrdim da je neprihvatljiva iz kojekakvih razloga koje sam naveo na prijašnjim postovima kao i onih koje je Hm nabrojao na ovom postu, je tek glupost svoje vrste, par evolucijskih psihologa pretpostavili da je Maslowljeva netočna pa napravili hipotezu o evolucijskoj piramidi koju dokazati ne mogu jer je zadnje istraživanje iz 2008. godine na preko 60 tisuća ljudi pokazalo da je Maslow još prije 70 godina bio u pravu.

Na hranu i smještaj moram se posebno osvrnuti jer su bili i više nego na zavidnoj razini, a i u najvećoj su mogućoj mjeri omogućili zadovoljenje naših potreba te je daljnji put k uspjehu bio zajamčen (gospodin Abraham Maslow sigurno bi se složio sa mnom).

Porastom životnog standarda, penjemo se i po ljestvici potreba, kako je to mudro zaključio veliki psiholog Abraham Maslow.

Jesi cuo za Maslowu hijerarhiju potreba (http://www.webasticno.com/teorija/maslow-i-hijerarhija-potreba/), kada kod ju pogledam nakon nekog vremena nekako vidim da sam se malo promijenio u nekom podrucju i vidim zasto nisam zadovoljan.

Abraham Maslow, koji je vjerojatno najpoznatiji po razrađenom konceptu hijerarhije ljudskih potreba, spominje vrijednost duhovnog aspekta života, no direktno o toj temi je napisao veoma malo.

Kada ga je jednom novinar upitao da li vjeruje u Boga, Maslow je odgovorio da on ne mora vjerovati, da on zna.

Konačno, Maslow je skovao termin samo-aktualizacija.

Maslow ponudio svoju hijerarhiju potreba u rastućoj ljestvici prema psihičkom razvoju, nabrojao je prema važnosti: fiziološke potrebe, sigurnost, pripadanje i ljubav, poštovanje i autoaktualizaciju.

1. Meni je jasno na koju teoriju se pozivas, samo ne, gospon Maslow nije uopce mislio na ovakve situacije kad je slagao svoju skalu, a kasnije i revidirao.

Maslow je polazio od toga da su ljudi u osnovi dobri ili neutralni, a ne zli, a pshopatologija je rezultat iskrivljavanja i frustracije osnovne prirode ljudskog organizma.

Psihometrički usmjereni autori se za razliku od psihoanalitičkih i humanističkih ne bave krajnjim grupama (Fromm se bavio isključivo neuroticima, a Maslow izuzetno " zdravim " ljudima), već pokušavaju obuhvatiti doživljaj ljubavi prosječne osobe u određenoj kulturi, pri čemu ne izlaze iz nekih unaprijed poznatih pretpostavki o tome kakva bi trebala biti ljubav, već tu odluku prepuštaju svojim ispitanicima odnosno rezultatima istraživanja.

A šlag na kraju, evo vam jedna druga piramida, piramida ljudskih potreba: http://en.wikipedia.org/wiki/Maslow%27s_hierarchy_of_needs.

Iako sadrži tek ostatke ideala koncepta humanističkog obrazovanja, čak i američka psihologija, koja proučava teorije ličnosti, vidi učitelje kao one koji »have as their goal the creation of better human beings, or in psychological terms, self-actualization and self-transcendence.« (Maslow, 1976, 173).

Abraham Maslow je poslužio kao važna poveznica između nettworka Georgea Burr Leonarda [ 4 ] i Michaela Murphyja koji su 1965. udružili svoje snage. [ 5 ] Svoje predznanje o Pokretu za razvoj ljudskih potencijala u Esalenu, George Leonard opisuje ovako:

Abraham Harold Maslow (1908. - 1970.)

feelings of limitless horizons opening up to the vision, the feeling of being simultaneously more powerful and also more helpless than one ever was before, the feeling of ecstasy and wonder and awe, the loss of placement in time and space with, finally, the conviction that something extremely important and valuable had happened, so that the subject was to some extent transformed and strengthened even in his daily life by such experiences. abraham maslow

Postoje egzistencijalne potrebe (takvim ih poznaje Maslow, Glasser i još neki) - u koji se ubraja obično osnovno - zrak, hrana, voda, smještaj - ali čak niti one nisu nužne.

Maslow donosi rezultate nekih istraživanja koja potvrđuju tezu da djeca nisu izvorno destruktivna, agresivna i neprijateljski raspoložena pa da ih treba " kažnjavati i disciplinom utjerivati malo dobrote ".

Ovdje dolazi do izražaja širina literature kojom se autor služio, a u kojoj su velikim dijelom zastupljeni autori iz širih područja psihologije, kulturne politike, biznisa i općenito ekonomije (Beguin, Edvinsson, Godin, Goleman, Naomi Klein, Kotler, Levinson, Lipmann, Mackay, Maslow, Poole i drugi).

MASLOW osnivač humanističke psihologije, zagovarao je tezu da u čovjeku treba gledati samo ono najbolje i da se sve što se osobi događa, vezano je uz njenu motivaciju.

Maslow je pretpostavio postojanje posebne potrebe za poštovanjem.

To je recimo psiholog Maslow istražio i samoaktualizaciju stavio na vrh piramide potreba. ja imam osjećaj da se razvojem društva itekako povećavaju ljudske potrebe i da ih ima sve više onih o kojim senije do sada mislilo da su bitne za čovjeka...

Učinkovitost ovakve terapije Janka objašnjava s pet osnovnih ljudskih potreba na kojima se temelji njezin rad, a osmislio ih je američki psiholog Abraham Maslow.

Poznati psiholog Abraham Maslow, saznavši za istraživanje koja je Kinsey provodio, želio ga je susresti kako bi se s njim suočio.

Kad je jednom upoznao Kinseyevu metodu istraživanja, Maslow je entomologa upozorio na " volontersku pogrešku ", tj. na nereprezentativnost uzorka sastavljenog isključivo od dragovoljaca za psihološko istraživanje o seksualnosti.

Abraham Maslow, američki psiholog i jedan od osnivača humanističke psihologije, poznat je po svojoj teoriji ljudske motivacije.

Osoba može sve druge potrebe zadovoljiti, ali ako nije samoaktualizirana to ju frustrira i ne da joj mira. Glazbenik mora svirati, slikar slikati, pjesnik pisati... da bi bio na miru (Maslow, 1970).

Gledaj cuda, zamjerke Kinseyu upucuju Americka udruga statisticara i psiholog Maslow (Wiki) a ne kakav Joe farmer ili radnik sa trake.