Nakon izbora za predsjednika Matice ilirske 1874. Ivan Kukuljević Sakcinski mijenja njezino ime te se ta najstarija hrvatska kulturna ustanova otada naziva Matica hrvatska.

Podsjetimo, prigodom njezina osnutka u veljači 1842. prvi je predsjednik tadašnje Matice ilirske, grof Janko Drašković izjavio: Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku razprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izrazi.

Koji? 5. Koja je knjiga prva izdana u nakladi Matice ilirske 1844. godine? a) Razgovor ugodni naroda slovinskoga, b) Smrt Smail-age Čengića, c) Osman, d) Judita

Od 1851. pa do 1858. predsjednik je Matice ilirske.

Pjesničko umijeće pokazao je i 1844, kada je na poziv Matice ilirske nadopunio Gundulićeva Osmana (XIV. i XV. pjevanje), i s bratom Antunom sastavio rječnik epa.

Zaključak o osnivanju društva za njegovanje narodnog jezika i književnosti donio je već hrvatski Sabor 1836, ali ni odlukom Narodne čitaonice 1839. o osnivanju Matice ilirske kao kulturnoga i znanstvenoga društva ništa se nije promijenilo, jer niti u Beču niti u Pešti nisu htjeli potvrditi pravila društva.

O tome je u svečanom govoru prvi predsjednik Matice ilirske grof Janko Drašković rekao: »Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati, i priliku mladeži našoj dati da se domorodno izobrazi.

Bio je odbornik Matice ilirske. [ 4 ] Uređivao je almanah Iskra, Südslavische Zeitung, Danicu, Narodne novine, Hrvatski sokol. [ 1 ]

1770. rođen je grof Janko Drašković, jedan od pokretača i ideologa hrvatskog narodnog preporoda, suosnivač Matice Ilirske i suradnik Danice.

Ilirac, jezikoslovac, prvi tajnik Čitaonice ilirske (1838.), prvi tajnik Matice ilirske (1842.), a od 1846. prvi profesor hrvatskog jezika u Akademiji.

Nakon povratka u Zagreb radio je kao tajnik Matice ilirske i Društva za jugoslavensku povjesnicu, a potkraj 1851. otišao je u Đakovo gdje je nepune dvije godine radio kao gospodarski tajnik biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Detektiv Sipowicz višegodišnji djelatnik MUPa sada u mirovini, višestruko odlikovan poluredom, veleredom i normalnim redom Danice Hrvatske, Matice Ilirske, Zvonimira Kralja, Kneza Šepagoja, nositelj uokvirene poslanice domovinske Zahvalnosti i ordena za hrabrost za ranjavanje i izbjegavanje, po njemu imenovan Trg Bez Broja, ulica Anonimnog heroja i Osnovna škola narodni heroj Andy Sipowicz iz Konjevrata.

Suosnivač je Čitaonice, Matice Ilirske i Gospodarskog društva te suradnik " Danice ".

Kad su pravila Matice ilirske bila napokon odobrena (1847), političke prilike u Monarhiji bile su toliko izmijenjene da se na izdavanje knjiga nije moglo ni misliti.

Car Aleksandar Blaženi zatvorio je 1811. prvo sveučilište u istočnoj Europi, Collegium Kiyovense Mohileanum, osnovano još 1632., kako bi ukrajinsku ideju istrijebio u korijenu, a njegov nasljednik 1847. i Bratstvo svetih Ćirila i Metoda (ekvivalent Matice ilirske/hrvatske).

Časopis je započeo izlaziti u Zagrebu 1852., u izdanju Matice ilirske.

Zahvaljujući Ljudevitu Gaju i ilircima, poglavito Janku Draškoviću, ilirski zanos rezultirao je i osnivanjem prvih javnih čitaonica i narodnih knjižnica, te Matice ilirske 1842. godine.

Isprva je prihvatio ilirsko ime te ga poslije zamijenio hrvatskim, a sudeći prema prvim tekstovima i naslovu budničarske pjesme Molitva Ilirom (1840), drži se da je već od 1835 36. sudjelovao u hrvatskome nar. preporodu, te da je, vjerojatno od 1842., bio članom utemeljiteljem Matice ilirske (od 1874. Matica Hrvatska).

Tada je Narodna čitaonica ostvarila najveći kulturni domet, važan za Rijeku, ali i cijelu Hrvatsku, preuzimajući od Matice ilirske izdanje beletrističkog časopisa Nevena.

1788. rođen je Juraj Haulik de Varallya, zagrebački nadbiskup i kardinal, zaslužan za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne urede, osnivanje Matice ilirske, Hrvatskog književnog društva svetog Jeronima, Gospodarskog društva i Katoličkog lista.

Urednik Danice ilirske, tajnik Ilirske čitaonice i Matice ilirske, prvi profesor hrvatskog jezika na višoj gimnaziji u Zagrebu, autor prve znan - stvene hrvatske gramatike - Ilirska slovnica iz 1854. te tvorac sintagme " piši za oko, a govori za uši. " (>)

Antun Mažuranić (1805. 1888.) sudionik je hrvatskoga narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske, no najpoznatiji je kao gramatičar i leksikograf.

Neven (Zagreb - Rijeka, 1852. - 1858.) Zabavni i poučni listi Neven izlazio je od 1852. do 1858. godine u izdanju Matice ilirske u Zagrebu, kasnije Narodne čitaonice Riečke.

Uvjeti za rad Matice ilirske postajali su sve teži i malo tko se odzivao na njezine pozive.

Entuzijastičnim Demetrovim zalaganjem, Ilirska čitaonica (prethodnica Matice ilirske, danas Matice hrvatske) poduzima odlučne korake.

Da je učeno društvo ranije osnovano pod imenom Matice ilirske, cijeli program Ä itaonice ostvarila bi Matica ilirska.

To se kasnije i dogodilo preuzimanjem programa Ä itaonice od novoosnovane Matice ilirske.

Drašković je tehnološki (gospodarski) i književni program Matice ilirske ostvario Ä itaonicom

U poglavljima Prilike u svijetu od osnivanja Matice ilirske i Važniji događaji u Hrvatskoj od 1842. godine opisuje se politički, društveni i kulturni kontekst u kojem je Matica nastala i djelovala, a zatim slijedi poglavlje Svjetska knjžæevnost od polovice 19. do početka 20. stoljeća.

Nemjerljivo su velike zasluge grofa Janka Draškovića i njegove Ä itaonice ilirske (kasnije Matice ilirske i Matice hrvatske, što su povijesni nazivi institucija s jednim te istim programom) za hrvatske integracijske procese te za razvoj hrvatske tehnologije i na njoj zasnovanoga hrvatskoga gospodarstva.