Između 1825. 1827. bio je prisežnik kraljevskog sudbenog stola, a 1830. prisežnik Banskog stola.

Prisjednik je sudbenog stola križevačkog i varaždinskog, kanonik i prisjednik zagrebačkog sudbenog stola, ravnatelj plemićkog konvikta (1816. g.), poddirektor zagrebačke akademije i vrhovni nadzornik škola u Hrvatskoj (1826.) te prelat sudbenog stola i ravnatelj muzikalnog društva u Zagrebu (1828.) Godine 1827. postao je varaždinski, a 1832. g. čazmanski arhiđakon.

Toni Jokl je domobran Dvadeset i pete (Domaće), cinik, gradski fakin po zanimanju, koji je već dva puta sjedio na Crvenoj lampix kod Sudbenog stola i koji sam sebe titulira lepoglavskim kandidatom.

Za utvrđivanje ili potvrđivanje određenih imovinsko-pravnih odnosa pojedinaca te za istraživanje svakodnevnog života i običaja poslužit će podaci sadržani u parničnim, ostavinskim spisima, zbirkama oporuka i isprava kotarskih i općinskih sudova (ovisno o sačuvanosti gradiva) te u gradivu parničnih i kaznenih predmeta Okružnog suda (Sudbenog stola) u Karlovcu.

30. XI. 1863. U Stajnici rođen književnik Josip Draženović, umro u Zagrebu 1. svibnja 1942. Završio studij prava u Zagrebu 1886. Potom službovao u sudovima u Hrvatskom primorju i Lici; u Gospiću vijećnik (1900 - 18) i predsjednik Sudbenog stola (1918 - 29).

Nakon završetka studija radi na kotarskim sudovima u Senju, Vrbovskom, Bakru, Perušiću, Karlovcu i Novom Vinodolskom, da bi karijeru završio kao predsjednik Sudbenog stola u Gospiću.

Na spomen-ploči u gospićkoj palači pravde piše: U ovoj zgradi od 1900 do 1929 službovao je kao sudac vijećnik i predsjednik sudbenog stola hrvatski književnik Josip Draženović, slikar malograđanskog života naše pokrajine.

Kotarski sudovi su bili neposredno podređeni predsjedništvu sudbenog stola na čijem se području nalaze i ono je obavljalo nadzor nad njihovim poslovanjem. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1875, br. 55.)

Prema naredbi Hrvatski se sabor sastojao od 192 birana zastupnika [ 1 ] i neodređenog broja virilista koji postaju članovi Sabora bez izbora (virilisti su bili svi punoljetni velikaši: knezovi, grofovi i baruni, svi viši državni funkcioneri: veliki župani, podban, riječki gubernator, potkapetan Kraljevstva, biskupi, vladike, protonotar, predsjednik Sudbenog stola u Zagrebu i dr.).

Prizivni sud za odluke Sudbenog stola bio je Banski stol.

Većinu je svoga djetinjstva proveo na relaciji Zagreb - Požega, gdje mu je djed obnašao dužnost predsjednika županijskog sudbenog stola.

Odlukom Kraljevskog sudbenog stola kao trgovačkog suda u Zagrebu određen je upis Balkanske banke d. d. sa sjedištem u Zagrebu u Registar društvenih tvrtki.

Sudbena vlast bila je izuzeta ispod vlasti Sudbenog stola županije.

Stol sedmorice rješavao je žalbe protiv presuda Kraljevskog sudbenog stola, Banskog stola.

Izloženi primjerak na vratašcima niše ima intarzirani grb plemićke turopoljske obitelji Škrlec (Skerlecz), te inicijale (SSDL) Sigismunda Skerlecza de Lomnicza, pravnika, predsjednika Sudbenog stola i pravnog zastupnika zagrebačkog biskupa te župana Plemenite općine Turopoljske.

nadodvjetnik, a kod svakog sudišta prve molbe (kasnije sudbenog stola) po jedan državni odvjetnik.

I turski age, i carski panduri, i činovnici Kraljevskog sudbenog stola svi su oni svoju snagu gradili na sablji, kuburi i kresivu, pa im se istim sredstvima s pravom i vraćalo.

Službuje u Križevcima kao prisjednik Sudbenog stola županije i 1844. objavljuje prvu pjesničku zbirku " Ljubice ", a ubrzo po odlasku u Zagreb (1847.) i drugu, " Smilje i kovilj e ", koju posvećuje Antunu Nemćiću.

U upravu su još ulazili plemićki suci (judices nobilium) i podsuci (vicejudices nobilium) čiji je broj ovisio o broju županijskih kotara (objavljivali su naredbe općinama i izricali presude); prisjednici županijskog sudbenog stola (assesores); fiskal (advocatus); blagajnik (camerarius); arhivist (archivarius); liječnik (medicus), ranarnik (chirurgus); mjernik (geometra).

Skupinu B. 4. čine fondovi iz razdoblja od 1941. do 1945. nastali radom Sudbenog stola u Zagrebu, kotarskih sudova Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, fondovi kotarskih sudova I. i II. u Zagrebu, fond Upravnog suda u Zagrebu te fondovi nastali djelovanjem odvjetničkih pisarnica (Brlić Ivan, Dečak Milan, Frangeš Nikola, Licht Aleksander, Mažuranić Želimir i Precca Nikola) i javnog bilježnika Leušić Đure.

Prizivni sud za odluke Sudbenog stola bio je Banski stol.

Sinoć je na nalog državnog odvjetništva uhapšen u svome stanu poznati odvjetnik doktor Vladimir plemeniti Ballocsanszky i stavljen u pritvor u uzama Sudbenog stola, na temelju tužbe nekih ovdašnjih novčanih zavoda, koje je doktor B. zastupao kao pravni zastupnik.

Polovicu vlastelinstva Brestovac prodao je Gabrijel Horanyi 1759. prisjedniku sudbenog stola Požeške županije, kasnije požeškom podžupanu, Ivanu pl. Strižiću.

Godine 1877. dao je ban Ivan Mažuranić sagraditi novu žensku kaznionicu na Savskoj cesti, a stara kaznionica na Zrinjevcu je srušena i izgrađena je palača Sudbenog stola.

Podgrađe je naselje pet kilometara istočno od Benkovca, u srcu Ravnih kotara koje se razvilo na mjestu srednjovjekovnog Podgrađa, sjedišta sudbenog stola plemstva starohrvatske županije Luke s istaknutom povijesnom ulogom.

Bio je vijećnik Sudbenog stola u Varaždinu te vijećnik Banskog stola i Stola sedmorice u Zagrebu.

Bio je podžupan i upravitelj Varaždinske županije i predsjednik Sudbenog stola u Varaždinu.

U zoru 27. veljače 1925., u dvorištu Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku vješala i preko 3000 ljudi čekali su na Jovana Stanisavljevića Čarugu.

Godine 1850. bio je prisjednik Sudbenog stola Zagrebačke županije.

Popisi napuštenih selišta u svrhu određivanja poreza Izvješća o računima između županije i regimenti smještenih na području županije (koliko je županija bila dužna dati hrane vojnicima i marvi); zapisnici o ispadima vojnih jedinica i vojnika Nacrti za raspodjelu novaca, hrane i drva za vojsku, pojedinačno za svako selo i po vlastelinstvima; tablice s raspodjelom ukupne količine tereta po vlastelinstvima i selima za kraljevsku, odnosno za županijsku blagajnu Računi vojarni koje je sastavljao nadzornik vojarni, a pregledavao blagajnik županije; namire za zob preuzetu iz županijskog magazina; Tabele siročadi županije koje je sastavljao županijski fiskal; računi vezani uz zaštićenu imovinu siročadi, s prilozima (namire, računi i sl.) Zapisnici županijskog sudbenog stola - krivične parnice, građanske parnice, urbarijalne parnice s prilozima u dokaznom postupku: ispitivanja okrivljenika, svjedočanstva svjedoka itd.