Posljednju predratnu generaciju igrača na čelu sa Stjepanom Mikor, koji je bio i trener i tajnik i predsjednik ako je trebalo, su sačinjavali slijedeći: Stanić, Kozarić, Kolarović Ignac i Slavko, Matunci, Levak, Kolibaš Stjepan i Ivan, Matota Ivan i Stjepan, Ištvan Ivan, Barusić Ivan, Petras Josip, Nikšia Ivica, Arko Vlado i Ivaniš.

Lošinjanin Jakov Matunci osvojio je 2004. godine visoko treće mjesto za svoj projekt zaštite macaklina te svojim veselim duhom i entuzijazmom postao je nakon toga i europski predstavnik na ekološkom summitu UN-a 2005. godine.

Tom prilikom predstavljen je i Bilogorski običajnik Božić Božićnica KUD-a " Veliko Trojstvo ", čija je autorica Gordana Marta Matunci, nekadašnja učiteljica i čuvarica blagdanskih tradicijskih običaja i kulturne baštine Bilogore.

Prva poslijeratna momčad bila je sastavljena uglavnom od slijedećih igrača: Božo Franjo golman, Stjepan Dolenec, Stjepan Kolibaš, Ivan Ištvan, Ivan Barusić, Stjepan Mikor, Ivan Kozarić, Josip Đuranić, Stjepan Matota, Vlado Arko, Franjo Hirjan, Ignac Mađer, Feodor Pimenov, Ivan Petras - Luka, Franjo Stanić, Stjepan Strelec, Marko Vranar, Miško Matunci, Bolto Duga i Ivan Krznarić.

Među njegove su se članove ubrajali kasniji biskupi Maksimilijan Vrhovac, Antun Mandić, Josip Žalec, zatim Stjepan Ilijašević, Matija Stepinac, Martin Matunci, Stjepan Valdec, Milan Kučenjak.

Učenici PŠ Ždralovi ugostili su Gordanu Matunci, poznatu bjelovarsku sakupljačicu narodnog blaga i autoricu knjige Djeca se šale, koju nam je i predstavila.

Okuplja mlade i odrasle ove općine, te uz voditeljicu Gordanu Matunci i predsjednika Milana Kovačića, dostojno promoviraju pjesmu, ples i običaje ovog kraja općine diljem Hrvatske i Europe.

U cilju edukacije za voditelje dječjeg folklora, Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije u suradnji sa Gordanom Matunci, organizira Seminar pod nazivom Dječji folklor Bilogore Djeca se šale.

Prvi tajnik bio je Ivan Matunci, a djelovođa Petar Gerić.

Predsjednik društva bio je Franjo Vedriš, nadvojvoda Mijo Matunci dok tajničku dužnost vrši ljekarnik Vranić.

O knjizi i njenom autoru govorila je i Gordana Matunci, bjelovarska poznavateljica etno običaja jedna od najzaslužnijih za objavljivanje ovog dopunjenog izdanja.

Knjige Gordane i Jurja Matunci: Ljubav je dar, tiskane uz 75 - tu i 80 - tu godišnjicu djelovanja KUD-a, prave su male spomenice i spomendari svim dosadašnjim i budućim članovima Društva, kao i svima koji su nam pomagali u dosadašnjem radu.

Jedanaestgodišnji Jakov Matunci iz Malog Lošinja je 2004. osvojio 3. mjesto projektom zaštite macaklina, sredozemnih guštera koji žive na većini jadranskih otoka.

Natjecatelje je posjetila spisateljica i sakupljačica narodne baštine Gordana Matunci i ispričala im brojne narodne priče i predaje, a nakon proglašenja pobjednika, posjetili smo etno-kuću i etno-park u Velikom Trojstvu što je bilo osobito zanimljivo.

Te jubilarne godine za Dravu su nastupali: Tomislav Kramarić, Ratko Trnski, Martin Klasan, Ivan Hirjanić, Dražen Brlek, Željko Bezjak, Dražen Peroš, Zdravko Klasan, Željko Čolig, Bernard Šenvald, Darko Napan, Zlatko Pavešić, Josip Petras, Vlado Vedriš, Đuro Šimunić, Ivan Trnski, Božidar Đurineia, Marijan Piskor, Miroslav Topolčić, Vjekoslav Šimek, Josip Martinuš i Matija Matunci.

Od brojnih suradnika potrebno je istaknuti dr. Ivana Ivančana, Ivicu Ivankovića, Branka Šegovića i Gordanu Martu Matunci.

Tijekom jedrenja sklapaju se prijateljstva i ostvaruje suradnja, vježba nenasilno rješavanje sukoba, jača osjećaj odgovornosti i samopouzdanja sudionika te se sve predrasude bacaju preko palube, navodi voditelj Mladen Matunci te podsjeća da je projekt Mirno more utemeljen 1994. godine u Salzburgu, svake godine raste brojem svojih sudionika i donatora, a ove je godine okupio 112 brodova iz 17 zemalja.

Jakov Matunci iz Malog Lošinja projektom zaštite macaklina, sredozemnih guštera koji žive na većini jadranskih otoka, osvojio je početkom svibnja 2004. godine u švedskom gradu Göteborgu treće mjesto na svjetskom Volvo Adventure natjecanju u zaštiti okoliša.

Izuzetna nam je čast ponuditi Vam na prodaju knjigu Narodna nošnja Bilogore Veliko Trojstvo autorice Gordane Matunci.

Posebnu pažnju okupljenih, među kojima i gospođe Mesić, s razlogom je zadobio mali aktivist Jakov Matunci, svjetski zaštitnik macaklina ili, po domaću, tarantela, koji se trudi da bezopasne životinjice zaštiti od istrebljivanja, o čemu piše i prvi broj hrvatskog National Geographic Juniora.

Našu školu je 28. listopada 2011. godine posjetila Gordana Matunci, vrsna sakupljačica etnološke građe - običaja, pjesama i plesa bilogorskog kraja i autorica knjige ' ' Djeca se šale ' ' te je sudjelovala u Jesenskim svečanostima učenika razredne nastave Matične škole.

Profesor Zvonimir Lovrenčević i Gordana i Juraj Matunci, prikupili su i zapisali svu građu običaja, pjesme i plesa Bilogore, kao trajni zapis za pokoljenja.

Gordana Marta Matunci vodi Folklornu skupinu KUD-a od 1974. Juraj Matunci vodio je glazbenike od 1974. do 1988., a sada ih vodi Karmela Ivanko, rođ.

Dramskom rukovodi učiteljica Marija Lukač, a folklornom učitelji Juraj i Gordana Matunci.

Na harmonici su svirali Juraj Matunci i Terezija Terka Zeman.

Gordana Marta Matunci, poznavateljica tradicijskih običaja našeg kraja.

Skupštini KUD-a 2000. g. kao draga gošća Paleščana bila je nazočna Gordana Marta Matunci, na čiju inicijativu Društvo započinje tradiciju održavanja " Večeri folklora ", pa je time stvorena prigoda da se uzvrate gostoprimstva društvima koji su bili domaćini nama. " 1. večeri folklora " gosti su bila kulturno-umjetnička društva iz Velikog Trojstva, Velike Trnovitice i Nove Rače.

Gordana Matunci piše o: Zvonimiru Lovrenčeviću-Kvaku, žetvi, bilogorskim danjama, sviralama i sedam godišta o godišnjim običajima Bilogore u Adventu i o Božiću.

Na Božić se ne ide čestitati, samo položaj ", rekla je čuvarica narodnih običaja Gordana-Marta Matunci za Media servis.

Naši tamburaši Juraj Matunci, Ladislav i Josip Mihalinec, Stevo Kovač, Aleksa Mihalinec, Zvonko Kolar, Đuro Dvoršćak, Ivo Bet nastupali su na Radio Bjelovaru u emisiji Moje selo Kapela pričajući priče bilogorskog kraja, a svojom svirkom uvukli su se duboko u srca ljudi.