Max Weber, promatrajući protestantske crkve u Njemačkoj dao je jednu znanstvenu analizu uzroka i posljedica.

Njemački sociolog Max Weber opisao je Spenglera kao domišljatog i obrazovanog diletanta, a meni se čini da je bilo povremenog diletantizma na obje strane.

O tome je prvi govorio Max Weber, koji je istakao izdvojenost pojedinca i zavedenost masa njime.

Max Weber je zamijetio " kako se čini da je kapitalizam najprije uspio i potom najstalnije napredovao u protestantskim zemljama. " Vjerujem da su sada neka druga vremena i da nije u pravu, bar što se Hrvatske tiče.

slododan dan na fucksu. trebalo je proteci u ucenju ali... izgubio sam puuuno vremena na odlazak kod neke glupe doktorice, jao kako je glupa i stara. i gadna prezivio sam jedva i sta ces... vrati se ucenju. max weber te nikada nece iznevjeriti. max w ti zeli biti najbolji prijatelj. dovoljan je samo trenutak nepaznje i on ce to postati. zalijepit ce se za tebe i postat ce dio tebe. zivjet cete u simbiozi. ti i max. dada...

Samo je genijalac Max Weber ustvrdio da je kapitalizam nastao iz (protestantske) etike rada s vrednotama: upornost, štedljivost, marljivost i (materijalna) neovisnost.

Max Weber je za vrijeme njemačke revolucije 1918 - 19. održao niz predavanja studentskom pokretu na minhenskom sveučilištu (Freistudentischen Bund) pod nazivom Politik als Beruf (Politics as a Vocation - Politika kao profesija).

Još dramatičnije se to odražava na hrvatsku društvenost i politiku; ilustrira to ocjena koju je Max Weber prije stotinjak godina napisao u Privredi i društvu da su, naime, Srbi i Hrvati specifičan primjer nacija koje se bitno razlikuju na osnovi religije.

Tomu je bilo tako unatoč tomu da su na izložbi bili nazočni najbolji tadašnji američki modernisti: Edward Hopper, Walt Kuhn, Charles Burchfield, Max Weber, Giorgia O ' Keefe, John Marin i Charles Demuth.

Dokazali su da nadgradnja " zapravo određuje bazu ", da je bio u pravu njemački politički ekonomist i sociolog Max Weber koji je u svom kapitalnom djelu " Protestanska etika i duh kapitalizma " tvrdio suprotno: da kultura, posebice religija, utječu na ekonomiju i način ekonomskog života ljudi.

Samo zahvaljujući znanju kojim raspolaže i samo u granicama tog znanja čovjek može da se uzdigne do svijesti o vlastitom djelovanju i da preuzme odgovornost na sebe. (Max Weber)

Max Weber je pokazao kako su prečesto službene Crkve ulazile u kompromis sa svijetom i na taj način postajale njegovi taoci.

A to implicira, kako je govorio Max Weber, prodati dušu đavlu.

Davorka Budimir, potpredsjednica Hrvatskoh politološkog društva, podsjetila je da je još Max Weber kazao kako je za bavljenje politikom potrebno imati tri osobine: strast, odgovornost i osjećaj za mjeru, koje većina današnjih političara, nažalost, nema.

No, kad malo razmislite o tome, to o čemu govorimo nije uistinu protestantizam Maxa Webera, to je više Karl Marx nego Max Weber.

Teoretičar protestantske etike je Max Weber, koji u djelu Protestantska etika i duh kapitalizma (1905.) tvrdi da razumijevanje rada kao dužnosti leži u biti kapitalističkog duha koji je nastao u 16. stoljeću.

Poznati sociolog, Max Weber smatra da je osnovna funkcija religije iznalaženje rješenja teodicejskom problemu.

1920. umro je Max Weber, njemački sociolog i filozof.

U svom djelu »Protestantska etika i duh kapitalizma« Max Weber zastupa mišljenje da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da presudno utječe na nešto materijalno kao što je kapitalistički gospodarski sustav.

Klasik sociološke misli Max Weber prvi je put reprezentativno predstavljen prijevodom na hrvatski jezik s njegovim znamenitim tekstom iz područja sociologije religije.

Utemeljitelj moderne sociologije Max Weber, za kojega nitko ne može reći da je bio sklon kršćanstvu, držao je da europski mentalitet, kojega su bitne značajke racionalnost i svrhovitost u ophođenju s prirodom, svoje korijene ima upravo u kršćanskoj vjeri.

To je lijepo objasnio Max Weber, u svom djelu Protestantska etika i duh kapitalizma (informirati se na link Znanje.org).

Poziv (u smislu kako ga definira Max Weber) odvjetnika vezan je uz 26. članak Ustava, koji kaže da su " svi građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti ".

Pomislimo li na to koliko je kršćanstvo bilo važno, čak i protiv eksplicitnih pozicija crkava, za moderni izum demokracije, jednakosti, socijalnih i političkih prava, možemo imati predstavu o tome kako se ideja o sekularizaciji može generalizirati, sljedeći put kojim je Max Weber krenuo u svezi s ekonomskim strukturama.

Max Weber u svojoj glasovitoj knjizi jasno to locira: ' protestantski duh... ' Osobna odgovornost.

Kako toga nema, što je èak i Ured VNS-a okarakterizirao kao propust (o logici izvješæa kojeg je potpisao Ladislav Pivèeviæ nešto kasnije), Ured VNS-a tvrdi, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost potvrðuje a premijer Ivo Sanader prihvaæa da Helena Puljiz laže. nbsp; nbsp; nbsp; Stotinjak godina nakon upokojenja »uzorne birokratske države« Austro-Ugarske na èelu s »našim dobrim« carem i kraljem Franjom Josipom, i otprilike isto toliko vremena od kada je sociolog Max Weber uèinkovitost birokracije s njenim pisanim tragovima i subordinacijom inaugurirao kao jedan od temelja funkcioniranja suvremenog društva u Hrvatskoj se i dalje gaji »usmena predaja« kao naèin rada u službi koju bi trebala krasiti organiziranost te tehnièka i ljudska sofisticiranost.

Max Weber je pionire moderne prikazivao kao ljude koji su iskrenost smatrali najboljom politikom i koji su smatrali da svaki čovjekov čin ima moralno značenje - jer je i život kao cjelina bio nabijen moralnim značenjem.

U čuvenom programatskom spisu Protestantska etika i duh kapitalizma Max Weber ustoličio je etiku rada koji je sam sebi dostatan i u socijalnom je smislu temelj društvene prihvaćenosti.

Kako bi Max Weber rekao: Formalno (službeno) smo slobodni. Mi takve stvari niti ne primjećujemo no tješimo se da je onim drugima gore od nas samih.

Gradove, odavna je to pokazao Max Weber, obilježavaju prvenstveno njihove specifične gospodarske funkcije.