Nedostaje samo autoritativni producent koji bi u kritičnim momentima znao obuzdati posve suvišno dokazivanje virtuoznosti i gotovo djetinjastu želju da se dosegne tandem John McLaughlin Paco de Lucía.

Rodonačelnice toga žanra, Helen Fielding, Mellisa Banks, Candice Bushnell, Emma McLaughlin i dr., u pravilu se bave novinarskim radom, a njihove knjige često i nastaju od kolumni koje ranije objavljuju u magazinima.

Za U21 Sjevernu Irsku su cijelu utakmicu odigrala dva juniora Uniteda Shane Ferguson i Patrick McLaughlin.

NIPPY NOYA (Nizozemska) (Billy Cobham, Wolfgang Schmid, John McLaughlin, Stan Getz) Nippy Noya je udaraljkaš i kongist najpoznatiji po svojem radu u Billy Cobham bandu, u čijem je sastavu snimio šest nosača zvuka, te kao član svjetski poznate grupe Chaka Khan.

Potom seli u Amsterdam gdje osniva svoj prvi profesionalni Percussion rock-band Massada, a tijekom ovog period često nastupa i snima s nekim od najvećih jazz imena svijeta: John McLaughlin, Stan Getz, Billy Cobham, Chaka Khan, Udo Lindenberg i mnogi drugi poznati glazbenici.

Nakon svjetskog uspjeha " Dnevnika jedne dadilje " koji su obilježili proteklo desetljeće, Nicola Kraus i Emma McLaughlin napokon su se odlučile napisati nastavak koji nimalo ne zaostaje za originalom - knjigu " Dadilja se vratila ".

" Black Swan " je rezultat suradnje trojice ljudi (Heyman, Heinz, McLaughlin) i prvi scenarij u koji Aronofsky nije uplitao prste, no priča o mračnoj dualnosti smještena u žižu već ionako dovoljno uznemirujućeg baletnog svijeta je sasvim po njegovom ukusu.

John McLaughlin - Filozof na gitari.

Redatelj filmova " Pi " i " Rekvijem za snove " će se pozabaviti filmom " Black Swan ", psihološkim trilerom na kojem kao scenarist trenutno radi John McLaughlin, a koji se bavi odnosom između plesača-veterana i njegova rivala.

Stefanovski je povezan sa brojnim umjetnicima diljem svijeta, a među njima su velikani kao Allan Holdsworth i John McLaughlin.

Kerry McLaughlin i Jennifer Lambert povezale su se na web stranici za doniranje embrija.

Dva embrija su implantirana gospođi McLaughlin što je rezultiralo rođenjem blizanki.

Scenarij je prema knjizi Stephena Rebella napisao John McLaughlin, autor sjajnog Crnog labuda, a režije se prihvatio neiskusni Sacha Gervasi, britanski novinar koji iza sebe ima tek jedan hvaljeni dokumentarac i rad na nekoliko scenarija (među ostalima i na Spielbergovu Terminalu).

Na taj način Bakunjin, baš kao i lijevi hegelijanci, uzima od Hegela kritički pristup religiji, pristup kako je religija u biti samo oblik ljudske svijesti (McLaughlin 2002:160).

Izuzev Hegela na Bakunjina je ostavio utjecaja vjerojatno najveći lijevohegelijanski mislioc, Ludwig Feuerbach (McLaughlin 2002:161).

Feurbach je nakon Hegela Bakunjinu omogućio da se ostavi svih religijskih ludosti (McLaughlin 2002:161), prema Feurbachu, za sve misterije racionalan odgovor nalazi se u ljudskoj praksi.

Odnosno, prema riječima Feurbacha: Čovjek ima svoje najviše biće, svoga Boga, u sebi (McLaughlin 2002:162), a Paul McLaughlin dodatno pojašnjava da se to ne odnosi na čovjeka kao individuu i shodno tome Boga u određenoj individui, već na Boga u ljudskoj prirodi, u ljudskoj vrsti (McLaughlin 2002:162).

Bakunjin, koristeći se istom metodom raskrinkavanja religijskih autoriteta, što je svakako Feurbachovo postignuće, raskrinkava i političke i znanstvene autoritete kao sasvim logičan nastavak (McLaughlin 2002:204).

Bakunjin smatra kako je zaključak kritike teologije antiteološki, naturalistički i ateistički, stoga smatra kako je i zaključak kritike politike anti-politički, anarhistički (McLaughlin 2002:204).

Ogroman utjecaj na Bakunjina ostavio je i August Comte, koji je prema Bakunjinovim riječima: pravi otac modernog znanstvenog ateizma, naspram Feurbacha kojeg Bakunjin smatra filozofskim ateistom (McLaughlin 2002:206).

Stoga, Bakunjin smatra kako bi se filozofija trebala posvetiti izučavanju i promatranju prirodnih zakona, kako bi kroz promatranje i razumijevanje bolje razumjela prirodne fenomene, bez zadiranja u pitanja poput početnih i završnih uzroka, jer prema Bakunjinu ljudski mozak to nije kadar shvatiti, premda je neupitno da ti uzroci postoje (McLaughlin 2002:224).

Paul pretpostavlja da se količina Comteova utjecaja na Bakunjina nalazi u Comteovom shvaćanju religijsko-filozofskog utemeljenja političkog autoriteta, ali se Bakunjin protivi Comteovom uvjerenju kako svijetom i svakim njegovim dijelom upravljaju ideje, što Bakunjin doživljava nadasve idealističkim uvjerenjem (McLaughlin 2002:207).

Bakunjin prihvaća Comteov temeljni zakon kako je čovječanstvo ništa više ili manje nego pojedinačan prirodan razvitak, unatoč visokom stupnju razvijenosti (McLaughlin 2002:209).

Comte i Bakunjin slažu se oko toga kako je destrukcija neizbježna, u smislu pripreme terena za izgradnju novoga, jer bi čovječanstvo stajalo u mjestu bez postojanja impulsa kritične energije (McLaughlin 2002:223).

Smatra kako je potrebna unifikacija znanosti na temelju onoga što proučava te da su razlike među znanostima umjetno postavljenje, jer one u biti proučavaju istu stvar: Jedno biće, jedno znanje, i na kraju uvijek ista metoda, koja nužno postaje kompliciranija sukladno rastu kompleksnosti činjenica kojima se bavi (McLaughlin 2002:225).

Također, slažu se oko potrebe preinake obrazovnog sustava, na način da se iz njega izbace svi metafizični, teološki i mistični sadržaji, koji su implementirani pod utjecajem organizirane religije i Crkve, te da se zamijene racionalnim sadržajima i metodama, koji su sukladni modernom i racionalnom duhu vremena (McLaughlin 2002:226).

August Comte i Mihail Bakunjin slažu se oko krajnjeg postignuća pozitivističke filozofije, a to je društvena reorganizacija, s ciljem uklanjanja krize, u kojoj se nalazi većina civiliziranih nacija odveć dugo (McLaughlin 2002:227).

Prema Paulu McLaughlinu, Bakunjin povijesno pripada tradiciji naturalističkih mislilaca post-prosvjetiteljskog perioda (McLaughlin 2002:247).

Možemo ga smjestiti rame uz rame s Diderotom, Feuerbachom, Comteom, dajući mu epitet vrhunca ove tradicije, kao najkonzistentnijeg i najradikalnijeg člana ove skupine, iste skupine i tradicije koja je iznjedrila temelje moderne znanosti (McLaughlin 2002:248).

Glavni zadatak Bakunjinove filozofije, prema Paulu, je izraziti princip slobode i demokracije, principe i njihovu realizaciju koju doživljava kao historijski proces (McLaughlin 2002:21).