Nakon molitveno meditativnog početka prigodne riječi su uputili don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda zadarske nadbiskupije i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Svatko od vas kao navjestitelj Božje riječi i tumač Božjih zapovijedi svjestan je važnosti, odgovornosti ali i ljepote onoga što su nam Crkva i Bog povjerili u vremenu u kojem živimo i radimo.

Taiji je tradicionalna kineska borilačka vještina koja se podjednako koristi zbog svog obrambenog aspekta kao i zbog svog meditativnog aspekta, odnosno pozitivnog utjecaja na zdravlje pojedinca.

Poslije podne je na trgu ispred Bazilike sv. Krunice upriličen prvi dio programa službenog otvaranja 48. PMI-a (Pelerinage Militaire International), u kojem su, također posebno privlačnim glazbenim točkama, predstavljene države sudionce hodočašća, pri čemu je zajedno s orkestrima koji su bili nazočni veliku pozornost izazvao Puhački orkestar HV, a u večernjim je satima upriličen drugi dio, molitveno-meditativnog karaktera.

Uspoređujući neke Paraceslusove tekstove, s onima njegovih dalekih učenika, Freuda i Junga, može se lako primjetiti da je pogrešno alkemiju shvaćati kao kemijsku ili laboratorijsku operaciju; puno prije bi se ona mogla promatrati kao jedna vrsta meditativnog postupka, a zamršeni alkemijski izrazi su zapravo bili metafore za izmijenjena stanja svijesti.

Nakon molitveno-meditativnog programa gostujući zborovi održat će i koncert.

Na samom po? etku, nakon molitveno-meditativnog uvoda, sve prisutne pozdravili su predstojnici Katehetskih ureda: mons. mr. Josip Šimac, u ime Rije? ke, i mr. Anton Perani?, u ime Kr? ke biskupije.

Theta iscjeljivanje je vrsta meditativnog procesa koji se vrši u budnom stanju, a cilj mu je programirati podsvijest.

Otkriven je proces umetanja određene ljudske namjere u jednostavnu električnu napravu uz pomoć dubokoga meditativnog stanja.

Koncerti su zamišljeni kao glazbeni izričaj meditativnog promišljanja o dvama crkvenim vremenima, adventskom i božićnom.

Let mušice ili pčele, kretanje elektrona, gibanje meditativnog unutarnjeg zora, sve su to simboličke geste podnesene za uprizorenje metafizičkih stanja i pojava (Pashalno otajstvo, Meditacijski objekti, Epifanija, Drvo života).

Trtovac svoje slike naziva action painting (poslije američke apstrakcije) - pretežito su to radovi meditativnog karaktera, koji kao da se nalaze u nekom neprekinutom procesu nastajanja, nedorečeni i zapravo se protežući u beskraj.

Oko 200 mladih s Cresa, Krka, Lošinja, Paga i Raba okupilo se u puntarskom Narodnom domu u petak navečer da bi u tijeku bogatog zabavno-meditativnog programa razmatrali temu " Prijatelj na kvadrat ".

Oba filma su meditativnog karaktera, čemu u vizualnom dijelu doprinosi fotografija Néstora Almendrosa, a u zvučnom posebno za film rađena glazba grupe Pink Floyd.

Pokret meditativnog čitanja može proizići iz punog značenja izraza koje je koristio sveti Luka kada ih je usporedio s njihovim paralelama rasutim po grčkoj Bibliji: sunterein/conservabat: čuvati, obdržavati; diaterein brižno čuvati riječ u srcu, u njoj ustrajati, za nju se založiti.

Za razliku od meditativnog subjekta, ili, melanholika koji se distancira od osetljivosti, ograđuje od čulnosti, " ludim " otuđenjem čak i od vlastitog tela, kako bi utonuo u stanje potpune ne-aficiranosti čulnim, spoljašnjim, drugim, kako bi postigao apsolutno odsustvo svakog " treperenja " osetljivosti, kako bi zadobio stanje u kome se svi nadražaji gube i koje jedino jemči ničim ometanu koncentraciju duha na samog sebe, manijak je " preaficiran ", i upravo ga ova preterana aficiranost, ova preosetljivost, njegovo bunilo kojim " jarost " fantazije i čula podrivaju i napadaju svaku mogućnost njegove razumne usredsređenosti, zauvek odvode od istine.

Ali, vreme koje je uslov mogućnosti meditiranja/meditativnog subjekta, upravo je uslov nemogućnosti subjekta, sebi istosti onoga koji meditira.

Tako je vreme " čuvar " meditativnog subjekta, ono ga brani od identiteta sa samim sobom, darujući mu večni život (u ne-identitetu) osiguravajući mu proces beskonačnog samoproizvođenja, anamnezom svakog proizvoda.

Ali, cena ove " besmrtnosti " meditativnog subjekta jeste eluzivnost subjekta (ukoliko je on drugo ime za samoidentitet), njegovo stalno izmicanje, stalno odgađanje.

Što se tiče meditativnog dijela programa, veseli me to što ljudi koji dolaze i zbog tog dijela osim zbog muzike, kažu da ih dovoljno opustim da zbrejkaju neke svoje barijere, prvenstveno stid pred grupom (ovdje plešu a drugdje se ne usude), i tome slično.

Usled beskrajnosti procesa meditiranja, usled nedovršivosti samoproizvodnje, koja ne može da se zaustavi u proizvodu i koja, stoga, ne daje ono što se želi i za čim se traga, nego stalno i uvek iznova produkuje produkciju (Dekart ovde previđa da je produkcija produkt produkcije), i time umesto istosti nudi razliku, na sebe nesvodivost meditativnog subjekta.

Za razliku od meditativnog subjekta koji takođe " guta " samog sebe, ali koji se, zato što je u vremenu, uvek i iznova rađa, melanholik je sebe zauvek usmrtio.

Melanholici, međutim, a za razliku od meditativnog subjekta, ne mogu da se prepuste i sasvim ozbiljno otvore za poluđivanje, za istinski preteću, nečuveno opasnu, krajnje incidentnu poziciju rizikovanja vlastite uračunljivosti; oni ne mogu da se, dakako bez ikakvog " pretvaranja ", otvore za jedno ludilo, jednu nerazumnost koja se, zahtevom meditiranja (koji, paradoksalno govori da je razumno sumnjati u ono u šta je nerazumno sumnjati), ispostavlja kao sam uslov mogućnosti razumnosti.

Melanholici takođe misle, kaže Dekart, 45 njihova misao je, kao i misao onoga koji meditira odvojena od tela, (percepcije i imaginacije), ali je, za razliku od misli meditativnog subjekta, njihova misao " preprečena ", " zabarikadirana " jednom jedinom mišlju koju stalno misle i od koje nikada ne odustaju; od koje ne mogu odustati, koju ne mogu transcendirati upravo zato što su melanholični, što znači upravo zato što su nedelatni, " utrnuli ", " zamrznuti ".

Njihova misao je spora, ako se uopšte ikada pokrene onda je taj pokret trom; ona, dakle, nije, poput misli meditativnog subjekta, " laka " i pokretna, ona nije oblak koji se raspršuje ili oduvava (vremenom); ona je " teška ", a zato što se uvek radi samo o jednoj misli u koju melanholični duh uranja toliko duboko da iz nje, u svojoj totalnoj koncentraciji, više nikada ne može da izroni, melanholija ne poznaje " smenu " i igru misli koje zamenjuju mesta krećući se različitim brzinama.

U laganom tečnom ritmu, preko ubrzanog stakata i razuzdanog kaosa, do smirujućeg lirskog, a zatim meditativnog ritma duboke tišine odvijaju se sve naše misli i želje, svi postupci i osjećaji.

Zato bi on modernog subjekta opisao kao melanholika, a njegov svet kao melanholičan, " raskvašeni, bezmalo diluvijalni svet u kojem čovek ostaje gluv, slep i uspavan... svet do krajnosti pojednostavljen i prekomerno uvećan u jednoj jedinoj svojoj pojedinosti ". 23 On bi, kao što se to lepo može pročitati iz ove Fukoove dijagnoze, melanholika opisao kao meditativnog subjekta, i obrnuto.

Među izabranim skladbama svakako valja izdvojiti Herzlich tut mich verlangen, BWV 727 i An Wasserflüssen Babylon, BWV 653 posve meditativnog karaktera, te dva velika diptiha: Fantaziju i fugu u c-molu, BWV 537 i Preludij i fugu u f-molu, BWV 534, djela koja svojim intenzivnim izrazom podsjećaju na uvodne stavke Bachovih lajpciških pasija.

Kada vidite muškarca koji vozi Ferrari, jasno vam je da ga ne vozi iz nekog meditativnog motiva, već ga vozi da na sebe svrgne pozornost možebitnih sexualnih partnera i da time eliminira one manje sretne oko sebe.

U budu, stvaranje ovakvog stanja intuitivnog povjerenja i unutarnje zrelosti zahtjeva mnogo godina prakse (keiko), u nekim slučajevima praksu vježbi meditativnog disanja (kokyu ho) i stroge fizičke/duhovne discipline (shugyo).

Dovoljno je da ga, nakon vašega meditativnog opuštanja, telepatski pozovete.