Trisomija 21/Downov sindrom/Nastaje zbog prisutnosti prekobrojnog kromosoma 21/trisomija 21/koja je posljedica nerazdvajanja kromosoma tijekom mejoze i to u 2/3 slučajeva mejoze jajne stanice.

Iako je inaktivacija X kromosoma postojana, tj. isti X kromosom ostaje inaktiviran tijekom svih daljnjih mitoza, tijekom formiranja stanica germinativne linije tj. procesa mejoze, sve haploidne oocite sadrže aktivrani X kromosom.

Trisomija može nastati kao posljedica nerazdvajanja kromosoma u anafazi I ili II mejoze te anafazi mitoze, ili izmjenjivanjem genskog materijala (engl. crossing-over ") između dva nehomologna kromosoma.

Nespolne spore stvaraju se u procesu jednostavnog dijeljenja stanica bez oplodnje i mejoze.

Rekombinantna genska karta je karta dobivena računanjem broja rekombinacija (koje se događaju za vrijeme mejoze) na pojedinom kromosomu, odnosno određivanjem položaja i rekombinacija genskih biljega (alela) dobivenih genotipiziranjem.

Kromosomi su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekule DNK na suprotne polove stanice za vrijeme mitoze i mejoze.

Mejozom najčešće nastaju spolne stanice central dogma (hrv. centralna dogma) opisuje prijenos genetičke informacije od molekule DNA preko RNA do proteina (DNA - - > RNA - - > protein) centromere (hrv. centromera) dio kromosoma (molekule DNA) za koji su vezane niti diobenog vretena tijekom mitoze i mejoze chromosomes (hrv. kromosomi) su nukleoproteinske strukture u jezgrama stanica, koje sadrže molekulu DNA.

Tijekom krosing-overa kromosomi razmjenjuju djeliće DNK, efikasno miješajući alele između kromosoma. [ 42 ] Ovaj proces krosing-overa obično se pojavljuje tijekom mejoze.

Tijekom mejoze, odnosno diobe u kojoj nastaju spolne stanice, parovi kromosoma se razdvajaju pa svaka novonastala spolna stanica dobiva 22 tjelesna i jedan spolni kromosom.

Zakon segregacije (odvajanja alela tijekom mejoze) u F2 generaciji.

Isključili su mutacije na cijeloj skupini gena, uključujući i Bub1. Ovaj gen ima ulogu u kontroli formiranja osi diobenog vretena, koje je važno za pravilnu podjelu kromosoma tijekom mejoze (procesa nastanka spolnih stanica).

Zakon segregacije govori o razdvajanju alela tijekom mejoze u generaciji F2 uz stalne omjere pojedinih obilježja.

Udaljenost između biljega i fenotipa (gena) može se izračunati ovisno o broju rekombinacija tijekom mejoze.

Tijekom stvaranja gameta (spolnih stanica) u procesu mejoze razdvajaju se parovi gena koji se u tjelesnim stanicama nalaze na homolognim kromosomima.

Mejoza je stanično dijeljenje tijekom kojeg se diploidni broj kromosoma smanji na pola (haploidni broj) radi spolnog razmnožavanja pri čemu svaka od četiri gamete (produkt mejoze) zadržava kompletni set kromosoma i ujedno osigurava genetičku varijabilnost.

Iako tijekom mejoze dolazi do dvije diobe (zapravo, dvije segregacije, tj. dva odvajanja), DNA se umnožava samo jednom.

Za partenogenezu je specifičan i modificirani mehanizam mejoze, koji omogućava nastajanje rekombinacije gena, što rezultira potomkom nešto drugačijim od majke.

Rezultati partenogeneze mogu biti i klonovi majke, kada nema mejoze.

Naime neki za sada nepoznati faktor tijekom mejoze sprječava da spermij dobije višak Y kromosoma (YY), tako da su spermiji normalni (X ili Y).

Izgleda da tijekom mejoze jezgre s dva X kromosoma budu eliminirane kroz polarna tijela.

Oocite " čekaju " u profazi mejoze sve do spolne zrelosti.

Rekombinacija kromosoma ili izmjena dijelova kromosoma s odgovarajućim dijelovima homolognoga kromosoma koja se zbiva tijekom mejoze poznata je kao crossing-over.

Veliki broj osoba s autizmom bez obiteljske povijesti autizma mogu biti rezultat engl. copy number variations (CNVs) spontane promjene strukture genetskog materijala za vrijeme mejoze poput delecije ili duplikacije.

' Pitao me baš ono što sam htjela ', čest je povik, iako sve te mejoze i mitoze mi nisu pomogle da skupim hrabrosti za protupitanja.

Nastale oociste obavijaju se vrlo otpornom membranom unutar koje se nakon mejoze i mitoze nalazi velik broj sporozoita.

Nakon mejoze askospore stvaraju nakupine, askuse, u kojima nastavljaju razvoj.

U najvećem broju slučajeva kada je prisutan samo jedan par spolnih kromosoma, na primjer kao kod sisavaca (pa i vrste Homo sapiens), spolni kromosomi su genetički veoma različiti i dijele samo malo homologno područje koje konjugira tokom mejoze (Clarck 1996).

zbog kromosomskih razlika pri nastanku spolnih stanica (tijekom mejoze)

Varijabilnost koja proizlazi iz mejoze ima svoju podlogu još u jednoj pojavi.

U profazi mejoze homologni kromosomi se prislanjaju jedan uz drugoga i tvore BIVALENTE.