Slika Save Šumanovića Ve č e iz 1921, uključena je u instalaciju Brace Dimitrijevića Triptychos Post Historicus, iz 1982. Pojedina djela iz Zbirke moderne umjetnosti povremeno će se predstavljati na posebnim problemskim izložbama, kao i u edukativnim programima uz Zbirke u pokretu, kako bi uputila na korijene umjetničkih pojava u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, baš kao što su mnoga djela iz Zbirke moderne umjetnosti i otkupljivana s ciljem da ukažu na vezu povijesnih avangardi ali i različitih heterogenih pokreta u prvoj polovici dvadesetog stoljeća s pokretima i pojavama u suvremenoj umjetnosti (misli se prije svega na radove hrvatskih umjetnika u Zbirci moderne umjetnosti, među kojima su najvažniji Marino Tartaglia, Oskar Herman, Milan Steiner, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Anka Krizmanić, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Nasta Rojc, Zlatko Šulentić, Sava Šumanović, Jerolim Miše, Josip Seissel, Ivana Tomljenović Meller, Krsto Hegedušić, Željko Hegedušić, Oton Postružnik, Kamilo Tompa, Đuro Tiljak, Kamilo Ružička, Marijan Detoni, Sergije Glumac i dr.).

U Muzeju grada Zagreba, na programu su bile dvije izložbe: Ivana Tomljenović Meller Zagrepčanka u Bauhausu i Moć cvijeća.

Posjetitelji su imali priliku razgledati audiovizualnu instalaciju Gradovi Ivane Tomljenović Meller, o životu u Zagrebu i drugim europskim metropolama u kojima je živjela, poput Beča i Pariza, a četiri vrsna glazbenika, dočarala su muziku koja ju je obilježila i pratila kroz život - jazz i swing. U suradnji sa salonom Herzmansky, MGZ je priredio prezentaciju izrade buketa i cvjetnih aranžmana, kao promociju zagrebačkog obrtništva.

U prvi svezak uvršteni su Vladimir Guteša, Vladimir Horvat, Tošo Dabac, Karlo Drašković, Ivana Tomljenović-Meller, Bela Csikos-Sessia, Franjo Mosinger i Franjo Fuis, a iduća dva trebala bi predstaviti, među ostalim, Mladena Grčevića, Mladena Tudora, ' poletovsku ' fotografiju.

Prostor je podijeljen u dva dijela s tri paralelna reda panoa na kojima su izložene uvećane fotografije iz albuma Ivane Tomljenović Meller, te originalne stranice istih, a svaku cjelinu fotografija prati pano s detaljnim opisom razdoblja života autorice na koje se određene fotografije odnose.

Ivana Tomljenović Meller rođena je u Zagrebu 1906. godine, gdje je i umrla 1988. godine.

Ipak, unatoč kratkom boravku na Bauhausu, bilo je to iskustvo koje je presudno utjecalo na život Ivane Tomljenović Meller.

Nedugo prije smrti, teško bolesna Tomljenović Meller brojne fotografije koje je snimila i sakupila tokom života okupila je u nekoliko pozamašnih i opširnih albuma, sve ih popratila iscrpnim komentarima i bilješkama i oporučno ostavila nasljednicima.

Stoga se izložba temelji upravo na tim albumima fotografija, pričajući kroz njih priču o životnom putu Ivane Tomljenović Meller i osobama koje su je tokom istog pratile, među koje se ubrajaju slavni profesori poput Herberta Bayera, Josefa Albersa i Oskara Schlemmera, brojni kolege studenti i studentice, prijatelji, poznanici, učenici i mnogi drugi.

Uvodne fotografije za svaku temu napravljene su kao kolaži fotografije grada i Ivane Tomljenović Meller iz tog perioda budući da je i kolažiranje bilo omiljena tehnika na Bauhausu.

Uglavnom, sam lik i djelo Ivane Tomljenović Meller predstavljaju, ako se tako može reći, avangardni iskorak unutar uobičajenog shvaćanja spolnih, rodnih i socijalnih uloga žene u širokom povijesnom razdoblju u kojem su različite feminističke inicijative tek počinjale dobivati jači društveni značaj; što je vjerojatno bilo posebno značajno za manje-više ruralnu i agrarnu sredinu Kraljevine Jugoslavije u međuratnim desetljećima.

U poratnim vremenima, premda se Ivana Tomljenović Meller kako je starjela sve više povlačila iz javnog života, postala je retrospektivno primjer žene koja je znala iskoristiti privilegije stečene prirođenim društvenim položajem i svoj pogled na život razvijati daleko od bilo kakvih spolnih, rodnih, socijalnih, seksualnih, kulturnih i političkih predrasuda, što u konačnici njeno djelovanje čini poticajnim današnjim generacijama, inspiracijom i izazovom na koji treba odgovoriti.

Ivana Tomljenović Meller je, naime, bila jedna od najboljih europskih igračica hazene, športske igre loptom, koju je zamijenio rukomet, a gospodin Radovčić ju je upoznao kao rukometnu sutkinju.

Očito je da je samo jedna godina školovanja u Bauhausu, u burnom životu Ivane Tomljenović Meller, ostavila duboki trag pa sam i ja za postav izložbe o njoj odabrao bauhausovske tehnike prezentacije.

Ivana Tomljenović Meller (1906. 1988.), Zagrepčanka sa životopisom koji, posve sigurno, odskače od uobičajenih pojava ili suputnika njezine zagrebačke umjetničke generacije, bila je sudionik strujanja avangardne umjetnosti u djelovanju škole Bauhaus u Dessauu 1929/1930. godine.

Dajući značenje iznimno velikom broju prisutnih osoba koje je izdvojila iz starih i uvrstila u nove albume, sama ih je predstavila kao komplementarnu stranu svojega portreta: obitelj, prijatelji, ljubavi, suprug Alfred Meller.

Dakle, bez svih njih, bez osoba njezinog alter ega, portret Ivane Tomljenović Meller bio bi nepotpun.

Iznimno značajni su i radovi Ivane Tomljenović - Meller, multitalentirane studentice Bauhausa u Berlinu, kćeri posljednjeg bana Hrvatske i Slavonije, ljevičarke i žene ispred svog vremena.

Na brodu će biti izloženi radovi umjetnika iz cijele regije koji su svojim djelima i umjetničkim aktivizmom osporavali razne totalitarne režime, od Ljubomira Micića preko Ivane Tomljenović Meller, studentice Bauhausa pa do radova Tomislava Gotovca alias Antonija Lauera te umjetnika i umjetničkih grupa iz Poljske, Češke, Italije i Mađarske poput AttileCsernika, koje je Sudac prikupio zadnjih mjeseci tako da će izložba na Galebu biti hrvatska promocija tih radova.

Glavni urednik izdanja i naš dobri prijatelj Marcin Meller nije dvojio.

Ivana Tomljenović Meller rođena je 1906. godine u središtu Zagreba, u uglednoj i dobrostojećoj obitelji Tomljenović (Ivanin otac Tomislav Tomljenović 1920. godine bio je ban Hrvatske i Slavonije, a kasnije istaknuti član Hrvatske seljačke stranke i sve do Drugog svjetskog rata bogati industrijalac), koja je u međuratnom razdoblju svakako bila dio najvišeg staleža Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, te je Ivana kao djevojka bila čak i djeveruša na vjenčanju kralja Aleksandra Karađorđevića.

Takav društveni položaj podrazumijevao je privilegije i mogućnosti koje su nižim staležima bile teško dostupne, te je Tomljenović Meller od ranog djetinjstva imala priliku aktivno se baviti sportom, a kasnije izgraditi i međunarodnu karijeru kao reprezentativka Kraljevine Jugoslavije u hazeni, tada popularnom ženskom kolektivnom sportu, a bila je i igračica inozemnih klubova.

Kako izložba pokazuje, upravo su odrastanje u dobrostojećoj, politički liberalnoj obitelji, mladenački sportski uspjesi i studiranje na Bauhausu imali temeljan utjecaj u oblikovanju osobnosti Ivane Tomljenović Meller u njenim formativnim godinama.

Paralelno s političkim djelovanjem studirala je i književnost na Sorbonni i razvijala svoj fotografski izričaj, koji se uvijek kretao u smjeru necenzurirane dokumentarnosti i jasnog društvenog angažmana, premda Tomljenović Meller za života nije imala potrebu prirediti samostalnu izložbu, osim one diplomske u Bauhausu 1929. godine.

Netom pred izbijanje Drugog svjetskog rata Ivana Tomljenović Meller vratila se u Zagreb kao mlada i privlačna udovica bez djece, i u Zagrebu će ostati do kraja života.

Nedugo prije smrti, teško bolesna Ivana Tomljenović Meller složila je albume posvećene značajnim osobama i događajima iz svojega života i upotpunila ih komentarima i ilustracijama.

Audiovizualna instalacija Gradovi Ivane Tomljenović Meller sastoji se od šest ekrana na kojima će se prikazivati život u Zagrebu i nekoliko europskih metropola, Beč, Dessau, Berlin, Pariz, Prag, Beograd, u kojima je živjela Ivana Tomljenović Meller u desetljeću od 1928. do 1938. godine.

Snimke raznorodnog karaktera (snimke koncerata, reklame, dokumentarni i igrani filmovi...) načinjene 1920 - ih i 1930 - ih godina poslužile su kao sirovi materijal šest filmova ostvarenih različitim postupcima filmske montaže (luping, poliritmija itd.), kojima je sugerirana narav nomadskog života Ivane Tomljenović Meller.

Ukrajinsku avangardu u slikarstvu predstavljaju svjetski renomirani majstori u glavnim smjerovima modernizma kao što su kubizam (Arhipenko, Burljuk, Ekster), kubofuturizam (Bogomazov), suprematizam (Malevič, Sobačko-Šostak), neoprimitivizam (Jermilov, Paljmov, Burljuk), ekspresionizam (Epstejn, Šekhtman, Paljmov), nadrealizam (Tišler), konstruktivizam (Tatlin, Ekster, Meller, Petrickij, Jermilov), ÂťbojčukizamÂŤ (Bojčuk) te niz drugih autora kao Narbut, Kuljčicka, Kričevski, koji su izražavali svoju individualnost u umjetnosti.

U Muzeju grada Zagreba u tijeku je izložba o životu i radu Ivane Tomljenović Meller, rođene Zagrepčanke i jedne od rijetkih Jugoslavenki koja je studirala na jednoj od najslavnijih obrazovnih ustanova 20. stoljeća Školi za arhitekturu i umjetnički obrt Bauhaus.