Takve metamorfne stijene pojavljuju se kao rezultat metamorfnosti fliša dubokog mora, sastavljenog od međuploča muljnjaka, škriljca, ilovače, pješčenjaka, vapnenastog pješčenjaka, grauvake i pješčanog vapnenca.

Metamorfne stijene nastaju kemijskom promjenom prvotnih stijena.

Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih tipova.

Konstrukcija tunela bila bi sagrađena od metamorfne stijene gnajs, a trebala bi biti dovoljna da izdrži prolaske brodove do 16.000 tona.

Metamorfne stijene čine velik dio Zemljine kore, a klasificirane su prema strukturi i teksturi te kemijskom i mineralnom sastavu.

Te druge stijene mogu se podijeliti u dvije skupine: sedimentarne stijene i metamorfne stijene.

Metamorfne stijene su formirane djelovanjem velike topline na eruptivne i sedimentarne stijene.

Mnoge metamorfne stijene sadrže velike kristale dragog kamenja, kao što su granat i rubin.

Iako nije čest mineral, allanit je široko rasporstranjen kao akcesorni sastojak mnogih kristalinskih stijena (magmatske i metamorfne stijene), gnajseva, granita, sijenita, riolita, andezita i drugih.

Postoje dva tipa ovih ležišta: metamorfizirana (ležišta drugih genetskih tipova koja su zahvaćena procesima metamorfizma i bitno promijenjena u smislu obogaćivanja korisnim komponentama) i metamorfna (ležišta koja su formirana u procesu metamorfizma, odnosno nastala kada i metamorfne stijene u kojima se nalaze).

Tako primjerice susrećemo metamorfne stijene nastale prije više od 350 milijuna godina, karbonatne stijene nastale u praoceanu Thetysu prije 250 milijuna godina, pa sve do najmlađih geoloških tvorevina kao što je sedrena barijera na Jankovcu, koja ima isti način nastanka kao i sedra na Plitvičkim jezerima i Krki, starosti oko šest tisuća godina, ističe Goran Radonić, stručni voditelj JU PP Papuk.

Za izgradnju konačne verziju kipa od armiranog betona i steatita (meke metamorfne stijene) među najzaslužnijima su bili dizajner Heitor da Silva Costa i francuski kipar Paul Landowski koji je izradio dijelove kipa u Francuskoj.

U sred. dijelu zemlje na površini se nalaze stare metamorfne stijene Afr. štita s bogatim naslagama obojenih metala, os. bakra (tzv. Bakreni pojas, engl.

Nastavak putovanja autobusom do napuštenog kamenoloma Trešnjevica, jednog od najljepših geoloških lokaliteta u Hrvatskoj, gdje se vidi magmatska žila Rupničkog vulkana dužine nekoliko stotina metara koja probija 300 milijuna godina starije metamorfne stijene Papuka.

Nadalje, specijalistička geokemijska istraživanja rade se u svrhu definiranja vrsta stijena (magmatske i metamorfne stijene) i definiranja podrijetla pojedinih kemijskih elemenata u tlima i vodotočnim sedimentima.

Metamorfne stijene nastale su preobrazbom eruptivnih i sedimentnih stijena, uzrokovanom određenim fizikalno kemijskim procesima izmjene temperature, tlaka, plinova, para, vodenih otopina.

Istraživanja koja se provode u okviru projekta imaju za cilj pružiti neke odgovore na probleme pojave i rasprostranjenosti nekih mineralnih sirovina (znanstveni radovi) kao što su, primjerice, geneza evaporitne serije srednje Dalmacije (tema doktorske disertacije), geneza i geološki smještaj arhitektonsko-građevnog kamena u Dalmaciji (vapnenci eocenske starosti tema doktorske disertacije) i Slavoniji (magmatske i metamorfne stijene slavonskih planina), geneza i rasprostranjenost kvarcnih pijesaka sjeverne Hrvatske, usporedba slavonskih i banovinskih ležišta), diskriminacija boksitonosnih horizonata na osnovi geokemijskih značajki (elementi u tragovima, rijetke zemlje).

To su sedimentne ili taložne stijene (čine oko 95 % reljefa Hrvatske), magmatske stijene (čine oko 1 % reljefa Hrvatske), te metamorfne stijene (čine 2 - 4 % reljefa Hrvatske).

Vezano uz značajke biološke raznolikosti, temeljna vrijednost Moslavačke gore su šume, a to se područje posebno odlikuje bogatom i raznolikom geološkom baštinom, jer sadrži vrlo rijetke magmatske i metamorfne stijene.

Osnovno temeljno gorje izgrađuju raznovrsne metamorfne stijene iz paleozoika na koje se transgresivno nastavljaju marinski donjomiocenski sedimenti s efuzijom trahiandezita, dok su u nižim dijelovima terena razvijeni kvartarni sedimenti.