Sabiranje Mije Kovačića vezano je uz prve doticaje sa slikarima, kolekcionarima, galeristima, antikvarima i tržištima umjetnina u hrvatskoj i inozemstvu.

Muzej grada Koprivnice proglasio je ovu godinu« Godinom Mije Kovačića », a obilježit će je izložbama i tribinama kako bi upoznali širu kulturnu javnost sa ovim umjetnikom i njegovim dijelom.

Uz njega, izložena su djela Ivana Generalića, Franje Mraza, Kate Dolenec, Krste Hegedušića, Ivana Rabuzina, Slobodana Ivičevića, Franje Klopotana, Ivana Večenaja, Mije Kovačića i Franje Ružmana Brke, te kipara Izidora Popijača Žige, Ljubice Matulec, Mije Kuzmana i drugih umjetnika.

U SzOP-u Koprivnica sredinom prosinca održana je izložba slikara " naive " Mije Kovačića.

Slikarski atelje i izložbeni galerijski prostor Mije Kovačića otvoren su za javnost.

Kompozicijska i koloristička zrelost Mije Kovačića ostvaruju likovnu razinu koja pojam ' ' naivnog ' ' ostavlja isključivo na razini spontanosti pristupa i krajnjoj iskrenosti koja može iznenaditi, uvrijediti, naljutiti, oduševiti i osvojiti.

Upravo djetinjasta iskrenost Mije Kovačića u suglasju s imaginacijom i spoznajom svijeta je posebna, slijedi umjetnikovu potrebu za spoznajom iskonske čistoće, prirodne ljepote, čuda i misterije, radosti i nedaće života koje na leđima nosi svaki pojedinac.

Upravo ekspresivnost rukopisa, ali i pripadnost figurativnom slikarstvu naglašene sklonosti grotesknom i krležijanskom suosjećavanju s pravicom i teškim bremenom života, teme su koje životne priče na slikama Mije Kovačića u trenutku prebace u mistične i fantazmagorijske scene i legende o Podravini.

U slikarstvu Mije Kovačića nema tipične i banalne ' ' podravske istine ' '.

Viriusa (1937.), " Kanas " Ivana Generalića (1954.), " Autoportret " Ivana Večenaja (1954.), " Žetvu " Mije Kovačića (1954.) i " Svate " Ivana Lackovića Croate (1962.), a koje je akvizirao osnivač Muzeja grada Koprivnice dr. Leander Brozović od 1945. do 1962. godine.

Autobusi Podravskih motiva voziti će do Galerije Hlebine gdje će građani moći razgledati Podravkinu sobu pijetlova, u Muzeju grada Koprivnice građani će moći razgledati još uvijek aktualnu samostanu izložbu Josipa Fluksija Salon Divina, dok će u Gradskoj vijećnici biti postavljena samostalna izložba Mije Kovačića.

Tu je, u prisustvu živućih doajena Ivana Večenaja i Mije Kovačića, velikih majstora naive koji su ime " Hlebinske škole " predstavili cijelom svijetu, obilježena 40 godišnjica Galerije Hlebine, 1968. 2008. Na 14. Podravskim motivima izloženo je 245 radova 47 umjetnika podravskog likovnog kruga i njihovih prijatelja.

Tehnikom akvarela na staklu otkriva reminiscenciju na prvotno slikanje naive na staklu pod utjecajem Mije Kovačića.

Hrvatska je diljem svijeta prepoznatljiva i po njoj - kaže kanonik Berljak, koji je Prelogu darovao i djela Mije Kovačića, Izidora Popijača Žige i drugih velikana.

U Galeriji Mirko Virius u Zagrebu od 27.10. - 14.11.2010. u povodu 75. obljetnice života Mije Kovačića biti će izloženo 18 novih slika majstora hrvatske naivne umjetnosti, predstavnika druge generacije Hlebinske škole i prve poslijeratne generacije hrvatskih naivnih slikara, koji je ostavio duboko zaorani trag u hrvatskom slikarstvu druge polovice 20. stoljeća.

Podravski zbornik donosi niz napisa svrstanih u više tematskih cjelina od povijesti i zaštite spomeničke baštine, preko kulture do suvremenih tema, a ovaj je broj posvećen i značajnim obljetnicama 90. obljetnici života Ivana Večenaja, 75. obljetnici života Mije Kovačića, 80. obljetnici teologa i književnika Ivana Goluba i 70. obljetnici književnice i slikarice Enerike Bijač te 65. obljetnici Muzeja grada Koprivnice.

Zahvaljujući angažiranom i stručnom radu djelatnika Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić (Narodnog sveučilišta), Zaprešićani su mogli vidjeti (naravno, ovo nisu sva imena) radove Marcele Munger, Ratka Janjića Jobe, Nevenke Macolić, Izvora Oreba, Franje Ferenčaka, Vesne Sokolić, Rudolfa Patera, Mirana Miše Hochstättera, Lahorke Rožić, Roberte Glavaš, Silve Supek, Milena Mažuranića, Tonija Franovića, Slave Gvozdić, Ivana Lovrenčića, Ivana Antolčića, Ane Guberine, obitelji Orlić, Ivančice Cvitić - Znidarčić, Mirjane Mlinarić, Drage Jančića, Franje Haramine, Jadranka Lopatića, Drage Grgasa, Čede Ostreša, Milivoja Svobode, Davora Vukovića, Jure Žaje, Željka Karaule, Marijana Mikuljana, Slavka Bratića, Ivice Vukadina, Ivane Čepulić, Vesne Aralice, Molvarskog likovnog kruga, Mije Kovačića, Tomislava Ostoje, Karine Sladović, Dragice Lončarić, Krešimira Trumbetaša, Roberta Budora, Stjepana Balje, Igora Komana, Davorina Radića, Ane Marije Botteri - Peruzović.

Reprezentativna je to, retrospektivna i kritička izložba koju priređuje Hrvatski muzej naivne umjetnosti, koji u fundusu čuva otprilike 1600 umjetnina (www.hmnu.hr), na kojoj će se naći stotinjak radova od početka tridesetih godina 20. stoljeća pa do danas, autora Ivana Generalića, Franje Mraza, Mirka Viriusa, Dragana Gažija, Ivana Večenaja, Mije Kovačića, Martina Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića Croate...

Izloživši najznačajnije radove Ivana Generalića, Franje Mraza, Mirka Viriusa, Dragana Gažija, Ivana Večenaja, Mije Kovačića, Matije Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića Croate, Franje Vujčeca, Nade Švegović-Budaj i Dragice Lončarić autor izložbe pokazao je vrhunski domet majstora Hlebinske škole koji su, kako to Crnković zaključuje, tehniku slikanja na staklu doveli do takvog virtuoziteta i savršenstva da im u umjetnosti XX. st. u svjetskim okvirima gotovo nema ravnih.

Izložba slika Mije Kovačića pruža temeljit uvid u presjek njegova stvaralaštva na primjerima najpoznatijih slikarevih djela.

Ali kod Mije Kovačića to nisu samo prenošenja impresija ili percepcija u slike, već imaginativna preoblikovanja stvarnosti, doduše često blizu naivnom ishodištu.

Međutim, uz ovakvo slikanje postoji u djelima Mije Kovačića i odmak od autentičnog krajolika Podravine: na horizont širokih panoramskih prostora ubačeni su planinski lanci Alpa ili nekih drugih imaginarnih brdskih masiva.

Zaseban tematski krug Mije Kovačića čini likovno oblikovan svijet bajke u žuđenom rajskom pejzažu.

Ova problematika postala je gotovo opsesija Mije Kovačića i njome se bavi desetljećima, bilo kao prikazivanje sudbine čovječanstva, bilo kao individualna sudbina čovjeka u znaku žrtve, muke i iskupljenja od iskonskog, iracionalnog ili stvarnog grijeha.

Univerzalna tema Mije Kovačića jest i inkarnacija zločina, ponajbolje iskazana u slici Jama, naslikanoj 1973. Ne samo da se čovjek bori s okrutnim i nemilosrdnim fenomenima prirode i života nego je i sam njihov neposredan uzrok i nadmašuje u nemilosrdnosti sve drugo vezano uz ljudsku egzistenciju.

Slikarstvo Mije Kovačića ne bi bilo potpuno bez mrtvih priroda s plodovima rodnog kraja i reminiscencijama na prošlost.

Svakog stotoga posjetitelja Galerije Hlebine, Starog magistrata i Galerije Koprivnica Podravka će darivati prigodnim poklon-paketima, dok će svaki tisućiti posjetitelj dobiti na poklon reprodukciju slika s posvetom i originalnim potpisom starih majstora hrvatske naivne umjetnosti Ivana Večenaja i Mije Kovačića.

U slučaju Mije Kovačića trajna vrijednost hrvatskog naroda su njegove slike i iskreni, neiskrivljeni odrazi poštenja i onoga što suvremena teorija umjetnosti naziva bioetikom.

Upravo bioetičnost u slikarstvu Mije Kovačića, u njegovoj naivnoj (toploj, iskrenoj) priči o zavičaju i malom svijetu koji ga okružuje, mikro-prostorima između Gornje šume, Molvi, Virja, Hlebina, đurđevca i Koprivnice, gorica iznad Miholjanca, bereka uz Dravu, uvrstile su Miju Kovačića u sam vrh hrvatskog slikarstva krajolika i figuracije, temeljenog na ' ' zemljaškim ' ' tragovima, ali i osobnim duboko proživljenim životnim iskustvima.

Uz pregršt sadržaja i događaja koji se u ova tri dana odvijaju u središtu Koprivnice svakako su najatraktivniji sajam naivne umjetnosti na Zrinskom trgu, izložba Refleksije povodom 80 godina hrvatske naivne umjetnosti u Galeriji na Zrinskom trgu, izložba Mije Kovačića u koprivničkoj gradskoj vijećnici, te brojni koncerti i nastupi KUD-ova.