Najljepši trenutci bili su mi u Mikeni, na Akropoli, ali i oni nakon 1, 2 sata u noći...

Kr. zamjenjivati raniji tip kraljevskih grobnica u Mikeni i drugim mjestima u kontinentalnoj Grčkoj.

Kakav ludi dan 8. 7. 2012. Danas smo bili u Mikeni.

Papadopoulos navodi da je tlocrt zgrade vrlo sličan palačama otkrivenima u Mikeni i drugim antičkim mjestima.

U Mikeni smo po najgorem suncu, pa je to malo otežalo uspinjanje, no ni to nije problem da vidimo poznata Lavlja vrata.

Te sposobne i darovite etničke skupine razvile su svoju kulturu koja je nazvana mikenskom, po glavnom gradu Mikeni, tada važnijem od Atene.

Po njemačkom povjesničaru Wegeu i Dorani, koji su udarili temelje Ateni, Mikeni i Knososu, stigli su s područja južno od Save.

Heinrich Schliemann 1876. godine otkrio je bogato opremljen krug grobova pored Lavljih vrata (slika desno) u Mikeni što je potvrdilo Homerov opis grada " bogatog zlatom ".

Osim u Mikeni, nađeni su u Tirintu, blizu Arga u Argolidi, Monidi i Thorikosu u Atici, Orhomenu u Beociji, Volu u Tesaliji, Vafiju u Lakoniji, Kakovatosu u Elidi, te na Kreti, u blizini Knossosa (tolos iz Opate, s kvadratnom prostorijom).

Tirint je bio jedan od velikih gradova u Mikeni.

Smatra da je korijen paške čipke u Mikeni i da se zadržala u gradu Pagu od davnine jer prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki.

Iste su pločice pronađene i u Mikeni sredinom 20. st.

Pločice su pronađene u arhivima palača u Knosu, Mikeni, Pilu, te na posuđu iz Tebe, Tirinta i Eleuzine.

U Mikeni je, kao i na Kreti, došlo do izražaja lončarstvo, osobito u oslikanim vazama, iako malo slabije slikarske kvalitete nego na kretskim.

Nakon što su u XII. stoljeću prije Krista Grci u Mikeni doživjeli katastrofu pod prodorom Dorana, neki stručnjaci kažu da su uslijedila tri stoljeća potpune nepismenosti poznata kao mračno doba Grčke.

Lovrić koja izučava ranohrvatske srednjovjekovne pradijalekte dokazujući svezu Hrvata kako s ovdašnjim prastanovnicima Liburnima, tako i hrvatsko indoeuropsko podrijetlo.... tri tisućljeća gradi se na suhom, tj. slaganjem kamena bez žbuke..., piše autorica, a posebno je zanimljiv njen podatak kako se stočne nastambe komarde, tj. grčke bunje, grade s nadasve osobitim megalitnim ulaznim portalom od tri velika kamena bloka, kao i u Mikeni.

U Atlasu su obrađena razdoblja arhitekture Mezopotamije sa ziguratima Ura ili Babilona, Egipta s piramidama u Gizi i kompleksom u Tebi, egejskog bazena s velikim palačama u Knososu i Mikeni, Grčke s Olimpijom i Atenom, Rima s gradom Rimom i Pompejima te ranog kršćanstva s Ravenom i Konstantinopolisom.

U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz pre - mikenskog razdoblja, poput dvostruke sjekire, koja je tek kasnije pronađena u Mikeni.

U gradu Mikeni, na zapadnom dijelu, nalazila se kružna nekropola - grad mrtvih.

Agamemnonovu posmrtnu masku otkrio je Schliemann prilikom svojih iskopavanja u Mikeni.

Smatra se da je korijen paške čipke u Mikeni, a u gradu Pagu se počela izrađivati potkraj 15. st. za potrebe crkvenog ruha.

U Troji i Mikeni se razvijalo slikovno pismo.

kada je u pitanju globalno zatopljenje, onda je dogma u koju se vjeruje, jer je u pitanju lova, a što se tiče brzine neutrina to su tek prve naznake da je hardware stare fizike malo zarđao. što se tiče isusa, analogno tome ne pitamo se da li je postojao cezar, kleopatra, na keopsovoj piramidi je pisalo samo na jednom mjestu ime tog faraona pa je opet tako zovemo, zidove u mikeni teške desetine tona su podigli tehnologijom kamenog doba, postoji " missing link " u evoluciji čovjeka, evo izgleda dinosauruse nije uništio asteroid, svemu tome vjerujemo. vjerujemo da mobiteli ne izazivaju tumor mozga, vjerujemo da će uskoro nestati nafte, itd. na wall streetu bi mogli početi dan na burzi molitvom " vjerujem u jedan dolar, fed, globalno zatopljenje, mit o nafti, jeftinoj zelenoj energiji, tako mi arhitekt svemira pomogao... "

Dakako, to je krajnje pojednostavljeno objašnjenje, osobito kada se zna da se taj dio nakita nosio u svim kulturnim krugovima: u Mikeni, Ateni, Rimu itd.

Policajci su se na današnju akciju odlučili nakon učestalih prigovora stanara u Mikeni i vlasnika ili korisnika poslovnih prostora, kojima se često u tom ' ' uskom grlu ' ' nije bilo lako snaći.

Prema drugim inačicama, spustio je kapu na to mjesto ili je pak sama Mikena nazvana po Inahovoj kćeri - Mikeni.

Njega su za kaznu što je žrtvovao kćer smaknuli vlastita žena Klitemnestra i njezin ljubavnik Egist dok se po povratku kući nakon uspješno završenog rata kupao u bazenu njihove palače u Mikeni.

Nastala u drevnoj Mikeni, trgovačkim je putem u doba antike došla do Paga i zadržala se do danas.

Način gradnje podsjeća na zidove u Mikeni i Tirinsu, što govori da su Daorsi bili podosta helenizirano pleme.

Kreta: - smjestila se između Male Azije, Peloponeza i južnog Sredozemlja, razvila se 2. tis.pr.kr (minojska kultura) - bavili se ratarstvom, stočarstvom, ribolovom, obrtom, trgovinom, pomorstvom, razvili su jaku trgovačku flout - talasokracija: vladavina nad morem Mikena - osnovala ju ahejska plemena, u središu u Mikeni, na čelu države bio kralj - društvo se djelilo na plemstvo, svećenstvo, službenike i obično stanovništvo (pučane, sluge, robove) - bavili se poljodjelstvom, obrtom, trgovinom, pomorstvom - važna središta: Tirint, Sparta, Atena, Teba - akropola: gornji grad, palače su ukrašavalu freskama, u grobnicama pronađene zlatne maske - spomenici: Lavlja vrata i Atrejeva riznica Troja i grčko trojanski rat: - Troja ili Ilij nalazi se na zapadnoj obali Male Azije sredinom 2. tis.p.kr - grad opasan debelim bedemima, bili bogati, obrtom se bavili, poljodjelstvom, trgovinom - početkom XII.st Troju napala ujedinjena grčka plemena pod vodstvom kralja Agamemnona - Homer opisao desetogodišnju opsadu u spjevu Ilijada (spartanska kraljica pobjegla s trojanskim kraljevićem Parisom u Troju, mikenski kralj Agamemnon poveo protiv grada grčku vojsku, grci uspjeli vladarom Odiseja opljačkat i osvojit grad) - Heinrich Schliemann u XIX st otkrio ostatke Troje i Mikene HOMERSKA GRČKA I GRČKO NASELJ.SREDOZ.