Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir: bilanciranje unesenih hranjiva (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) i hranjiva iznesenih iz tla (odnošenje hranjiva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hranjiva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje, očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa, raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja, pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjiva, tako i s gledišta smanjenog gubitka hranjiva ispiranjem, direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravke tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), mikrohranjiva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebice teških metala, uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, posebno poljoprivredna kultura, pred usjev, obrada tla i navodnjavanje, rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa.

Na karbonatnim tlima vrlo čest problem je kloroza odnosno pojava žućenja lišća, kao rezultat čvrstog vezanja pojedinih mikrohranjiva u tlu od strane kalcija poput bora, željeza, cinka, mangana..

Bilnja hraniva iz tla postaju teže dostupna GM biljci, jer glifosat je jak helator on imobilizira za biljku važna mikrohranjiva, koja postaju biljci nedostupna.

U zrnu RR soje je 50 - 70 posto manji sadržaj mikrohranjiva poput magnezija, željeza, mangana i cinka, što umanjuje i njenu hranidbenu vrijednost.

Opće značenje gnojidbe i fiziologije Biljkama je za njihov rast i razvoj neophodan čitav niz mineralnih biljnih hranjiva od kojih neka u većim količinama - nazivamo ih makrohranjiva, a neka u vrlo malim količinama - to su mikrohranjiva.

U makrohranjiva spadaju dušik (N), fosfor (P), kalij (K), magnezij (MgO), kalcij (Ca) i sumpor (S), a u mikrohranjiva, željezo (Fe), bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co).

Tekuća sredstva NPK 4 - 5 - 10 B i Fe, makro i mikrohranjiva u vodotopljivom obliku.

1. PREDMET Ova Metoda utvrđuje postupak za ekstrakciju sljedećih mikrohranjiva: ukupnog bora, ukupnog kobalta, ukupnog bakra, ukupnog željeza, ukupnog mangana, ukupnog molibdena i ukupnog cinka.

Cilj je provesti što manji broj ekstrakcija koristeći isti ekstrakt, kad god je to moguće, za određivanje ukupnog sadržaja svakog od gore navedenih mikrohranjiva. 2. PODRUČJE PRIMJENE Metoda se primjenjuje na gnojiva obuhvaćena u Dodatku I.

Tablicama E. ovoga Pravilnika, koja sadrže jedan ili više sljedećih mikrohranjiva: bor, kobalt, bakar, željezo, mangan, molibden i cink.

Primjenjuje se za svako mikrohranjivo, ako je deklarirani sadržaj mikrohranjiva manji ili jednak 10 %. 3. NAČELO Otapanje i kuhanje u razrijeđenoj klorovodičnoj kiselini.

Sredstva sadrže makro i mikrohranjiva u vodotopljivom obliku NPK 4 - 6 - 8 B, Fe pogodno za prihranu sobnog cvijeća, osobito zelenog i dekorativnog koje se ne smije prihranjivati gnojivima s većom koncentracijom dušika.

1. ANALIZE MAKROHRANJIVA: 1.1. Određivanje svih oblika dušika koristeći metode iz Pravilnika o mineralnim gnojivima (»Narodne novine« broj 60/07 u daljnjem tekstu PMG) 1.2. Određivanje fosfora prema topivosti, koristeći metode iz PMG 1.3. Određivanje kalija koristeći metode iz PMG 2. FIZIKALNE METODE: 2.1. Vlaga 2.2. Granulometrijski sastav 3. ANALIZE SEKUNDARNIH HRANJIVA: 3.1. Određivanje kalcija prema topivosti koristeći metode iz PMG 3.2. Određivanje magnezija prema topivosti koristeći metode iz PMG 3.3. Određivanje natrija koristeći metode iz PMG 3.4. Određivanje sumpora prema topivosti, koristeći metode iz PMG 4. ANALIZE MIKROHRANJIVA: Određivanje minimalno dva mikrohranjiva koristeći metode iz PMG

Folijarna prihrana Zato se na svim tlima preporučuje folijarno prskanje Fertinom V kao 2 % - tnom otopinom (što znači 2 litre Fertine V na 100 litara vode), koja sadržava većinu makro i mikrohranjiva.

Prihrana U prihrani povrća tijekom vegetacije mogu se primijeniti i tekuća mineralna gnojiva pod nazivom Fertine, koja sadrže makro i mikrohranjiva.

Fertina P za povrće sadrži 10 % dušika (N), 5 % fosfora (P2O5), 4 % kalija (K2O), bor (B) i mikrohranjiva: bakar, željezo, mangan i cink.

(1) Gnojiva s makrohranjivima, bilo da su jednostavna ili složena, tekuća ili kruta, uključivo i ona gnojiva koja sadrže sekundarna hranjiva i/ili mikrohranjiva i koja ispunjavaju uvjete najmanjeg sadržaja hranjiva utvrđene u Dodatku I., Tablicama A. 1., A. 2., A. 3., B. 1., B. 2., B. 3., B. 4., C. 1., C. 2. i E. 2.2. ovoga Pravilnika te koja ispunjavaju uvjet za deklariranje sadržaja sekundarnih hranjiva prema članku 11. stavku 1. ovoga Pravilnika, dodatno se označavaju sukladno ovom članku. (2) Iza oznake naziva gnojiva iz stavka 1. ovoga članka navode se redom: 1. kemijski simboli makrohranjiva, 2. kemijski simboli deklariranih sekundarnih hranjiva u zagradama, 3. brojevi koji označavaju deklarirani sadržaj makrohranjiva, 4. brojevi koji označavaju deklarirani sadržaj sekundarnih hranjiva i nalaze se unutar zagrade. (3) Kada gnojiva sadrže i mikrohranjiva, iza oznake makrohranjiva, odnosno sekundarnih hranjiva, dodaje se izraz »s mikrohranjivima« ili »sa mikrohranjivima« nakon kojega slijede nazivi ili nazivi i kemijski simboli prisutnih mikrohranjiva. (4) Svako pojedino hranjivo označava se redoslijedom makrohranjiva, sekundarnih hranjiva i mikrohranjiva na način: 1. naziv hranjiva kao što je navedeno u članku 15., stavcima 1., 3. i 7. ovoga Pravilnika, 2. oblik i/ili topivost hranjiva, sukladno Tablicama A. 1. do E. 1.7. Dodatka I. ovoga Pravilnika i člancima 11. i 12. ovoga Pravilnika, 3. sadržaj hranjiva: 3.1.) makrohranjiva i sekundarna hranjiva (njihovi oblici i/ili topivosti) navode se u masenom postotku kao cijeli broj ili s jednim decimalnim mjestom kada za to postoje odgovarajuće analitičke metode, 3.2) mikrohranjiva navode se u masenom postotku, a broj decimalnih mjesta određen je u Tablici E. 2.2. Dodatka I. ovoga Pravilnika.

Mikrohranjiva su u helatnom obliku i omogućuju bržu pomoć biljci kod nedovoljne ishrane.

MYR liniju čine tekuća gnojiva na osnovi mezo i mikrohranjiva.

Apsorpcija ovog mikrohranjiva može biti otežana zbog prekomjernog dušika, fosfora, aluminija ili teških metala kao što su kadmij i nikal.

Fertine sadrže sva potrebna makro i mikrohranjiva za maksimalan rast i razvoj biljaka i to u obliku koji je biljkama najlakše pristupačan i visoko učinkovit.

Hranjiva koja trebaju biljci u manjoj količini zovemo mikrohranjiva ili mikroelementi.

U omotač oko sjemena moguće je dodati i mikrohranjiva, stimulatore rasta, korisne mikroorganizme ili pesticide pa obloženo sjeme ima dugoročno povoljno djelovanje i na buduću biljku.

(1) Mineralna gnojiva s mikrohranjivima razvrstavaju se na sljedeće tipove: 1. mineralna gnojiva s jednim mikrohranjivom, 2. mineralna gnojiva s više mikrohranjiva. (2) Gnojiva koja pripadaju tipu gnojiva s jednim mikrohranjivom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka navedena su u Dodatku I., Tablicama E. 1.1., E. 1.2., E. 1.3., E. 1.4., E. 1.5., E. 1.6. i E. 1.7. ovoga Pravilnika. (3) Minimalni sadržaj pojedinih mikrohranjiva u krutim ili tekućim mješavinama, za gnojiva koja pripadaju tipu gnojiva s više mikrohranjiva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, utvrđen je u Dodatku I., Tablici E. 2.1. ovoga Pravilnika. (4) U deklaraciji se pod nazivom gnojiva, za gnojiva iz stavka 3. ovoga članka naznačuje izraz »mješavina mikrohranjiva« iza kojeg slijede nazivi prisutnih mikrohranjiva i njihovi kemijski simboli.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: 1. »Hranjivo« je biljno hranjivo kao kemijski element bitan za rast biljke. 2. »Makrohranjiva« jesu kemijski elementi dušik, fosfor i kalij. 3. »Sekundarna hranjiva« jesu kemijski elementi kalcij, magnezij, natrij i sumpor. 4. »Mikrohranjiva« jesu kemijski elementi bor, kobalt, bakar, željezo, mangan, molibden i cink. 5. »Jednostavno gnojivo« je gnojivo koje ima prijavljiv sadržaj samo jednog makrohranjiva, tj. dušika ili fosfora ili kalija. 6. »Složeno gnojivo« je gnojivo koje ima prijavljiv sadržaj najmanje dva makrohranjiva, a dobiveno je kemijskim putem, miješanjem ili kombinacijom ova dva načina. 7. »Miješano gnojivo« je složeno gnojivo dobiveno postupkom suhog miješanja najmanje dva makrohranjiva bez kemijske reakcije. 8. »Kompleksno gnojivo« je složeno gnojivo dobiveno kemijskom reakcijom i ima prijavljiv sadržaj najmanje dva makrohranjiva.

Napomena U ekstraktima u kojima treba odrediti sadržaj bora podesiti pH između 4 i 6 s koncentriranim amonijakom (4.2.). 8. ODREĐIVANJE Određivanje svakog mikrohranjiva treba provesti u alikvotnim dijelovima kako je prikazano u metodi za svako pojedino mikrohranjivo.

Gnojiva s makrohranjivima, bilo jednostavna ili složena, tekuća ili kruta, uključivo i ona koja dodatno sadrže sekundarna hranjiva i/ili mikrohranjiva, za deklariranje sadržaja pojedinog hranjiva moraju ispunjavati uvjet najmanjeg sadržaja hranjiva koji je utvrđen u Dodatku I., Tablicama A. 1., A. 2., A. 3., B. 1., B. 2., B. 3., B. 4., C. 1., C. 2. i E. 2.2. ovoga Pravilnika, a u odnosu na najmanji sadržaj sekundarnih hranjiva moraju ispunjavati uvjete iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Deklarirani sadržaj mikrohranjiva u gnojivu (%)

Makro i mikrohranjiva su u vodotopljivom obliku.

Pri nedostatku mikrohranjiva (i makrohranjiva) prvenstveno se smanjuje prinos, a i kvaliteta prinosa.