Spomenimo kao kuriozitet da su na Bačvicama, uoči Prvog svjetskog rata, u malom tamburaškom zboru, zajedno s nekoliko školskih drugova, tadašnji gimnazijalci Jakov Gotovac i Ivo Tijardović muzicirali u vrtnoj restauraciji braće Kaliterna " K bijelom orlu ".

Jakov Gotovac je skladao operu koja nosi njezino ime, a o njoj je pisao i August Šenoa.

Kako bi svi stekli jasan uvid u važnost održavanja ovoga Festivala, reći ću da su na njemu u povelikom nizu skladatelja bili prisutni i Boris Papandopulo, Stjepan Šulek i Jakov Gotovac.

Moj otac Jakov Gotovac Napisati par memoarskih redaka o vlastitom ocu bez prethodne sustavne pripreme i plana, čini mi se da nije sasvim jednostavno.

Jakov Gotovac (1895. 1982.), skladatelj i operni dirigent, tražio je inspiraciju u stihovima narodne lirike i epike, napisao je najpopularniju hrvatsku operu ' Ero s onoga svijeta ', izvođenu na mnogim svjetskim pozornicama, a potka djela su upravo narodni motivi Dalmatinske zagore.

A zapravo je taj kraj rodio intelektualne i duhovne velikane kao što su bili propovjednik fra Ante Konstantin Matas, koji je za Dalmatinsku zagoru bio isto što i Ljudevit Gaj za Hrvatsku, te maestro Jakov Gotovac, Ante Topić Mimara.

Po programu " Oprez, oružje i mine " održane su tribine ispred podružnice Splicko-dalmatinske i to u slijedećim osnovnim školama sa djecom nižih razreda: OŠ " kneza Branimira - Donji Muć; OŠ Biletić - Potravlje; OŠ " Jakov Gotovac " - Mitrović Zagora; OŠ " Ivana Mažuranića " - Han i OŠ " Braće Radića " - Ogorje Donje.

U 20. stoljeću njome se bave brojni hrvatski skladatelji Blagoje Bersa, Josip Hatze, Antun Dobronić, Božidar Širola, Jakov Gotovac, Ivo Brkanović i drugi.

Krenimo od dna: središnja nacionalna kazališna ku ć a (HNK u Zagrebu) sljede ć e ć e godine sudjelovati u biennalskoj produkciji novoga baleta Krešimira Seletkovi ć a, skladatelja s ovoga svijeta, dok se sve ostalo svodi na pretplatni č ki neizostavna operna djela dvojice skladatelja s onoga svijeta (Ivan pl. Zajc i Jakov Gotovac).

16.10.2012. GLAZBA Zagrebačko kazalište " Komedija " obilježava 30. godina smrti Jakova Gotovca Na današnji dan, 16. listopada prije 30 godina preminuo je hrvatski skladatelj Jakov Gotovac.

Najizrazitiji predstavnici su Krsto Odak s operom Dorica pleše (1934) te Jakov Gotovac čija opera Ero s onoga svijeta (1935) postaje najizvođenijim hrvatskim glazbeno-scenskim djelom.

U trećem razredu realne gimnazije, u jesen, u trinaestoj godini, započeo je pisati pjesme, no te je već 1920. uništio. 1920/1921. Kao đak petog razreda gimnazije, stanovao je u brodskom samostanu, gdje je napisao devet pjesama, od kojih su sve, osim jedne, poslije i objavljene. 1922. 1. ožujka: pod pseudonimom Margan Tadeon, objavljena mu je u srednjoškolskom listu »Omladina« pjesma Tužna jesen, jedina objavljena mu za gimnazijskih godina. 1923. Jesen: njegov mentor, slikar Jerolim Miše, odnio je u Zagreb, uredniku »Savremenika« Milanu Begoviću, pregršt njegovih pjesama i vratio se s viješću da će Begović izbor od nekoliko pjesama uvrstiti u »Savremenik«; no taj je časopis potkraj 1923. prestao izlaziti. 1923/1924. Ponavljao je sedmi razred (matematika) idući svaki dan iz Rastušja u Brod pješice, kao i u nižim razredima gimnazije. 1925. 24. studenoga: u Brodu, položivši popravni ispit iz matematike dobio je Svjedočanstvo o višem tečajnom ispitu (ispitu zrelosti). 13. listopada: upisao studij šumarstva u Gospodarsko-šumarskom fakultetu. 1928. 1. ožujka: u Zagrebu, napustivši studij šumarstva, upisao se na Filozofski fakultet: historija južnoslavenske književnosti, filozofija. 17 30. svibnja: s akademskim pjevačkim zborom Mladost (dirigent Jakov Gotovac) na turneji po Njemačkoj: Dresden, Berlin, Leipzig, Düsseldorf, München; u Berlinu (20. svibnja) susret s Franom Mažuranićem. 1. studenoga: pod pseudonimom Tadeon, objavljena mu je pjesma Golubinja krila, u 8. broju »Književnika«; urednik Milan Begović.

To su kipar Ivan Meštrović i Vojin Bakić, slikari Miroslav Kraljević, Ljubo Babić, Julije Knifer, Ivan Generalić i Edo Murtić, znanstvenici Vladimir Prelog i Mirko Dražen Grmek, skladatelji Jakov Gotovac, Boris Papandopulo, Lovro Matačić i Rudolf Matz, sportaši Krešimir Čosić i Dražen Petrović, književnik Miroslav Krleža, te slavne balerine Margarita Froman i Mia Čorak Slavenska, kojoj je bilo zabranjeno nastupati u bivšoj Jugoslaviji, a nakon Drugog svjetskog rata nastojali su je što prije zaboraviti.

zajednička godišnja skupština UKLMH i UKH na kojoj se donosi odluka o objedinjavanju obaju udruženja pod imenom Udruženje kompozitora Hrvatske; s tim u vezi donose se odluke o izmjenama pravilnika; Savjet se zamjenjuje upravnim odborom od 8 članova s predsjednikom kojega bira skupština; u okviru Društva djeluju pojedine sekcije; prvi je predsjednik nove udruge Jakov Gotovac; formiraju se komisije: 1) za članstvo, 2) za izbor djela za tisak, 3) za stvaralaštvo, 4) za propagandu, 5) za festival " Zagreb 64 ", 6) za izdanja zabavne melodije, 7) za izgradnju zgrade

Ä etiri dana prije praizvedbe pisao je ÂťNarodni listÂŤ da će Âťjedan od najvažnijih događaja na zagrebačkoj opernoj sceni biti premijera nove opere Jakova Gotovca KamenikÂŤ a pak dan uoči praizvedbe u ÂťKazališnom listuÂŤ (u broju od 15. prosinca 1946) piše: ÂťU svojoj novoj operi Kamenik kompozitor Jakov Gotovac pokazat će nam se donekle u novom svjetlu, jer je sadržaj i okolina dramskog zbivanja uzeta iz svijeta kamenara u jednom gorskom kamenolomu.

Kao skladatelj nacionalnog smjera Jakov Gotovac (1895. - 1982.) nerijetko je u svojim djelima posezao za narodnim tekstovima te elementima glazbenog folklora kako bi dočarao sadržaje, ozračje i neposrednost narodnog života.

Za proslavu pete obljetnice rada Kazališta Jakov Gotovac skladao je glazbenu igru Đerdan, popularno nazvanu Mali Ero, obnovljenu godine 2010. povodom 60. obljetnice Kazališta Komedija.

Rukopisna djela i glazbena ostavština velikih hrvatskih skladatelja, među kojima se ističu Vatroslav Lisinski, Blagoje Bersa, Ivan Zajc, Ferdo Livadić, Ivan Padovc, Božidar Širola, Jakov Gotovac, Fran Lhotka, Ivan Brkanović, Branimir Sakač, Antun Dobronić, Jacob Petrus Haibel, Stanislav Prepreka i drugi, najvrjedniji je dio Zbirke.

Preko Splita, gdje je neko vrijeme bio član malog orkestra koji su vodili Jakov Gotovac i Ivo Tijardović, stigao je u Zagreb, želeći postati operni tenor.

Jakov Gotovac nije sakupljač ili prepisivač folklornih motiva.

Stihovi koje je Jakov Gotovac skladao kao svoj posljednji rad, a u povodu 100. obljetnice djelovanja hrvatskog pjevačkog društva Rodoljub iz Virovitice.

Jakov Gotovac, Ivo Tijardovic, Zdenko Runjic, Ivan Raos i toliki nasi divni " Vlaji " napili su se puncim srcem kulture u gradu Splitu.

Dirigira Jakov Gotovac, redatelj je Strozzi, a scenografiju je priredio Vladimir Žedrinski.

Jakov Gotovac (Split, 1895. - Zagreb, 1982.) bio je i dirigent, a kao skladatelj je pripadao nacionalnom glazbenom smjeru.

»Dubrovnik« se otvara studijom Uglazbljeni Držić Ileane Grazio, koja piše o uglazbljenim piščevim djelima, poput Dunda Maroja (Đelo Jusić, Ivo Lhotka Kalinski, Alfred Švarc, Krunosav Cipci, Mihovil Logar), Novele od Stanca (Božidar Širola, Jakov Gotovac, Antun Dobronić) ili Pjerina (čije je fragmente za vlastitu operu uporabio Frano Đurović), a na koju se nadovezuje tekst Marin Držić, glazba i ja Luka Paljetka, u kojem autor progovara o pisanju libreta za mjuzikl Dan od amora skladatelja Đela Jusića, a koji je nastao prema Držićevoj čarobnoj vilinskoj igri Grižula (Plakir), koja (znano je, ali svakako uvijek zanimljivo spomenuti) po sadržaju anticipira Shakespeareov San ljetne noći, napisan četrdeset godina nakon Plakira i 28 nakon Držićeve smrti.

Jakov Gotovac odigrao je istaknutu i važnu ulogu u razvoju hrvatske glazbe i njezinoj afirmaciji u svijetu.

Na Komedijin poticaj, uoči njene pete obljetnice, Jakov Gotovac ponovo se prihvatio Đerdana te završio konačnu scensku i tekstualnu obradu.

Pri svakom susretu s temom Jakov Gotovac nužno se nameće temeljno pitanje: je li Gotovac samo autor Ere, opere koja ga je proslavila diljem svijeta, ili i njegov preostali opus nosi važne i vrijedne značajke autorskoga svjetonazora koji je u prvim desetljećima prošloga stoljeća označen kao nacionalni stil i pravac hrvatskoga skladateljstva?

Ero s onoga svijeta, najizvođenija hrvatska opera, i njegov autor i glazbeni otac Jakov Gotovac (1895. - 1982.) pripadaju, čini se, onim " općim mjestima " hrvatske kulture o kojima (kao da) svi sve znaju.

Žrtve rata; Hrvatske ustaše i komunisti. 1982. umro je Jakov Gotovac. (>)