Prof. dr. sc. Ivana Milas Klarić nadovezala se na odredbe o skrbništvu te je navela novitet da stupanjem na snagu novog Obiteljskog zakona neće više biti potpunog lišenja poslovne sposobnosti i da promjene idu u smjeru zaštite štićenika.

U okviru treće cjeline dr. sc. Ivana Milas Klarić, Katedra za obiteljsko pravo, Pravni fakultet u Zagrebu izložila je temu Suvremene tendencije u zaštiti ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama te dr. sc. Vesna Bošnjak, nezavisna konzultantica za reforme u socijalnoj zaštiti Deinstitucionalizaciji u kontekstu reforme sistema usluga Iskustva zemalja u tranziciji.

Doc.dr. Ivana Milas Klarić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o neskladu između Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zaštiti prava pacijenata.

Milas Klarić osvrnula se i na etička pitanja vezana uz tzv. anticipirane naredbe, osobito kod bolesnih i starijih osoba.

REŠETAR: Za odgovor na to pitanje pozvala bih se na podatke koje je za potrebe disertacije »Pravni status skrbnika kao jamstvo zaštite ljudskih prava odraslih« istražila doc. dr. Ivana Milas Klarić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnoga fakulteta u Zagrebu: »U Hrvatskoj nema dovoljno staračkih domova, gerontoloških centara, hospicija i sl., međutim istodobno je potrebno kazati i čega ima.

Ivana Milas Klarić, doc. dr. sc. Aleksandra Maganić, dr. sc. Slađana Aras, Marina Parać-Garma sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, Senija Ledić sutkinja Županijskog suda u Splitu, iz Ministarstva pravosuđa Mirjana Matov i Zlatko Hamarić, iz Centra za socijalnu skrb u Zagrebu Esma Cvijetić i Marija Knezović, Karolina Šestak i Ivan Matić Ministarstva socijalne politike i mladih te Vlasta Grgec-Petroci iz Obiteljskog centra grada Zagreba, donedavna voditeljica službe za podršku obitelji u Ministarstvu socijalne politike i mladih.

O tome je nedavno javno progovorila i doc. dr. Ivana Milas Klarić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, stavljajući naglasak na nesklad između Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zaštiti prava pacijenata.

O tekstu teza govorile su autorice Branka Rešetar, Ivana Milas Klarić i Slađana Aras.

Nakon uvodnog izlaganja zamjenice pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, zbornik su predstavili i sami autori radova: dipl. socijalna radnica Božena Horvat Alajbegović, prof. Mirjana Jakovčev, predsjednica Hrvatskog saveza udruga za osobe s mentalnom retardacijom, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, prim. dr. sc. Tija Žarković Palijan, doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i koordinator Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj, Kristijan Grđan.

Među njima su bili predavači s Fakulteta političkih znanosti Viktorija Car, Božo Skoko i Igor Kanižaj, zatim, s Hrvatskih studija Danijel Labaš i Jelena Jurišić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu Irena Majstorović i Ivana Milas Klarić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dubravka Zima i Marko Alerić, sa Sveučilišta u Zadru Nada Zgrabljić Rotar, Nenad Prelog i Zlatko Miliša, zatim državna tajnica u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa Dijana Vican te mnogi drugi.

Ivana Milas Klarić mišljenja je da je poticanje na mržnju, neovisno o kojem je mediju riječ, kazneno djelo.

REŠETAR: Prema istraživanju doc. dr. Ivane Milas Klarić, pored mnogih međunarodnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava ne postoji niti jedan obvezujući međunarodni dokument koji bi se odnosio isključivo na zaštitu starijih.

I osobno se priklanjam stavu doc. dr. Milas Klarić da jedan dio odgovora na probleme starijih nalazimo i u izvanpravnoj razini, dakle u pitanjima ekonomskih mogućnosti i odnosa u obitelji i među njezinim članovima.

jedna stručnjakinja iz područja prava 2) doc. dr. sc. IVANA MILAS KLARIĆ

Majstorović, dok Ivana Milas Klarić s Pravnog fakulteta smatra da je problem u tome što je kršenje nečijeg prava od novinara javno, nešto što vidi mnogo ljudi dok su sankcije tajne.