Kad je, pak, riječ o konzerviranju programa u pisanoj formi ili teorijskom postavljanju novih linkova za buduće generacije, brojni opsežni razgovori, komentari, pregledi, kritike te čak dvije monografije i zbirka esejiziranih prikaza Milka Valenta čine bibliografski korpus posvećen Eurokazu.

Posjetitelji su imali priliku prolistati i nekoliko zbirki avangardne i kontra-kulturne poezije, bliske poetici fragmentiranja jezika i korištenja riječi i pojmova kao građevne materije vizualnih podražaja i semantičkih fenomena, poput raritetnih izdanja knjiga Katalin Ladik i Milka Valenta (Koan, 1984.), i tako dalje.

Književna večer ' Portret Milka Valenta '

Za Treći program Hrvatskog Radija režirao je radio drame Žena bomba Ivane Sajko (za tu režiju 2004. godine dobija Nagradu Hrvatskog glumišta), Sunčani grad Radovana Ivšića, Slučaj Hamlet Ane Prolić, " Velika bijela zavjera " Dimitrija Vojnova, " Sasvim obične ludosti " Petra Zelenke, Pladoiyer po piknji Milka Valenta, vlastiti tekst Kužiš spiku te dokumentarnu radio dramu Ne želim biti zarobljen u sebi.

Recimo, prva rečenica zbog Milka Valenta izgleda logično: Bila jednom jedna krava Milka.

Ja se ničega ne bojim, stojim iza svoje poetike i ne mislim je napuštati ni pod cijenu smrti - Milka Valenta još nitko nije zaustavio

I drugi bljesak, otkrio sam Milka Valenta.

Znam, znam, kakva sam ja to seljačina koja nikad nije čula za Milka Valenta.

Milka Valenta možete pronaći na www.elektronickeknjige.com isto kao i Damira Radića.

Gola Europa vrlo plodna pisca opće prakse Milka Valenta sljedeća je premijera na Sceni Habunek zagrebačkoga HNK, koje je premijera najavljena za 21. i 22. veljače.

Složena zahvata postavljanja teksta Milka Valenta prihvatio se Ivan Leo Lemo i na Goloj Europi okupio impresivan niz suradnika: scenu radi Braco Dimitrijević, kostime Ivana Popović, glazbu Zvonimir Dusper, koreografiju Larisa Lipovac, a video Lukas Nola.

Dvije natuknice iz biografije Milka Valenta, naime dvadesetsedam godina opsesivnog bavljenja literaturom i dvadeset objavljenih naslova, dostatne su da ga ostave samog u utrci za titulu najaktivnijeg i najplodnijeg suvremenog hrvatskog pisca.

Važno je dodati dobar prijem u inozemstvu, barem dijelom: Gola Europa objavljena u Parizu, U listopadu 2007. pariški nakladnik Theatroom noctuabundi objavio je u prijevodu Yvesa - Alexandrea Tripkovića dugo najavljivani prvi dio dramske trilogije Zero Milka Valenta - L ' Europe nue - s opsežnim predgovorom teatrologa Borisa Senkera.

Dok su Fitzgerald i Hemingway početkom 20. stoljeća iskazivali fascinaciju metatekstualnim zasadama romana 18. stoljeća, pri njegovu kraju mračnu je verziju razigrane društvene satire, nesumnjivo oslonjenu na korijene iz 18. stoljeća, dao Bret Easton Ellis Američkim psihom (American Psycho), a val 18. stoljeća zapljusnuo je i Hrvatsku, o čemu najsustavnije svjedoče proze Milka Valenta, a nedavno je i debitantica Vesna Ćuro-Tomić demonstrirala upućenost u nasljeđe Sternea i drugova romanom Taksi za televiziju.

U 2006. godini DPKM je objavio 13 besplatnih elektroničkih knjiga, a do kraja 2006. planira objaviti još sedam novih naslova, među njima i knjige Marinka Koščeca, Dorte Jagić, Milka Valenta, Zorana Roška i Ivana Šamije.

Što se tiče Milka Valenta, on nikad nije ni postojao, njega je Damir Radić izmislio da ne ispadne da na cijelom svijetu ljubi samo sebe.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je ovime ukupno 66 besplatnih naslova na hrvatskom jeziku, među kojima se nalaze i naslovi nagrađivanih i prevođenih pisaca poput Romana Simića, Daše Drndić, Milka Valenta, Jurice Pavičića i ostalih.

Riječ je o adaptaciji drame Nema više Apokalipse Milka Valenta, (iz njegove dramske trilogije Kaos), koju je adaptirao i režirao Marinko Ivanišević.

Tretiranje erotske tematike kao sredstva provokacije i napada na institucije, koje nema mnogo veze s njezinom primarnom uporabom, sljedeće je obilježje, u antologiji možda najdosljednije i najbolje prikazano na primjeru Milka Valenta.

Miloš Ðurđević piše o zbirci poezije Gordane Benić (Svijet bez predmeta), odnosno o recentnoj hrvatskoj i slovenskoj poeziji; među ostalim analizira tekstove Olje Savičević Ivančević (Kućna pravila), Tomaža Šalamuna (More), Igora Štiksa (Povijest poplave), Milka Valenta (Tihi alati), Anke Žagar (Stvarnice) i Franje Nagulova (Tanja), o kojem pišu i.

htjela bih prvo apelirati na jednog clana iskusnog kulen zirija, znat ce on zasto. dovoljno smo cekali. isprika vise nema. onda malo o danasnjem danu, koji je bio i nije nista slicniji i nista drugaciji od drugih. dakle negdje u sredini. tako sam sjedila na proljetnom suncu na sredini jedne zelene povrsine ledima okrenuta zlatnoj kupoli pod kojom je napoleonov grob. ne, nisam razmisljala o napoleonu. razmisljala sam kako moram i zelim zaustaviti nesvjesno paljenje cigareta svaki puta kada mi se kao puse. zato sam se i uputila na zelenu povrsinu bez istih i sve je bilo dobro jedno vrijeme. onda su odjednom poceli pristizati ljudi, mladi ljudi koji pate u ovom drustvu i to proskazuju (neki glagol od prosvjeda i iskazivanja, jel moze?), sa kartonima piva. pa sam pomislila bas je dobro popit pivo na ovom proljetnom suncu, na zelenoj povrsini koja glumi prirodu usred nezelenog grada, okruzenoj parkiranim autima. onako da te malo pukne piva i sunce pa da kasnije ide sve svojim tokom. i malo sam gledala okolo, a onda sam se ipak skoncentrirala na svoj posao sve dok mi nalivpero nije iscurilo svu tintu po rukama. pa sam jos malo razmisljala o zeni sa viklerima koja sece svoga psa, pa o jednom maltezeru i o tome da li je to stvarno taj pas kojeg zelim. nisam nikada imala psa ni neku hodajucu zivotinju. osim onog ptica koji je odletio. nekoliko takvih. jedan je umro od posljedica cernobila, eh kao da je bilo jucer. onda procitam na internetu da dolazi na jadran neki nosac aviona na nuklearni pogon. u meduvremenu sam dakle stigla doma. ok, sad moram spomenuti dva hrcka da se ne uvrijede. i njih smo jedno vrijeme imali, ne sjecam se sta se desilo na kraju. al imala sam jednu majicu koja je postala najdraza jer ju je hrcak izgrickao. totalno originalno furati majicu skrojenu od hrcka. vidim sada da je u ponedjeljak na tvu fil cauchmar de darwin kojeg sam htjela gledati u kinu a nisam stigla i poradovah se kadli se sjetih da u ponedjeljak idem na koncert. ehehe i to kakav koncert. da ne duzim. oliver dragojevic. pa da, sta je tu cudno. vidjeti olivera u olimpiji. big. i tako je vec pala noc skoro. i podsjeca da nije to jos pravo proljece. e da, procitala sam ovogodisnju najbolju knjigu po jutarnjem listu " u sto se zaljubljujemo ". ziva dosada. a procitala sam roman " rio bar " od ivane sajko, to je za preporucit. podsjecam vas da nakon svega procitate milka valenta kojeg ovom prilikom pozdravljam. i da slusate opet serga gainsbourga. danas sam shvatila da su clap your hands... bez veze. treba cekati dobre bandove. ne se zadovoljit prosjecnim u nedostatku. a treba i zaradivati novce u meduvremenu, al to je vec neka druga prica...

Gledano u tom kontekstu, Gola Europa na Sceni HNK Habunek hrabar je potez uglavnom zbog nikad predvidljiva Milka Valenta, kojem je čak i žiri Nagrade Marin Držić svojedobno morao priznati upornost i iskustvo nagrađujući taj tekst, doduše utješnom, trećom nagradom.

Sedama dana nakon dobrog prijema đurđevačke publike na svečanoj premijeri, gledatelji će ponovo moći vidjeti njihovu novu predstavu, dramu " Marica (put u smrt) ", autora Milka Valenta a u režiji Marinka Ivaniševića.

Treći program hrvatskog radija odlučio je emitirati radio dramu Pledoaje po piknji (u originalu Plaidoyer po pički) Milka Valenta koju je za eter pripremio režiser Mario Kovač.

Nova knjiga prozaika i dramatičara Milka Valenta za koju je predgovor napisao naš najbolji teatrolog, sveučilišni profesor Boris Senker.

Ugostit će brojne književnike koji će uživo predstavljati svoje stvaralaštvo, uključujući i dramatičar (k) e Ninu Mitrović, Ivanu Sajko, Simonu Semenič, Slobodana Šnajder, Milka Valenta

Istaknuo je tekst Milka Valenta " Europski bomboni " u kojemu, kako je rekao glavni urednik, autor tematizira ono što Hrvatsku čeka nakon ulaska u Europsku uniju, te tekst Igora Zidića o djelovanju Matice hrvatske u razdoblju krize.

Volim čitati JesusaQuintanu, no mislim da se ipak nije toliko drastično identificirao sa svojim blogom, Jesus je dovoljno slojevit, poput luka ili omiljenog mu režisera Stanleyja Kubricka, iz čijeg je filma Full Metal Jacket posudio prepoznatljivi motiv vojničkog šljema i poigrao se predmetnim natpisom, pa mu njegov senzibilitet ipak ne dopušta da poput onomad Milka Valenta na čitanjima FAK-a odašalje u eter mantru odjebite paralelni idioti.

Središnji lik dominantno monološkog Valentova romana (s povremenim, reklo bi se prerijetkim eksursima k polifonom) Valentov je alter ego Milky Way, pisac odlično prodavanih, seksualno provokativnih ljubića, koji slavi vlastiti stvaralački genij, ali i onaj »svog drugog omiljenog pisca« (prvi je dakako on sam) Milka Valenta.

Danas, kad naša kritika s respektom popisuje neviđene gadosti iz aktualna Ferićeva debitantskog romana, baš nijednom od njih neće pasti na pamet da npr. njegov seksualni repertoar postavi u (inter) nacionalni kontekst, a je li to posljedica nepoznavanja svjetske i domaće seksualne književnosti ili svjesnog prešućivanja radi straha od mogućeg unižavanja kanoniziranog autora (može li Ferić u kontekstu hrvatske književnosti djelovati tako silno provokativno i subverzivno nakon iskustva čitanja Milka Valenta?) ostaje da se vidi.