Resor agitacije i propagande vodio je Milovan Đilas.

Primjera ima podosta, a ovdje se za primjer može istaći kako je jugoslavenski i komunistički intelektualac Milovan Đilas bio toliko duboko i snažno osupnut likom Lenjina i Staljina da ih je doživljavao i opisivao kao stvarne spasitelje, tvorce i bogove.

Milovan Đilas, biši potpredsjednik jugoslavenske Komunističke partije, govori nam zašto se komunizam razvio na način na koji se jest, zašto ne može, ni pod bilo kojim okolnostima, doseći ijedan od svojih ciljeva, zašto je, umjesto stvaranja radničkog raja, iznjedrio robovlasničku državu u kojoj se vladajuća klasa požudno nažderava dok mase pritišće, držeći ih dolje, zatomljujući ih u krajnjoj materijalnoj i duhovnoj bijedi.

Na osnivačkom sastanku jugoslavenski delegati Milovan Đilas i Edvard Kardelj dobili su pljesak oštro prigovarajući francuskim kolegama zbog toga što u svojoj zemlji nisu uspjeli preuzeti vlast, ali vrlo brzo i sami su postali meta napada.

Primjer: Hrvati su nakon rata morali biti desetkovani da bi Jugoslavija živjela, kako je rekao Milovan Đilas. (Vidi: Memoari Ivana Meštrovića.)

Znate ono njegovo: svejedno mu je hoće li ga ubiti Đido (Milovan Đilas) ili Dido (Slavko Kvaternik), jer mislio je da bi ga Đilas, kao vođa te, recimo, radikalne boljševičke struje, likvidirao da je došao u partizane.

Milovan Đilas, uvaženi član KPJ, rekao je:

Bijaše to i Titova, kao što bi rekao Dušan Bilandžić (krvava) koncesija ili zadovoljština Srbima, ili, kako je točno primijetio Milovan Đilas, Hrvati su morali umrijeti da bi živjela Jugoslavija.

Milovan Đilas rekao je Ivanu Meštroviću da su Hrvati morali biti poubijani da bi Jugoslavija mogla živjeti.

Na samu Staru godinu 1971. Stewart je poslao Bryanu Sparrowu pismo u kojem napominje kako su studentski vođe uhićeni, ali političari nisu, baš kao što nisu ni Aleksandar Ranković nakon pada, niti njegov bivši kolega Milovan Đilas.

Ili, Milovan Đilas, član Titova najužeg kruga, dok ga ovaj nije odbacio od sebe 1954., dodaje: Tito je političar značajnih dometa i dostignuća u okvirima komunističkog pokreta, ali i krupnih, nezaboravnih i nepopravljivih promašaja na širem, demokratskom i ljudskom planu.

Jedan od najpoznatijih komunističkih disidenata u bivšoj Jugoslaviji Milovan Đilas rođen je 4. lipnja 1911. u selu Podbišće u okolici Kolašina (Crna Gora) u obitelji trgovca i učiteljice.

Član najužeg Titova rukovodstva Milovan Đilas, komandant njegove najelitnije jedinice Koča Popović i visoki obavještajac Vladimir Velebit izjavili su da se Titova vojska ni u kom slučaju ne bori protiv Nemaca, već isključivo protiv četnika i da je spreman da sa oružjem u ruci istupi protiv svakog neprijatelja na kojeg Nemci ukažu, pa i protiv Engleza prilikom iskrcavanja.

Njegov otac Andrija Hebrang uhićen je 1948. i postao žrtvom montiranog procesa beogradske Udbe, iza kojeg je stajala partijska frakcija koju su činili Aleksandar Ranković, Milovan Đilas i Edvard Kardelj.

Milovan Đilas u svojim memoarima opisuje suđenje levičara Dragoljuba Jovanovića, inače lidera jedne leve zemljoradničke partije, koja je bila u savezu sa komunistima 1945. godine, koja je inače imala dosta članova i u BiH pre rata.

> Popovićeva uloga među vodstvom CK KPH, slično ulozi koju je u Crnoj Gori imao Milovan Đilas, a u Bosni i Hercegovini Svetozar Vukmanović-Tempo, bila je izuzetno važna jer je on prenio odluku čelne partijske ličnosti o dizanju ustanka.

Milovan Đilas, članci u Borbi, tada).

Milovan Đilas, članci u Borbi, tada).

Pojava datira još otkako su se oko količine moći onomad bili posvadili Josip Broz i Aleksandar Ranković, nešto kasnije i Milovan Đilas, da i ne spominjemo donekle svježiji slučaj Ante Đapića i njegova tadašnjega stranačkog šefa Dobroslava Parage.

- Sedam glava da je imao, nijednu sačuvao ne bi - priznao je Gavriloviću Milovan Đilas, član Titovog partijskog Politbiroa.

Među istaknutim komunistima, članovima Zajednice, bili su i Milovan Đilas, Andrija Hebrang, Petko Miletić i drugi..

Neki od tih dokumenata, koje su iz Beograda slali Moša Pijade, Ivo Lola Ribar, Milovan Đilas i Miletićev advokat Bora Prodanović, dotjerivani su izgleda i u samoj Moskvi.

Pa i sâm komunistički krvnik Milovan Đilas, najbliži Titov suradnik (dok nije pao u nemilost), mnogo puta je izjavljivao da« nema Jugoslavije bez Hrvatske ».

Postoji jedna anegdota, koju je ispričao Milovan Đilas, a ja sam je čuo od svoga oca.

Da, to se vidi po brojnosti i vrsti ubijenih (Milovan Đilas: da bi Jugoslavija mogla živjeti ") i po broju i vrsti utamničenih.

Jedan od najbližih Titovih suradnika u to vrijeme Milovan đilas ovako je posvjedočio godine 1979.: »Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama vraćaju.

Zbog toga je, kad sam otišao u partizane, Milovan Đilas odaslao naredbu da me kao opasnog liberala treba likvidirati.

Milovan Đilas piše u svojim memoarima da to nije bio jedini takav slučaj da su neki ustaše, usprkos inače nemilosrdnoj borbi protiv komunista, pokazali solidarnost prema nekadašnjim drugovima s robije.

Milovan Đilas u Jugoslaviji, koji je bio popularan i u Njemačkoj.

Milovan Đilas, kao tadašnji Titov izvršitelj zločina malo je bolje znao koji su uzroci Bleiburga " nego što to zna g.