Minutni volumen raste za 30 - 50 % (sa 6,5 na 10 l/min) što se postiže pojačanom snagom udisaja i povećanom frekvencijom - hiperventilacija.

U bolesnika s hipertenzijom snižava krvni tlak, i to ni s kakvim ili vrlo blagim učinkom na srčani ritam, udarni ili minutni volumen.

Kretanjem koje je prilagođeno stanju organizma, dakle, postupno, umjereno i redovito, potičemo neke fiziološke procese u organizmu: raste srčani minutni volumen i broj srčanih otkucaja u minuti i majke i djeteta.

Bolesnici s KSZ imaju visok rizik od tromboembolijskih ispada. čimbenici koji predisponiraju tromboemboliju su: nizak minutni volumen srca s relativnom stazom krvi u proširenim klijetkama, slaba kontraktilnost, nenormalnost u pokretljivosti regionalnih stijenki i fibrilacija atrija.

Kardijalni uzroci sinkope su bolesti srčanih zalistaka koje smanjuju minutni volumen srca, poglavito stenoza aortnog zaliska i stenoza pulmonalnog zaliska, a također i embolija plućne arterije, zatim srčane aritmije sa sporom srčanom frekvencijom tzv. bradiaritmije i srčane aritmije s brzom srčanom frekvencijom tzv. tahiaritmije.

Navedene srčane aritmije također smanjuju minutni volumen srca, zbog toga nastaje gubitak perfuzije mozga i nesvjestica.

Minutni volumen je toliko mali da ne može održavati krvni tlak dovoljan za perfuziju vitalnih organa, a puls se ne pipa.

Minutni volumen srca = udarni volumen x srčana frekvencija.

ACE-inhibitori snižavaju arterijski otpor i povećavaju venski kapacitet, povećavaju srčani minutni volumen i srčani indeks, snižavaju bubrežno-vaskularni otpor te povećavaju izlučivanje natrij-klorida u urinu.

Minutni volumen raste da bi se zadržao krvni tlak u normalnim granicama, i to najviše u 20. tjednu trudnoće kada doseže povećanje od 40 % (5 - 7 l/min.).

Učestali i prolongirani stres utječe na porast krvnog tlaka i srčane frekvencije te simpatičku stimulaciju miokarda, smanjuje utjecaj parasimpatikusa, te povećava minutni volumen i perifernu rezistenciju, što može dovesti do početka razvoja koronarne bolest.

Diuretici mogu biti potrebni kad su prisutne epizode preopterećenja tekućinom, ali ih treba rabiti s oprezom, kako se predopterećenje ne bi previše snizilo i time smanjio udarni volumen i srčani minutni volumen.

Retencija CO2 dovodi do pulmonalne vazokonstrikcije, povećanja tlaka u pulmonalnoj arteriji, pojačanog rada desnog " srca ", povećavaju se i minutni volumen i promjene lijevog ventrikla.

Infekcije dišnog sustava nužno ostavlja posljedice na kardiovaskularni sustav te dolazi do promjena kao što su: srčani minutni volumen povećava se 50? 150 posto, frekvencija srca povećava se za 9 udara kod porasta tjelesne topline za 1 C, pojačano znojenje dovodi do poremećaja elektrolita, intoksikacija raspadnim produktima i bakterijskim otrovima.

Trenutno dinamičko opterećenje dovodi do porasta tonusa simpatikusa zbog čega brzo poraste sistolički i srednji arterijski tlak, dok dijastolički tlak raste polaganije (krvni tlak = minutni volumen srca x periferna vaskularna rezistencija).

S treninzima povećava se i VO 2 max jer se povećava maksimalnog minutni volumen kao i maksimalni protok krvi kroz mišiće i gustoća kapilara.

Tolika razlika posljedica je veće količine masnih zaliha kod žena, niža razina hemoglobina, niži minutni volumen srca pri maksimalnom intenzitetu.

Povećavaju se udarni i minutni volumen srca uz istodobno smanjenje frekvencije srca u mirovanju.

Povećava se minutni volumen disanja uz istodobno smanjenje frekvencije disanja (postaje dublje i efektivnije).

U mirovanju čovjek udahne i izdahne oko 6 litara zraka (12 x 0,5 l/min), što se naziva minutni volumen disanja.

Već s osam tjedana minutni volumen naraste za 22 % u odnosu na predgravidne vrijednosti, a do 24. tjedna veći je za 50 %.

Arterijski krvni tlak predstavlja umnožak minutnog volumena srca i otpora perifernog krvožilja, što znači da svi čimbenici koji dugoročno povećavaju minutni volumen srca i otpor perifernog krvožilja sudjeluju u nastanku arterijske hipertenzije.

Kod netrenirane osobe, minutni volumen srca povećava se povišenjem srčane frekvencije dok se kod treniranog sportaša minutni volumen povećava povećanjem udarnog volumena.

Minutni volumen u mirovanju kod trenirane i netrenirane osobe ne razlikuje se značajno.

Na respiraciju djeluje tako da smanjuje minutni volumen i povećava frekvenciju disanja; ukoliko se koristi za plitku anesteziju može dovesti do kašlja, laringospazma i bronhospazma.

Ovi hormoni imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma: povećavaju bazalnu potrošnju kisika i stvaranje topline, povećavaju sintezu bjelančevina, povećavaju minutni volumen srca, ubrzavaju razgradnju kolesterola i smanjuju njegovu količinu u tijelu, povećavaju metaboličko odstranjivanje steroidnih hormona, vitamina B i mnogih lijekova.

U ranoj fazi esencijalne hipertenzije, kada zbog pogrješke u izlučivanju natrija i vode dolazi do porasta količine vode i soli u krvnim žilama povećan je minutni volumen srca.

U drugoj se fazi arterijske hipertenzije minutni volumen normalizira, a periferni otpor ostaje povišen (aktivacijom brojnih mehanizama).

MINUTNI VOLUMEN SRCA - količina krvi koju lijevi ventrikul (klijetka) izbaci u aortu u 1 minuti; jednak je umnošku udarnog volumenta (količina krvi koju lijevi ventrikul izbaci jednom sistolom) i srčane frekvencije (broj otkucaja u 1 minuti). U mirovanju iznosi u muškarca oko 5 l (70 x70 ml).

Za uvod u anesteziju potrebna je jednokratna doza od 2,0 2,5 mg/kg. propofol smanjuje intrakranijski tlak, te ima antikonvulzivno djelovanje; također smanjuje arterijski tlak, minutni volumen i frekvenciju srca, deprimira laringealne reflekse, uzrokuje bronhodilataciju.