Koautor je mape Rajski vrt - Dubravka Babić - Ivica Šiško (6 grafika, HPT, Zagreb, 1993.), Samobor u srcu - Dubravka Babić, Ivica Šiško, Miroslav Šutej (6 grafika, Samobor-art, Zagreb, 1994.), Kuna - Dubravka Babić, Miroslav Šutej, Ivica Šiško (16 grafika, Privredna banka Zagreb, 1994.).

U izbor su uključena mnoga znana i nezaobilazna imena iz područja moderne i suvremene likovne i fotografske produkcije, počevši od austrijskog secesioniste Egona Schiele-a, za kojim grafičkim listovima slijede Pablo Picasso, André Masson, Leonor Fini, Shu Takahashi, Miroslav Šutej, Andi Warhol i Tom Wesselmann te mladi autori poput Sevde Chkoutove i Frédérica Légilsea koji će na izložbi biti predstavljen originalnim crtežima.

Miroslav Šutej: " Bum - Bum ", 1968.

Takva vlast je pala kad su 2 akademika iz redova HDZ-a (Ranko Marinković i Miroslav Šutej) dali ostavke.

To je izazvalo revoluciju na likovnoj sceni jer su novu tehniku prihvatili Janez Bernik, Miroslav Šutej, Virgilije Nevjestić, Dževad Hozo i drugi.

Kako demokratsko raspoloženje ni uz ratne prilike nije bilo to spremno prihvatiti, HDZ je pokušavaao manipulirati (Mikša... ksnije Canjuga) a birači su birali 1. HSLS i dalje razni po malo, Bandić je bio mali a za SDP je igrao igre Tomac... igre bez granica, trgovanje godinama, dok pokojni akademici iz redova HDZ Ranko Marinković i Miroslav Šutej nisu prekinuli farsu.

Osobito oduševljava činjenica da će ovom donacijom u muzejsko - galerijske funduse ući djela velikog broja istinskih velikana suvremenoga hrvatskoga slikarstva, među kojima su: Albert Kinert, Ivo Kalina, Nataša Cetinić, Vanja Radauš, Toni Franković, Dušan Džamonja, Edo Murtić, Miroslav Šutej, Nikola Kojdl, Aleksandar Srnec, Gorki Žuvela, Eugen Kokot, Nives Kavurić Kurtović, Ljubo Škrnjug, Željko Senečić, Tihomir Lončar, Goran Petrač, Andrija Maurović, Vlado Martek, Boris Demur, Boris Bučan, Dubravko Budić i Željko Kipke.Darovana djela nabrojenih autora svjedoče o vrlo snažnome i stvaralački vrlo plodnom, stilski i tematski vrlo različitom ali vrsnom, razdoblju domaće umjetnosti posljednjih pedesetak godina.

Prve nacrte i pokusne otiske za osam apoena novčanica hrvatskih kruna izradili su Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak, da bi tijekom 1993. godine, na zahtjev nekolicine saborskih zastupnika iz Slavonije, došlo do zamjene naziva hrvatska kruna (sa sto banica) s nazivom kuna (sa sto lipa), uz objašnjenje da treba poštivati tradiciju, a da nazivi kruna i banica nikako ne odgovaraju jednoj mladoj republici

Manje izmjena u svojim nacrtima imali su Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak kod redizajniranja papirnih novčanica, jer je trebalo tek ponešto izmijeniti i dotjerati ranije odabrane motive za već dovršene krunske novčanice po odluci državne komisije.

Premda je u stvaralačkom vijeku Miroslav Šutej bio intenzivno desetljećima prisutan u hrvatskoj i svjetskoj javnosti, izlažući na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama, do danas njegov rad nije predstavljen multidisciplinarno i sveobuhvatno što je upravo namjera ove retrospektivne izložbe.

Zakon je donesen 21. prosinca 1990. Dizajn je načinio Miroslav Šutej, a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu Nikša Stančić, predstojnik katedre za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dodao je i da su mnogi umjetnici živjeli u Istri, ali i mnogo su dali istarskoj kulturi, među njima je svakako i Miroslav Šutej, koji je ovom izložbom predstavljen u najljepšem mogućem svjetlu.

Od najranijega djetinjstva fascinirali su je umjetnici - Dražen Drašković, glazbenik koji je 1964. godine pobijedio na velikome natjecanju u plesanju twista u Karlovcu, i Miroslav Šutej, njen bratić, koji je u to vrijeme privukao pozornost domaće i strane likovne kritike.

Miroslav Šutej je Ireni poklonio ulje na lesonitu Rab.

Tonija je izdalo srce 2001. godine, a Miroslav Šutej je umro 2005., neposredno prije dogovorene operacije srca.

Miroslav Šutej (Duga Resa, 1936. - Zagreb, 2005.) Afirmirajući se u početku na području geometrijske apstrakcije, razvio je originalnu verziju tehnike serigrafije.

Na aversu svijetlozelenkaste novčanice od 500 kuna, s nadahnutom imaginacijom, Miroslav Šutej je grafički rekonstruirao portret najslavnijeg Splićanina renesansne epohe, pjesnika Marka Marulića, dok je na reversu grad Split predstavljen izvrsnim crtežima Dioklecijanove palače i lika hrvatskog vladara s mramornog pluteja iz Zvonimirove krunidbene bazilike u Solinu, pa ga neki ugledni povjesničari smatraju Zvonimirovim likom.

Hrvatski su se likovnjaci također predstavljali preko Hrvatskog društva likovnih umjetnika iz Rijeke na izložbi pod nazivom Dekorativno i konstruktivno, koja je otvorena u sarajevskom Collegiumu Artisticum od 19. svibnja do 3. lipnja, i na kojoj, među ostalim, svoje radove izlažu Joško Eterović, Željko Kipke, Vasko Lipovac, Miroslav Šutej, Zlatko Vrkljan.

Miroslav Šutej, inače grafički dizajner, oblikovao je najnovije hrvatske simbole.

Kulišev izvorni crtež iskorišten je bez znanja i pristanka autora te atribuiranog autorstva kao predložak za redizajniranu etiketu koju je sredinom devedesetih potpisao Miroslav Šutej te se, kao univerzalni znak Plenkovićeve tvrtke i nositelj branda, bez znanja autora našao i na kombi vozilima i na svim vinskim etiketama branda Zlatan plavac.

Od etabiranih likovnih umjetnika koji su svoju interpretaciju božićnog ugođaja izrazili na etiketi Božićnog piva, među mnogim drugima, omišljavali su i Miroslav Šutej, Ivan Lacković Croata, Rudolf Labaš, Đuro Pulitika i Željko Kipke.

Na izložbi koja će se otvoriti u četvrtak, 17.05.2007. u 20 h u Galeriji Forum, HOMMAGE: MIROSLAV ŠUTEJ, 1936. - 2005., bit će izložen izbor radova iz majstorova ciklusa« Ruke ».

ZAGREB - Čak 180 slika, crteža, grafika i objekata nedavno iznenadno preminulog likovnog umjetnika, akademika Miroslava Šuteja, nastalih u ključnom, početnom razdoblju njegova stvaralaštva, od 1960. do 1972. godine, predstavljeno je na izložbi koja se pod nazivom Miroslav Šutej: Ikono/mašta od utorka održava u Gliptotetci HAZU u Zagrebu.

" Miroslav Šutej želio je da se istodobnim iskazom djela iz različitih vremenskih razdoblja uspostavi gipka misaona mreža impulsa koji bi ukazivali na radijaciju i vitalnost njegove misli, na prenošenje i podražaje vlastitih silnica ", pojašnjava u katalogu izložbe ravnateljica Gliptoteke Ariana Kralj, dodajući kako je do odgode izložbe došlo stjecajem okolnosti tijekom realizacije monografije koja je također predstavljena u utorak u istom prostoru.

Knjiga je naslovljena Image/Ination - Miroslav Šutej: Drawings, Prints, Paintings and Objects 1962/72, i donosi detaljan uvid u prvih deset godina Šutejeva stvaralaštva.

Bijenale na kojem su od 1955. nagrade dobivali Robert Rauschenberg, Eduardo Paolozzi, Joan Miró, Hans Hartung, Victor Vasarely, Antoni Tapies, Frank Stella, David Hockney, naš Miroslav Šutej, a i mnogi drugi, priznati je svjetski skup umjetnika koji se bave umjetnošću otiska.

Sastancima je, uz mene, redovito prisustvovao dr. Domljan, katkad i slikar Miroslav Šutej, jednom nakratko, i tadašnji predsjednik Vlade, gospodin Stipe Mesić, koji, međutim, nije sudjelovao u raspravi.

Nagradu su osim ovoga klasika suvremenog hrvatskog slikarstva dobili i drugi ugledni umjetnici: Ivan Lovrenčić, Vatroslav Kuliš, Miroslav Šutej, Ljubo Ivančić, Joško Eterović i Đuro Seder.

Dizajner Boris Ljubičić sjeća se da je dres koji je dizajnirao Miroslav Šutej imao " sramežljivo sitne kvadrate " sukladne političkoj atmosferi, a da se zbog preklapanja boja izdaleka činio ružičast.

Miroslav Šutej predstavljen je skulpturom Veliko jaje te s nekoliko grafika i crteža, djelo Ficus Damira Sokića na liniji je ciklusa koji je predstavio u nikad prežaljenoj, danas zatvorenoj galeriji Arterija u Savskoj ulici.