Napominje kako autor nudi povijesni pregled konstituiranja filmologije u Hrvatskoj uz velika imena kao što su primjerice Ranko Marinković, Miroslav Krleža, Ljubomir Maraković i Ivo Hergešić.

- Ove biste neće biti samo ukras, nego i spomen na sva dobra koja su Miroslav Krleža i Stjepan Gunjača učinili za naš grad i cijelu domovinu, rekao je na koncu rektor.

Da su kojim sretnim slučajem danas živi Miroslav Krleža, A.

Miroslav Krleža bio je jedan od stupova hrvatske kulture, što se u posljednje vrijeme na žalost zaboravlja, rekao je redatelj, scenograf i slikar Željko Senečić.

Kad je umro Miroslav Krleža, ne samo što se pojavilo niz raznih razgovora s Krležom nego i mnogi koji su bili dobri s Fricom.

O Leksikonu su također govorili Jasna Ivančić iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, predsjednik subotičkoga Hrvatskog akademskog društva Dujo Runje te Petar Vuković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ostvario je plodnu suradnju i s mnogim domaćim institucijama, primjerice Hrvatskim vodama, upravom NP Plitvička jezera, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža.

Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu, u građanskoj obitelji nižeg socijalnog statusa.

U tome je značajnu ulogu odigrao Titov predratni suborac i oponent Miroslav Krleža; u svome referatu na III. zasjedanju jugoslavenskih pisaca u Ljubljani 1952. godine nedvosmisleno je odbacio socrealističke formulacije i objavio novo razdoblje u razvoju jugoslavenskih književnosti.

SUPTILNI KOMIČAR Uvijek i (ko) scenarist svojih filmova, radeći u neovisnoj produkciji s anonimnim glumcima, osobenim glumačkim stilom suptilne, ali efikasne komike, režijom koja je podređena prikazu glavnog lika, Tati je jedan od rijetkih komičara zvučnog filma koji je stvorio stalan, dopadljiv, ekspresivan i sadržajan lik, ostvarivši opus kojim je i na samom vrhu zvučne komedije, a koji asocira i na velikane nijeme Petar Krelja, hrvatski redatelj i filmski kritičar; Filmska enciklopedija/Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1986.

Već se iz ove raščlambe sadržaja Bibliografije može dobiti jasan dojam o pristupu obradbi građe objavljene na stranicama Revije u naznačenom razdoblju kao stručnom bibliografskom pothvatu najviše razine, u najboljoj tradiciji bibliografske djelatnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. - - - Odsada će, zahvaljujući predmetnim kazalima " Bibliografije Hrvatske revije ", otpasti potreba mukotrpnog traganja za tekstovima u Hrvatskoj reviji u kojima se govori o nekoj osobi, događaju ili značajnijem pojmu jer će put do tih tekstova - označenih tekućim brojevima u Pregledu članaka, književnih i likovnih priloga - biti označen istim brojevima pod imenom osobe, nazivom događaja ili popisa u predmetnim kazalima. - - - Vrijednost Bibliografije tek će se potvrditi njezinom uporabom, ali se već sada može reći da je njezina pojava prvorazredni kulturni događaj.

Hajde, ako imate vremena, zastanite na trenutak i zdravo razmislite kako je to moguće da je generalu Ivanu Rukavini, velikome partizanskom vojskovođi, španskome borcu i jednoj od najipresivnijih figura hrvatske i jugoslavenske antifašističke borbe, čovjeku kojega je pod stare dane želio intervjuirati sam Miroslav Krleža, trebalo oko petnaest minuta da 1945. iz jednodnevnoga pritvora izbavi domobranskoga suca natporučnika, prethodno angažiranog u ustaškome zapovjedništvu grada Zagreba, Eugena Pusića?

Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, u X. i XI. svesku Hrvatske enciklopedije.

Strossmayer, dr. Ivan Merz i Miroslav Krleža

Suradnica je u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Na Krležinom Gvozdu, Goran Matović pokreće jedinstveni festival posvećen Miroslavu Krleži U autentičnim prostorima Krležine kuće i na platou ispred kuće od 3. - 7. srpnja odvija se Festival Miroslav Krleža.

Utorak, 3. srpnja - u 20,30 sati otvara se prvo izdanje Festivala Miroslav Krleža s programom; Krleža Hrvatski nokturno.

Članovi benda Mokre Gljive: Veno Mušinović histrion; Ivan Šaravanja harmonikaš; Nikola Švenda djembe, herpaukar; Vedran Živković tamburaš i Miroslav Krleža knjigar.

Performans je nastao u okviru izbornog kolegija Miroslav Krleža: vječno žensko i ono političko (profesorice: Dubravka Zima i Suzana Marjanić).

Ali i Miroslav Krleža je postojao, a puno ima i onih koji i njegov trag zamjećuju.

Kad je 1950. osnovan Leksikografski zavod Krleža ne zaboravlja vrijednog enciklopedista, tiska se Enciklopedija (1955. 1964.) i Opća enciklopedija leksikografskog zavoda (1977. 1982.) te Enciklopedija Jugoslavije (osam svezaka, 1955. 1971.), a glavni urednik Miroslav Krleža ima puno povjerenje u zamjenike, Zvonku Tkalecu i Mati Ujeviću.

Po svom velikom, snažnom i značajnom književnom opusu i sve stranoj aktivnosti na područjima kulturnog, društvenog i političkog zbivanja, Miroslav Krleža s punim se pravom može smatrati jedinstvenom pojavom u suvremenoj jugoslavenskoj književnosti, gledanoj iz perspektive evropskih ili čak i svjetskih razmjera.

U kulturnoj rubrici bila je jaka ekipa: uređivao ju je pjesnik Ivan Goran Kovačić, a u njoj su još surađivali Vladimir Nazor, koji je honorar podizao odmah nakon objavljivanja teksta, jer nije htio " da mu propadne novac ako list krahira ", a povremeno i Miroslav Krleža, " koji je na sve gledao s visine ", i Tin Ujević, " koji je bio nabusit i prljav ".

Učenici su u Zagrebu posjetili sljedeće kulturne institucije: Muzej grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Modernu galeriju, Hrvatski državni arhiv, Arhiv Tošo Dabac te zbirku Miroslav Krleža.

Objavljivanjem Kršćanskog vladara u ovoj ediciji ne samo da je popunjena jedna velika praznina u hrvatskoj kulturi, iako su o Erazmovom humanizmu napisane mnoge stranice bilo u esejističkoj formi, kao što su to učinili Miroslav Krleža i Stanko Lasić, bilo u obliku analize Erazmove polemike s Martinom Lutherom kao što je to učinio pater Mato Kolić ili pak kroz istraživanje Erazmovih kontakata sa onovremenim Hrvatima iz pera Vinka Grubišića.

Zagrebačko kazalište uspijeva ipak za intendanture Julija Benešića (1921 - 26) djelovanjem redatelja Branka Gavelle i scenografa Ljube Babića ostvariti visoke artističke domete posebice u realizacijama djela hrvatske književnosti (Miroslav Krleža Golgota, 1922, Milan Begović Pustolov pred vratima, 1926.) i svjetske klasike i suvremenih autora (Shakespeare, Shaw, Pirandello).

Iako ga Miroslav Krleža svrstava, sa samo njemu svojstvenim cinizmom u »ilirsko slavjanoserbski, jugoslavenstvujušči, rodoljubni Panteon naše dramatike XIX st. koji stoji pred nama još uvijek patetično kao Bukovčeva apoteoza ilirizma na zavjesi zagrebačkog narodnog kazališta [ 1 ]« jedan od utemeljitelja kazališta na hrvatskom jeziku bio je iznad svega svestran kazališni praktičar kojem se patetika - koju Gavella u svom programatskom eseju Hrvatska književnost u hrvatskom kazalištu i naše kazalište u književnosti radije naziva ganutljivošću - mogla potkrasti samo u glumi i u nekim fragmentima - za tadašnje vrijeme - revolucionarnih pučkih komada.

Urednik je i suradnik na projektu Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, te leksikona Strani pisci Školske knjige.

Miroslav Krleža se bio povukao u Vranešićev sanatorij u Zagrebu, Jozo Kljaković i Ivan Meštrović su završili u zatvoru, dok su Josip Badalić, Antun Barac, Grga Novak i Mirko Deanović završili u koncentracijskom logoru.

Johns Tamburitzans, Kansas City, SAD; Miroslav Krleža Fellbach, Njemačka, KUD Zagreb, Zagreb; KUD Šokadija Stari Mikanovci HNK Ivan pl. Zajc, Rijeka.