Tako bi za žene tzv. polazni faktor odnosnu umanjenje mirovine bilo: u 2010. godini: - s navršenih do 31 godina mirovinskog staža-za 0,34 % po mjesecu, - s navršene 32 godine mirovinskog staža-za 0,29 % po mjesecu, - s navršene 33 godine mirovinskog staža-za 0,24 % po mjesecu, - s navršene 34 godine mirovinskog staža-za 0,19 % po mjesecu, - s navršenih 35 i više godina mirovinskog staža-za 0,15 % po mjesecu, Svake naredne godine od 2011. do 2029 godine odnosno do 2030. godine kada će polazni faktori za smanjnje mirovine za žene i muškarce biti izjednačeni ženama se za utvrđivanje mirovinskog faktora odnosno smanjenja mirovine povećava mirovinski staž za po 3 mjeseca tako da bi to umanjenje bilo u 2011. godini - s navršenih do 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,34 % po mjesecu, - s navršene 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,29 % po mjesecu, - s navršene 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,24 % po mjesecu, - s navršene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,19 % po mjesecu, - s navršenih 35 godine i 3 mjeseca i više mirovinskog staža-za 0,15 % po mjesecu, i tako redom povećanje mirovinskog staža od tri mjeseca svake godine do 2029 godine odnosno do 2030 godine kada će se izjednačiti uvjeti za žene i muškarce.

Prva nelogičnost mirovinskog sustava generacijske solidarnosti u prvom mirovinskom stupu ogleda se u činjenici što je 2008. u mirovinu otišlo nešto više od 54 tisuće osoba, od čega je samo 11,47 posto imalo puni mirovinski staž.

Također, tvrtka će ovim zaposlenicima financirati i produženi mirovinski staž u maksimalnom trajanju od dvije godine.

Hoće li možda mijenjati mirovinski sustav, pa iz mirovinskih fondova maknuti onih, kako navode, više od 280.000 koji nisu zaradili mirovine, s posebnim osvrtom na braniteljstvo, kad 5 % umirovljeničke populacije, uz ostvareni prosječni mirovinski staž od 17 godina, povlači 15 % ukupnih sredstava za mirovine?

Iz ovog primjera može se zaključiti da su najniže mirovine koje se jamče za veliki mirovinski staž od četrdeset ili više godina približno iste visine kao i redovne mirovine osiguranika s visokom stručnom spremom.

U tom slučaju do svoje 65. godine života (muškarac) odnosno do 60. godine života (žena) ne može ostvariti mirovinski staž 40 odnosno 35 godina.

Isto tako, ni u slučaju kada tijekom ove godine radnik navrši 40 godina mirovinskog staža a ima doživljeno 58 godina života, odnosno kada radnica navrši 35 godina staža a ima doživljeno 53 godine života (a to su uvjeti za starosnu mirovinu propisani u ovoj godini za tzv. »puni« mirovinski staž), ne može im poslodavac samo zbog toga otkazati ugovor o radu a niti im zbog tih činjenica ne može prestati radni odnos.

Naime pojam staža u mirovinskim i radnim odnosima u najmanju ruku može se shvaćati dvostruko, pa i trostruko, i to kao radni staž, kao mirovinski staž i kao povećani (beneficirani) staž.

Na temelju rješenja glavnog vatrogasnog zapovjednika, o prestanku radnog odnosa zbog potreba službe vatrogasac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 20 godina mirovinskog staža kao vatrogasac, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona.

Vezano uz to, a u slučajevima kada se mirovina određuje prema prosječnim ili ispodprosječnim plaćama, zajamčuje se umjesto stvarne mirovine kao povoljnija posebna najniža mirovina, koja bi se za profesionalne bolesti i povrede na radu trebala priznavati u visinama pripadajućim za puni mirovinski staž od 40 godina.

Poslodavci su dužni svakom radniku s danom 30. lipnja 2013. zaključiti radnu knjižicu, izračunati mirovinski staž ostvaren do tog datuma i vratiti mu radnu knjižicu.

HZMO je tada utvrdio da je zastupnik 11. siječnja 2008. godine navršio 52 godine života, da mu je 10. siječnja iste godine prestao zastupnički mandat u Hrvatskom saboru, da je obnašao zastupničku dužnost u tri mandata uzastopce, te da je u svakom mandatu obnašao zastupničku dužnost dulje od polovine vremena od vremena trajanja zastupničkog mandata propisanog Ustavom, da mirovinski staž koji se računa za stjecanje i određivanje zastupničke mirovine iznosi ukupno 28 godina, jedan mjesec i 22 dana.

Istodobno korisniku mirovine ostvarene 1999. godine po novom zakonu, ali u svoti većoj od zajamčene najniže mirovine za njegov ukupni mirovinski staž pa mu mirovina danas iznosi oko 1.900 kn (dakle oko prosjeka), pripast će povećanjem od 4 % svega 76 kuna, odnosno iznositi će s dodatkom 1976 kn mjesečno.

Ako nisu plaćeni doprinosi, ne treba priznati mirovinski staž niti zdravstveno osiguranje, što bi bila dovoljna kazna.

Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje koja se razdoblja rada i osiguranja, ali i neka druga razdoblja, priznaju u mirovinski staž na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.

Iz odredaba toga mirovinskog zakona proizlazi da se u mirovinski staž uračunavaju sljedeća nabrojena razdoblja, odnosno stanja:

»(1) Osiguraniku mlađem od 50 godina života ili osiguranom kraće od pet godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastala invalidnost, određuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski staž prema člancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukčije određeno.«

(2) Svojstvo osiguranika i mirovinski staž, kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom, može se dokazivati i izjavama svjedoka.

Prema tome, beneficirani staž je zapravo radni staž koji se računa u povećanom trajanju kao mirovinski staž potreban za ispunjavanje uvjeta za mirovinu, ali pridonosi na isti način i povećanju te mirovine.

Zato bi se u navedenim primjerima osiguranicima koji su bili dužni plaćati doprinose priznavala u mirovinski staž sva razdoblja obveznog osiguranja za određivanje mirovine, s tim da bi se naknadno utjerivale obveze za dužne doprinose.

Nepostojanje evidencije o uplati doprinosa nije isključiv dokaz da nije bilo obveznoga mirovinskog osiguranja i na osnovi toga nije korektno odbijati priznavanje određenih razdoblja u mirovinski staž.

Obećani mirovinski staž za svako rođeno dijete nije im priznat.

Zakonom je određeno i koje razdoblje obuhvaća mirovinski staž prema kojem se na temelju tog zakona ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, kao i način evidentiranja takvog staža.

Činjenicu plaćanja doprinosa potkrepljuje dokazima da je i njegova supruga, za koju je također plaćao doprinose, ostvarila za ta razdoblja mirovinski staž te joj je priznat za mirovinu.

Osim prava na naknadu plaće njegovatelju se vrijeme pružanja njege i pomoći uračunava u mirovinski staž, a što je ujedno osnova za ostvarivanje materijalnih prava prema odredbama Zakona o zapošljavanju i svojstvo osiguranika s pravom na zdravstveno osiguranje.

Iz takve formulacije jasno proizlazi da se ne traži više kao uvjet mirovinski staž, nego se traži samo da je  »u osiguranju« dakle na radu, a to je bitna razlika.

Naime, mirovinski staž je samo stvarno vrijeme provedeno u mirovinskom osiguranju i to samo ono vrijeme za koje su uplaćivani doprinosi.

Ako netko radi nepuno radno vrijeme, npr. jedan sat dnevno ili pola radnog vremena, tada mu se u mirovinski staž priznaje samo taj jedan sat, odnosno pola radnog vremena.

Umjesto povrata poreza priznali su mi mirovinski staž, kazuju nam ovih dana novinari, i to oni stalno zaposleni, kao i građani nekih drugih zanimanja koji su se prošle godine povremeno bavili i nekim poslovima sa strane.

Postavlja se pitanje da li bi Republika Hrvatska jednom broju osoba koje su prije Domovinskog rata radili u Republici Hrvatskoj i po toj osnovi stekli mirovinski staž u Republici Hrvatskoj trebala priznati posebni staž osiguranja evidentiran u neprijateljskim postrojbama u Bosni i Hercegovini u situaciji kad se neka od tih osoba na početku rata u Bosni i Hercegovini priključila neprijateljskim postrojbama u toj državi.