1. Uvod 2. Novi radni odnos nije razlog za odbijanje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu nego je razlog za neisplatu mirovine 3. Okolnost što se naknada može koristiti samo na osnovi jednoga prava po vlastitom izboru nije zapreka za utvrđivanje tjelesnog oštećenja 4. Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na određivanje nove svote mirovine na temelju mirovinskog staža ostvarenog nakon stjecanja prava na tu mirovinu

Kod najnižih mirovina poboljšanje se uvodi brisanjem kaznenog određivanja visine dijela mirovine ostvarene za godine iznad trideset godina mirovinskog staža.

Tako bi za žene tzv. polazni faktor odnosnu umanjenje mirovine bilo: u 2010. godini: - s navršenih do 31 godina mirovinskog staža-za 0,34 % po mjesecu, - s navršene 32 godine mirovinskog staža-za 0,29 % po mjesecu, - s navršene 33 godine mirovinskog staža-za 0,24 % po mjesecu, - s navršene 34 godine mirovinskog staža-za 0,19 % po mjesecu, - s navršenih 35 i više godina mirovinskog staža-za 0,15 % po mjesecu, Svake naredne godine od 2011. do 2029 godine odnosno do 2030. godine kada će polazni faktori za smanjnje mirovine za žene i muškarce biti izjednačeni ženama se za utvrđivanje mirovinskog faktora odnosno smanjenja mirovine povećava mirovinski staž za po 3 mjeseca tako da bi to umanjenje bilo u 2011. godini - s navršenih do 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,34 % po mjesecu, - s navršene 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,29 % po mjesecu, - s navršene 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,24 % po mjesecu, - s navršene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža-za 0,19 % po mjesecu, - s navršenih 35 godine i 3 mjeseca i više mirovinskog staža-za 0,15 % po mjesecu, i tako redom povećanje mirovinskog staža od tri mjeseca svake godine do 2029 godine odnosno do 2030 godine kada će se izjednačiti uvjeti za žene i muškarce.

Nelogično i nepošteno je umanjivati visinu najniže mirovine za godine mirovinskog staža iznad trideset, pa je to ispravljeno izmjenama mirovinskog zakona koje će se početi primjenjivati od 1. I. sljedeće godine.

Ako se ispravno čita taj zakon o dodatku, dodatak neće dobiti niti jedan korisnik najniže mirovine, pa čak niti oni koji ostvaruju i više svote najniže mirovine, a to su svi oni kojima se zbog većega mirovinskog staža, ali manjih svota stvarnih mirovina, priznaje i isplaćuje najniža svota zajamčenih mirovina u većim svotama, čak i onima koji su ostvarili mirovine s punim stažem od npr. 40 godina, pa im se jamči najniža svota u visini od 1.790,06 kuna mjesečno.

Obiteljska mirovina Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da je osiguranik: - navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, - ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, - ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, - ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.

Članak 30. (1) Članovima obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvaruju pravo na mirovinu manju od mirovine određene za 40 godina mirovinskog staža osobni bod se povećava ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10 % 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15 % 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20 % 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25 % 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30 % 6. dragovoljcu za 30 %. (2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina ukupnoga mirovinskog staža.

Najniža mirovina Članak 31. (1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Za djelatnika koji je posebnim rješenjem zadržan na radu nakon navršenih uvjeta za ostvarenje mirovinskog staža, upisati datum početka produženog staža, i datum do kojeg se djelatnik zadržava na radu.

Naime najviša se mirovina prema posebnom Zakonu o najvišoj mirovini određuje ovisno o broju godina ukupnoga mirovinskog staža, kojim je priznato pravo na mirovinu svakomu pojedinom korisniku mirovine posebno.

Članak 21. (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10 % 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15 % 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20 % 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25 % 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30 % 6. dragovoljcu za 30 %. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Tako je s pojavom »dokupa mirovinskog staža« nastalo pitanje je li kupovanje staža za mirovinu kazna ili privilegij.

Naime, dokupom mirovinskog staža za ispunjenje uvjeta za priznanje prava na mirovine radnika prikrivao se stvaran broj nezaposlenih, a istodobno pogodovalo se novim vlasnicima poduzeća koji su se na lak način rješavali viška zaposlenih njihovim »tjeranjem« u mirovine.

Zato npr. nekvalificirani radnik s malim prosjekom plaća i malim uplatama doprinosa, ali s 40 godina mirovinskog staža, ima zajamčenu mirovinu najmanje 2.512,80 kn, dakle jednako a često i više od osiguranika s visokom stručnom spremom koji je radio pošteno svoj radni vijek, ali je ostvarivao prosjek plaća koji odgovara visini prosjeka svih zaposlenih.

Iznimka postoji samo kod uvjeta minimalnoga mirovinskog staža, i to samo ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Tada članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža pokojnog osiguranika.

Od početka iduće godine, tj. najranije od 1. I. 2007. počinju se primjenjivati novi uvjeti minimalnog mirovinskog staža ali zato stroži uvjeti starosti, i to za muškarce 64 godine i 6 mjeseci starosti a za žene 59 godina i 6 mjeseci starosti.

Isto tako, ni u slučaju kada tijekom ove godine radnik navrši 40 godina mirovinskog staža a ima doživljeno 58 godina života, odnosno kada radnica navrši 35 godina staža a ima doživljeno 53 godine života (a to su uvjeti za starosnu mirovinu propisani u ovoj godini za tzv. »puni« mirovinski staž), ne može im poslodavac samo zbog toga otkazati ugovor o radu a niti im zbog tih činjenica ne može prestati radni odnos.

Prema istom pravilu povećava se svake godine uvjet starosti za tri mjeseca, a također se povećava za tri mjeseca i uvjet mirovinskog staža, sve do 2029. godine kada će uvjet starosti biti 60 godina i mirovinskog staža 35 godina, dakle isti za žena kao i muškarce.

Konstatira se napredak u priznavanju mirovinskog staža Srba s okupiranih područja te koristi koje srpski povratnici imaju od većeg Vladina financiranja pravne pomoći za sve građane.

Na temelju rješenja glavnog vatrogasnog zapovjednika, o prestanku radnog odnosa zbog potreba službe vatrogasac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 20 godina mirovinskog staža kao vatrogasac, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona.

Poslovi koji se obavljaju u odjelima matične evidencije u područnim službama i Središnjoj službi HZMO obuhvaćaju i: - zaprimanje i obradu prijava matične evidencije - donošenje rješenja o priznanju i prestanku svojstva osiguranika - donošenje rješenja o utvrđivanju mirovinskog staža - reviziju rješenja o priznanju i prestanku svojstva osiguranika i rješenja o utvrđivanju mirovinskog staža (u Središnjoj službi) - postupanje prema žalbama na rješenja o priznanju i prestanku svojstva osiguranika i rješenja o utvrđivanju mirovinskog staža (u Središnjoj službi) - kontrolu staža i plaća - kompletiranje podataka o stažu i plaći osiguranika radi ostvarivanja prava na mirovinu - izdavanje potvrda o prijavama i odjavama, stažu i plaći osiguranika - izdavanje potvrda o prijavama i odjavama, stažu i plaći osiguranika za potrebe inozemnog nositelja socijalnog osiguranja - usklađivanje prijavno-odjavnih podataka obveznika - pružanje pravne pomoći u pitanjima koja se odnose na matičnu evidenciju

Suština problema svodi se na primjenu članka 184. ZMO, prema kojem se od 2000. g. osnovica za izračun mirovine utvrđuje na bazi plaća 13 uzastopnih godina, a svake slijedeće godine za 3 godine više, da bi se 2009. g. utvrđivala za 40 g mirovinskog staža.

Zakonodavac je polazio od načela da je pravo na zajamčenu najnižu mirovinu element solidarnosti između korisnika mirovina ostvarenih s istim brojem godina mirovinskog staža.

U takvim slučajevima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznaje pravo na mirovinu ako bez razdoblja osiguranja za koja nisu plaćali doprinose ispunjavaju potrebne minimalne uvjete mirovinskog staža, koji su propisani za pojedinu vrstu mirovine.

da se u smislu članka 21. stavak 2. ZOMO smatra da je korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti korisnika mirovine nije bio veći od 66 % svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovom Zakonu;

Uvjet starosti za starosnu mirovinu je ispunjen kada se navrši 65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina i 3 mjeseca života (žena) i ostvari najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Počevši od 1. siječnja 2008. zakon ne dopušta više mogućnost ostvarivanja ove vrste starosne mirovine s punim stažem a uz blaže uvjete starosti, jer će biti samo jedna vrsta starosne mirovine s uvjetom od najmanje 15 godina mirovinskog staža i 65 godina života (muškarci) odnosno 60 godina života (žene).

Zakon predviđa dvije vrijednosti za izračun najniže mirovine i to jednu za mirovine ostvarene do 30 godina mirovinskog staža (povoljnija) a drugu za mirovine ostvarene s 31 ili više godina mirovinskog staža (daje nešto manje svote).