ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis; rješavanje položaja umirovljenika koji će mirovine ostvarivati samo iz I stupa; riješiti problem umirovljenika koji su dobrovoljno ušli u II. mirovinski stup tako da im se omogući povratak u I. mirovinski stup ako je to za njih povoljnije; uvođenje zasebnog instituta prava na mirovinu temeljem punoga radnoga staža te osiguranje takve visine mirovine koja će odgovarati činjenici da je radnik proveo u radnom odnosu puni radni vijek. najnižu mirovinu za 30 godina staža utvrditi u visini od najmanje 40 % prosječne plaće; izmijeniti formulu za usklađivanje mirovina i uvesti onu koja će omogućiti postepeni rast mirovina u odnosu na prosječnu plaću mirovine koje nisu iz radnog odnosa isključiti iz mirovinskog sustava i nadomjestiti određenim davanjima socijalnog karaktera, dodatak na mirovine tzv. novih umirovljenika uključiti u mirovinsku osnovicu kao mirovinu.

Sjećamo se izbora 2003. godine kada tadašnji ministar nije prihvatio elementarni prijedlog da šest posto i 100 kuna uđe u mirovinsku osnovicu, a ne da bude nekakav dodatak, mada je to bilo čak ugrađeno u proračunu.

Treba razmisliti i o oslobađanju plaćanja participacije svih hrvatskih branitelja zbog zabrinjavajuće slike njihovog zdravstvenog stanja, - omogučiti pravo na obiteljsku mirovinu i udovicama umrlih HRVI iz Domovinskoga rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a umro je od posljedica rane, ozljede ili bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ukoliko one to pravo ne mogu ostvariti prema općem propisu (Zakon o mirovinskom osiguranju), - najniža mirovina propisana u članku 31. stavku 4. ne bi smjela biti manja od 60 % prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, - izjednačiti pravni položaj i primanja članovima obitelji koji su obiteljsku mirovinu počeli koristiti od stupanja na snagu važećeg Zakona (7. studenoga 2001. godine) jer oni imaju i do 50 % nižu mirovinsku osnovicu u odnosu na one članove obitelji koji su to pravo ostvarili po ranijim zakonima, - ponovno se među invalidima i članovima obitelji pravi razlika u visini mirovina, ali ovaj put ne zbog uzroka stradavanja (ranjavanje, ozljeda ili bolest) nego s osnova pripadnosti postrojbama Hrvatske vojske (gardijska-pričuvna), - u članku 33. stavku 3. nadnevak 31. prosinca 1995. promijeniti u 30. lipnja 1996. radi usklađivanja s razdobljem trajanja Domovinskoga rata propisanog u članku 2. stavku 2. Prijedloga zakona, a isto tako i u članku 14. i članku 21. treba povećati raspone sudjelovanja u Domovinskom ratu sukladno novom vremenskom određenju trajanja rata koje je dulje od 60 mjeseci. - pravo na doplatak za djecu (članak 34.) propisati i za djecu umrloga hrvatskoga branitelja, - u članku 35. kojim se propisuje pravo na zapošljavanje zabraniti poništavanje natječaja gdje je na odabir kandidata hrvatski branitelj koji se natjecao, uložio žalbu jer se istim izigrava sama zakonska odredba, a što je uočeno u praksi, - u dijelu Prijedloga zakona gdje se propisuje stambeno zbrinjavanje omogućiti hrvatskim braniteljima da jednokratnom otplatom otkupe stan odnosno da postanu vlasnici stanova kako ne bi morali čekati dvadeset ili trideset godina otplate kredita, - u članku 60. kojim se propisuju carinske i porezne olakšice razviditi mogućnost ponovne dodjele ili ponovnog uvoza automobila za one HRVI iz Domovinskoga rata kojima automobil služi kao ortopedsko pomagalo, a na istom je nastala totalna šteta uslijed prometne nezgode.

Regres za godišnji odmor koji je isplaćen kao plaća u ukupnoj se svoti uključuje u godišnju mirovinsku osnovicu radnika.

No, unatoč tome što se ne upisuje u radnu knjižicu, građani mogu u Zavodu dobiti potvrde o tom stažu na temelju kojih će, kad im dođe vrijeme za mirovinu, pojačati svoju mirovinsku osnovicu.

Uskoro će se napraviti zakoni koji moraju oživotvoriti taj sporazum, što znači uključiti stopu od šest posto u mirovinsku osnovicu, promijeniti način usklađivanja mirovina i napokon izraditi zakon koji bi onda proveo u djelo odluku Ustavnog suda.

U Zakon o mirovinskom osiguranju imao bi se ugraditi propis po kojemu bi se sadašnji dodatak uz mirovinu od 100 kuna plus šest posto uključio u mirovinsku osnovicu i tako postao sastavnim dijelom mirovine.

Najvažnija pogodnost uključivanja u mirovinsku osnovicu u prvom je redu u tome što će se na tu svotu primjenjivati sva daljnja usklađivanja mirovina.

Te odrediti naknadu, platiti porez i prirez te doprinos za mirovinsko () čime doduše ne bi povećao mirovinsku osnovicu svog nećaka - ali takav je propis.

Obraćajući se ponovno Ustavnom sudu, umirovljeničke udruge traže da se sadašnji dodatak uz mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, da se vrati preostali dug, te da se na prikladniji način riješi pitanje godišnjeg usklađivanja mirovina.

Pritom je neophodno uključiti dodatak za obje kategorije tzv. novih umirovljenika u mirovinsku osnovicu, jer pravno jest dijelom mirovine, čime će se omogućiti i oporezivanje dodatka/što je sada zanemareno kao moguća ušteda /.

Dodao je da će razgovarati s koalicijskim partnerima da se stotinu kuna koje sada umirovljenici dobivaju u obliku socijalne pomoći uključe u mirovinsku osnovicu.

Predsjednik dubrovačke podružnice SUH-a Ivo Sršen kao poboljšice umirovljenicima istaknuo je podatak prema kojemu će im se mirovine, umjesto s troškovima života, ubuduće usklađivati s porastom plaća zaposlenih, uz uvrštenje u mirovinsku osnovicu dodatka od 100 kuna i 6 posto od lipanjske mirovine 1998.

Napomenuo je da nastavkom isplate dodatka od 100 kuna i šest posto nisu uklonjene nepravde prema umirovljenicima koji će i ubuduće zahtijevati da se taj iznos uvrsti u mirovinsku osnovicu.

Doprinosi za honorarni rad jačaju mirovinsku osnovicu

Naknada za rad u dežurstvu plaća se u paušalnom iznosu i ulazi u mirovinsku osnovicu.

Predstavnici umirovljenika zadovoljni su i time što im je najavljeno da se očekuje potvrda Ministarstva financija za prijedlog da se dodatak koji primaju novi umirovljenici od iduće godine uključi u mirovinsku osnovicu, čime bi njegova isplata ubuduće bila osigurana, kao i potvrda prijedloga da se dobrovoljcima u drugom stupu omogući izbor povoljnije mirovine, odnosno povratak u prvi stup, ako računica pokaže da je to za njih povoljnije.

Položaj državnoga odvjetnika obilježen je - kao što dobro znamo - raznim pritiscima, situacijskim rizicima u procjeni intenziteta i opsega djelovanja, političkim varijablama i izravnom ovisnošću o režimima, i samo ga optimist temeljito uvjeren u iznadprosječnu razvijenost vlastitoga instinkta za preživljavanje može predstavljati kao stabilnu mirovinsku osnovicu, ili privilegiranu fotelju prikovanu za kancelarijski parket.

Izrazivši zadovoljstvo uspjehom HSU-a na parlamentarnim izborima koji su im osigurali tri zastupnička mjesta, Kriletić je istaknuo kako će umirovljenici, s obzirom na značenje svojih glasova potpore Sanaderovu kabinetu, inzistirati na usklađivanju mirovina s rastom plaća i troškova života, aktivnoj ulozi u kreiranju novog Zakona o mirovinskom osiguranjua te ugradnji iznosa od 100 kuna plus šest posto u mirovinsku osnovicu.

Tek kada ona dosegne razinu od cca 70 % od prosječne plaće imati će mo razloga za određeno zadovoljstvo, stoga ispunjenjem ovog jednog od niza naših zahtjeva koje smo kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe uputili Vladi, u ovom slučaju i za prebacivanje dodatka u mirovinsku osnovicu, predstavlja tek jedan korak ka našem cilju.

Navodite da Vam za pet godina rada nije uplaćivao doprinose, što znači da za pet godina rada nemate mirovinski staž osiguranja odnosno imate umanjenu mirovinsku osnovicu.

Budući da doprinosi za mirov. osiguranja utječu na mirovinsku osnovicu, obvezu plaćanja doprinosa ma MIO imaju osobe koje ostvaruju primitak, dok je plaćanje doprinosa za zdr obveza isplatitelja.

Tzv. »stari« umirovljenici, koji su mirovine ostvarili po bivšem zakonu koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998, zakinuti su za pripadajuća zakonska usklađivanja s porastom plaća, dok su »novi« umirovljenici (oni koji ostvaruju mirovine po novom reformiranom zakonu) nakon 1. siječnja 1999. oštećeni drugim načinom izračuna prosjeka koji čini njihovu mirovinsku osnovicu.

Među ostalim, to su i rješenja koja je Vlada nedavno uputila u Sabor - uključivanje dodatka koji danas prima 300.000 novih umirovljenika u mirovinsku osnovicu te otvaranje mogućnosti da 1200 umirovljenica koje su već u mirovini te 95.000 osiguranika koji su u drugi stup ušli dobrovoljno, ostvari pravo na izbor povoljnije mirovine.

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi.

Glavna točka dnevnog reda - jednokratna pomoć umirovljenicima - i dalje je predmet spora između umirovljenika i Vlade upravo zbog prijedloga da bude isplaćena jednokratno i bez uključivanja u mirovinsku osnovicu.

Dodatak ne ulazi u mirovinsku osnovicu, pa ni ne podliježe naplati poreza i prireza.

Zajednička radna skupina Vlade i umirovljeničkih udruga sastat će se tako u ponedjeljak 16. veljače, kako bi definirali izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u dijelu koji se odnosi na uvrštavanje dodatka od 100 kuna i 6 posto u mirovinsku osnovicu te na određivanje nove formule za usklađivanje mirovina.

Uključivanjem dodatka u mirovinu umirovljenici se rješavaju straha od ukidanja tog izborenog prava, ali, u isto vrijeme oko 70.000 umirovljenika imat će manje mirovine, jer će im mirovina i dodatak povećati mirovinsku osnovicu (3.200 kn) za plaćanje poreza.

Drugi potez bilo bi ugrađivanje dodatka od četiri do 27 posto na mirovinu u mirovinsku osnovicu.