Imam i ja jedan citat za kraj:) " f one rejects laissez faire on account of man ' s fallibility and moral weakness, one must for the same reason also reject every kind of government action " L. v. Mises

Austrijski ekonomist Ludwig von Mises je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju koga će žene kroz historiju postupno ostvarivati svoja prava.

Da bi se u potpunosti slozio sa tezom Mises-a trebao bih je preformulirati na sljedeci nacin, mada to ne bi islo na ruku njegovoj argumentaciji.

Izabrao sam iz tog popisa imena koja su svjetski poznata: Emil Artin, Reinhold Baer, Gustav Bergman, Felix Bernstein, Lipman Bers, Salomon Bochner, Alfred Brauer, Richard Brauer, Herbert Busemann, Richard Courant, Max Dehn, Willy Feller, Kurt Friedrichs, Kurt Goedel, Hans Hamburger, Ernst Hellinger, Eduard Helly, Fritz John, Theodor Karman, Hans Lewy, Karl Loewner, Kurt Mahler, Karl Menger, Richiird von Mises, Otto Neugebauer, Johann von Neumann, Emmy Noether, Wilhelm Prager, Hans Rademacher, Hans Reichenbach, Arthur Rosenthal, Erich Rothe, Hans Samelson, Otto Schilling, Carl L.

Jedan drugi zvucni pripadnik iste skole Mises, time mislim klasicne jer on potjece iz austrijske dok recimo Walrass reprezentira Lausanne-sku, je u jednom svom tekstu doslovno demontirao Fisherove napore do temelja.

Ali, evo što von Mises kaže o takvim " ljubiteljima i dušebrižnicama " Grada, naravno metaforično.

Kako mi se čini s pravom, Ludwig von Mises, taj briljantni kritičar i teoretičar birokracije i utemeljitelj/s Friedrichom Hayekom/Austrijske liberalne škole tvrdi da su " zagovornici državne svemoći ekonomiste nazivali pogrdnim imenima, izražavali sumnju u njihove motive, ismijavali ih i preklinjali ".

Razmatrajući socijalne i političke posljedice, pa i pogubnost birokratizacije, uključujući i birokratizaciju uma, Ludwig von Mises piše:

Kako piše Ludwig von Mises, " na političke borbe se više ne gleda kao na borbe skupina ljudi.

U svojoj izvornoj varijanti (Mises) bio je kapitalistički odgovor na pojavu planske ekonomije, za vrijeme Hladnog rata postaje oružje za kritiku totalitarizma (Hayek), a u suvremenim liberalnim demokracijama služi kao ideološki temelj konzervativizma (Friedman i ostali).

Mises je pod vrlo uskim uvjetima potpuno u pravu.

Nadam se da sam donekle suvislo uspio prikazati razlike subjekata koje uvazeni Mises tretira kao istovjetne u naravi.

Ukoliko bi se radilo o vrsti predstavnika/vladavine koja nije birana putem vecine, poput diktatura, vlasti po krvi (monarhije), vojne diktature i sl. bi Mises bio savrseno u pravu jer iste ne predstavljaju i zastupaju nacela vecine i time mogu djelovati poput pojednica bez da su pod pritiskom gubitka vlasti.

Ludwig Heinrich Edler von Mises (rođen u Lavovu, Ukrajina, tada Austro-Ugarska, 1881 umro u New Yorku 1973) je bio filozof, ekonomist, pristalica Austrijske škole i klasični liberal.

Rothbard-a (1926 - 1995) ekonomiste i znanstvenog suradnika instituta Ludwig von Mises, Centralna Banka SAD (Sistem Saveznih Rezervi FED) praktično kontrolira nacionalni monetarni sustav a da nikome ne polaže račune.

Ali, ako je o poduzetničkim pothvatima riječ ili poduzetnicima ili stručnjacima, onda se slažem s onim što Ludwig von Mises tvrdi: " Svi poslovni ljudi i stručnjaci, potpuno su svjesni zavisnosti od direktiva potrošača.

Robbins, L. von Mises, F. von Hayek, J.

Od eminentnih ekonomskih arhitekata u priči su svi, Smith, Marx, Mises, Schumpeter, Hayek, Friedman, Becker, Stigler, de Soto, Sachs, Fischera itd.

Dakle, više Mises i Hayek nego Friedman...: -)

Mises je pisao o tome još 1920. To je zapravo dosta različita priča od one koju iznosi Milton Friedman i u libertarijanskim krugovima se Misesov esej " Economic Calculation in the Socialist Commonwealth " općenito smatra dokazom da je socijalizam u praksi neizvediv u onom smislu u kojem ga shvaćaju njegovi zagovaratelji.

Čovjek se zalaže za najbrutalniji mogući kapitalizam, onaj austrijske škole (Hayek, von Mises).

U dosta pojedinosti sliči mi to na Lijepu našu, bivše, sadašnje i buduće vlastodršce, iako je to Mises napisao prije 70 godina.

Od ostalih sudionika tu su bili i Cramer, Doeblin, Feller, De Finetti, Heisenberg, Hopf, Levy, Neyman, Polya, Steinhaus i Wald, a priopćenja su poslali Bernstein, Cantelli, Glivenko, Jordan, Kolmogorov, Von Mises i Slutsky.

Klasa onih koji imaju sposobnost da promišljaju svoje vlastite misli jeste odvojena nepremostivim ponorom od klase onih koji to ne mogu./Ludwig von Mises /

Ludwig von Mises objašnjavajući specifičnu kivnost intelektualaca - za razliku od radnika - tvrdi da su oni društveno pomiješani s uspješnim kapitalistima te su im oni istaknuta poredbena grupa, a da su ipak poniženi njihovim nižim statusom.

Ako uđemo u srž političkih borbi danas, zapravo je to borba između dvije opcije, kako to primjećuje Ludwig von Mises: Na političke borbe se više ne gleda kao na borbe skupina ljudi.

Poznati liberalni teoretičar L. von Mises piše u« Socijalizmu »kako« mase ne misle, a duhovno vodstvo čovječanstva pripada jednoj manjini ».

Swedenborgist doktor Mises izvrsno je usporedio rudimentarna djela s onim najsavršenijima, a zametak s najsloženijim bićem, tako da prvima nedostaju sve nezgode, mane i vrline, što im daje sferičan ili gotovo sferičan oblik, poput jajeta, ili gospodina Ubua, pa se na onima drugima nagomila toliko detalja koji ih čine uobraženima te i oni poprimaju oblik sfere, u skladu s očitom istinom da je najsjajnije djelo ono koje predstavlja najveći broj nepravilnosti.

Kao što reče Ludwig von Mises " predstavnička demokracija/kao temelj svake moderne države op.a./ne može postojati ako se veliki dio glasača nalazi na državnoj plaći.

Mises kaže da " ne činiti sretnim nekoga, tko silno želi ići na predstavu " Abijeva irska ruža " time da ga prisilite da umjesto toga ode na savršenu predstavu " Hamleta ".