Mitterranda, eto, pamte po staklenoj piramidi ispred Louvrea (valjda nisam nekomu dao ideju, valjda se neće mijenjati GUP...).

Brojni poznati francuski intelektualci uključili su se u raspravu o Célineu, pa je tako ugledni književnik Philippe Sollers napao Mitterranda zbog cenzure, dok je član znamenite Académie française Frédéric Vitoux, ujedno i autor Célineove biografije, usporedio ovaj događaj s brisanjem i prekrajanjem povijesti u Rusiji za vrijeme Staljina.

Paris Match je u studenome 1994. objavio potajno snimljene fotografije Mitterranda s kćeri ispred pariškog restorana, a ona je o tome napisala: I potom jednog dana u restoranu Le Divellec?

Svi će u mene upirati prstom kao na kćer Francoisa Mitterranda, iako mi to ne piše u legitimaciji.

Oni koji bi pak možda nešto javno i rekli o tome, bojali su se moćnog Mitterranda.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić upravo se vratila iz Pariza, gdje je na poziv francuskog ministra kulture Frédérica Mitterranda prisustvovala donatorskoj večeri Festivala Hrvatske u Francuskoj.

Fotografije su objavljene uz članak novinara Philippea Alexandrea, u kojem je napao Mitterranda zbog njegove politike, ali i zbog nekih privatnih stvari, pa je u poduži članak uklopio i nekoliko odlomaka o Mitterrandovoj tajnoj kćeri, upotpunjujući sliku o tajnovitom predsjedniku koji mnogo toga krije.

MAZARINE PINGEOT slavna je otkako je 1994. u novinama otkriveno da je ona kći Franoisa Mitterranda U ponedjeljak, 28. veljače, u francuskim knjižarama pojavila se knjiga Bouche cousue (Sašivena usta) 30 - godišnje književnice i sveučilišne nastavnice Mazarine Pingeot, koja je u njoj opisala svoj neobičan život.

Ona je izvanbračna kći bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda.

Pročitajte knjigu " Kratka povijest budućnosti " od Jacques Attali-ja, doktora ekonomskih znanosti koji je bivši savjetnik Francoisa Mitterranda, a svojedobno je pokrenuo i reformu visokog školstva u Francuskoj.

Izlazak knjige ' Bouche Couse ' 30 - godišnje autorice Mazarinne Pingeot francuska je javnost nestrpljivo iščekivala: književnica u njoj opisuje svoj neobičan život kćeri dugogodišnjeg francuskog predsjednika Mitterranda iz njegove druge, ' nezakonite ', obitelji

Naime, nakon pobjede Mitterranda, Gotovina se na neko vrijeme sklonio iz Francuske.

Zgrada koja mu je otvorila sva vrata je upečatljiv rad Instituta arapskog svijeta, naručen tijekom vladavine Françoisa Mitterranda.

Prvi film natjecateljskog dijela programa je Paradise Now, drama o posljednja 24 sata dvojice palestinskih bombaša samoubojica, film koji bi se mogao nazvati svojevrsnom maslinovom grančicom na Bliskom istoku, a zatim film koji dramatizira život političara i državnika Francoisa Mitterranda

Čuveni filozof optužuje sve vlade od Mitterranda naovamo za međusobno natjecanje u napuhavanju imigrantskog problema, a sve u svrhu prikrivanja činjenice da " prvenstveno služe interesima ekonomske oligarhije ".

Ante Gotovina nije bio kriminalac, nego francuski tajni agent, rekao je Jean Lucat, inspektor kontraobavještajne jedinice francuske tajne službe DST koja je bila pod kontrolom predsjednika Francoisa Mitterranda.

Ipak, da se koji od tuđmanističkih kandidata ugledao ako ne na Huga Cháveza, Eva Moralesa ili Cristinu Kirchner, onda na Françoisa Mitterranda ili Margaret Thatcher, te najavio, recimo, nacionalizaciju Ine i proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu ni ja ne bih bio ravnodušan.

Nerazumijevanje je bilo potpuno, tako da smo u jednom trenutku mogli čuti, čak i francuskog predsjednika Mitterranda koji je rekao kako je ionako riječ o balkanskim plemenima koja se svakih pedeset godina zakrve.

Ovaj puta morao je proći i kroz drugi krug glasovanja u koje je pobijedio Françoisa Mitterranda.

Francuski ekonomist Jacques Attali, dugogodišnji savjetnik predsjednika Mitterranda i autor knjige Kratka povijest budućnosti, u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list istaknuo je nužnu potrebu svijeta za stvaranjem naddemokracije i globalne vlade te predvidio novi oblik ljudskog društva, gdje će altruizam postati ne samo vrlina, nego i politička vrijednost.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak se zaletjela u govoru na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s francuskim šefom države Francoisom Hollandeom kojeg je zamijenila za njegova prethodnika Francoisa Mitterranda, što je francuski predsjednik popratio osmijehom.

No francuski su birači izabrali socijalista Francoisa Mitterranda.

Na parlamentarnim pak izborima 1986. desne stranke osvojile su većinu i osnovale vladu a mandatar je i drugi put Chirac, koji je dvije godine bio na čelu degolističke vlade u razdoblju kohabitacije (sustanarstva), uz socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda.

Chirac se 1988. drugi put kandidirao na predsjedničkim izborima i opet izgubio od Mitterranda.

Pokažu li se one točnima, Francois Hollande će postati drugi socijalistički predsjednik od uspostave Pete Republike 1958., nakon Francoisa Mitterranda (1981. - 1995.).

Smatra kako je tvrdnja o preranome međunarodnom priznanju Hrvatske, koje je navodno potaknulo rat, perfidna politička floskula, smišljena u engleskoj propagandnoj kuhinji, te da je po svojemu cinizmu ravna izjavi Johna Majora da se u Hrvatskoj vodi građanski rat, ili izjavi Francoisa Mitterranda da ne treba dodavati rat na rat, što je, ističe Domljan, zapravo bio poziv međunarodnoj zajednici da pasivno promatra srpsku agresiju.

I bez povratka utemeljiteljima pedesetih godina, od Kohla i Mitterranda europski upravljači više ne znaju govoriti o Europi i, još gore, to više ne žele.

Za manje od tri mjeseca, Nicolas Sarkozy će vjerovatno postati drugi predsjednik u pedesetogodišnjoj historiji Francuske Pete Republike koji nije uspio dobiti novi mandat. (Prvi put se to desilo 1981., kada je tadašnji predsjednik Valery Giscard d ' Estaing izgubio od Francoisa Mitterranda.) Podrška Sarkozyju u anketama je na historijski niskom nivou za predsjednika Pete Republike.

Šetač s Marsovih poljana (Le Promeneur du Champ de Mars) redatelja Georgesa-Marca Benamoua dočarao je posljednje mjesece života francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda (tumači ga vrlo uvjerljivi Michel Bouquet).

Ideju za spravu, humaniju i u č inkovitiju od sjekire, koja je do 1981, do ukinu ć a smrtne kazne u Francuskoj i njezinim kolonijama, odrubila mnoge glave, dao je lije č nik Joseph-Ignace Guillotin, a ideju za izložbu Zlo č in i kazna, usredoto č enu na istraživanje kriminaliteta i njegovu reprezentaciju pošavši od Francuske revolucije, njezin autor, povjesni č ar umjetnosti i filozof Jean Clair, dobio je na poticaj Roberta Badintera, ministra pravosu đ a i predsjednika Ustavnog suda u vrijeme Françoisa Mitterranda te velikog zagovornika ukidanja smrtne kazne.