Hrvatska će tijekom ove godine odlučiti gdje će joj biti službena mjesta zakloništa za brodove koji se nađu u opasnosti.

" Mjesta zakloništa za brodove koji trebaju pomoć - svjetska iskustva i hrvatski koncept " bila je tema ovotjednog Morskog utorka Gradske knjižnice Zadar.

MMPI je krajem 2006. godine uputilo zahtjev HHI-u da obavi preliminarna istraživanja za rješavanje pitanja mjesta zakloništa za brodove u nevolji za područje odgovornosti R.

Uzimajući u obzir kompleksnost pitanja MZ koja se ogledala u nepostojanju detaljnije obvezujuće regulative (IMO, EU i RH) i neujednačenoj svjetskoj praksi, u činjenici da je problem MZ vezan uz brojne prostorne parametre i višekriterijalnu analizu, te da u RH postoje znanstveno-stručne i obrazovne institucije čije su djelatnosti vezane uz more, zaključeno je da se pitanje MZ riješi realizacijom Projekta mjesta zakloništa u R.

Pravilnik o mjestima zakloništa propisuje postupak odabira i odobrenja mjesta zakloništa za brodove kojima je potrebna pomoć, te određuje: nadležna tijela i odgovorne osobe za odabir i odobrenje mjesta zakloništa, uvjete koje moraju zadovoljavati mjesta zakloništa, uvjete i način korištenja mjesta zakloništa, način donošenja i izmjene Plana prihvata broda u nevolji, obveze u pogledu naknada šteta i troškova, obveznog osiguranja odnosno drugog financijskog jamstva za brodove, te postupak nakon odobravanja mjesta zakloništa.

Kada u Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru prime opravdani zahtjev za pomoć brodu, tada upotrebom računalnih aplikacija ADRIA GIS, zajedničkom analizom eksperata te upotrebom Sustava potpore odlučivanja izabiru potencijalna mjesta zakloništa na moru, rekao je Bradarić

(3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.

Ako je zahtjev opravdan, onda se upotrebom računalnih aplikacija ADRIA GIS, zajedničkom analizom eksperata te upotrebom Sustava potpore odlučivanja izabiru potencijalna mjesta zakloništa na moru.

Zatim se prijedlog izabranih mjesta zakloništa šalje ravnatelju Uprave za sigurnost na moru u Ministarstvu mora koji zajedno s ravnateljem nadležne uprave u Ministarstvu zaštite okoliša donosi odluku o izboru mjesta zakloništa.

Također, projekt organizacije mjesta zakloništa, koji je izradio Hrvatski hidrografski institut, najbliži je konceptima koje su u rješavanju škakljive problematike koristile Velika Britanija, Norveška i Njemačka.

(1.) Nakon odobravanja mjesta zakloništa o drugim mjerama pružanja pomoći brodu kada je to potrebno odlučuje lučki kapetan, odnosno drugo tijelo nadležno temeljem posebnih propisa. (2.) Nacionalna središnjica provodi koordinaciju svih aktivnosti vezanih za pružanje pomoći brodu. (3.) Neposredno rukovođenje aktivnostima u mjestu zakloništa provodi nadležni lučki kapetan. (4.) Ukoliko iz okolnosti slučaja proizlazi potreba aktiviranja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora daljnje aktivnosti provode se u skladu s istim.

Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do određivanja mjesta zakloništa brod je dužan napustiti mjesto zakloništa.

Tijekom dogovora pomoćnik ministra nastojat će postići onaj izbor mjesta zakloništa kojim se postiže najveća zaštita mora i priobalja. (7) Načelno, brigu o brodu koji nema mogućnosti vlastitog kretanja preuzeti će ona država za koju brod, svojim prirodnim kretanjem, predstavlja veću prijetnju. (8) Načelno, brigu o brodu koji se može kretati svojim pogonom preuzeti će ona država u kojoj je moguće osigurati veću razinu zaštite od onečišćenja u slučaju nepovoljnog ishoda pružanja pomoći.

Ako to bude potrebno, grupa će također preporučiti reviziju bitnih EU direktiva vezanih za mjesta zakloništa brodova.

(1) Izbor mjesta zakloništa obavlja se kako slijedi. početno mjesto zakloništa jest mjesto s popisa mogućih mjesta zakloništa koje je najbliže mjestu gdje se nalazi brod koji treba pomoć. ako je početno mjesto zakloništa u većoj mjeri neprimjereno ili neprikladno tada se kao moguće mjesto zakloništa izabire sljedeće mjesto s popisa mogućih mjesta zakloništa; iznimno, mjesto neprikladno temeljem općih načela zaštite okoliša može se uzeti u obzir ako se time bitno umanjuje prijetnja ili možebitno onečišćenje okoliša te ako omogućuje djelotvorno ograničavanje štete okolišu. (2) Postupak se ponavlja dok se ne odredi mjesto koje u većoj mjeri omogućuje pružanje pomoći brodu. (3) Nakon provedbe osnovnog postupka može se provesti multikriterijalna analiza raspoloživih mjesta zakloništa.

Ako multikriterijalna analiza ukaže na bitno različita mjesta zakloništa od onih do kojih se je došlo primjenom osnovnog iterativnog postupka dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je još jednom razmotriti čimbenike primjerenosti odnosno prikladnosti razmatranih mjesta zakloništa. (4) Ako je izvjesno da se prijetnja sigurnosti ljudima i brodu ne može otkloniti pružanjem pomoći (kako je utvrđeno u poglavlju 7) tada se pristupa spašavanju ljudi, a kao mjesto zakloništa se izabire ono koje je prikladno isključivo sa stajališta zaštite okoliša. (5) Mjesto zakloništa smatra se primjerenim sa stajališta sigurnosti broda ako: pruža zadovoljavajuću zaštitu od djelovanja vanjskih sila, ponajprije vjetra i valova, a radi očuvanja plovnosti, stabilnosti i/ili čvrstoće broda; omogućuje iskrcaj ljudi s broda; omogućuje obavljanje radova na brodu kojima se uklanja prijetnja ili smanjuje opasnost od pomorske ili druge nezgode; omogućuje ukrcaj ljudi i opreme radi uklanjanja prijetnje ili smanjivanja opasnosti; pruža mogućnost namjernog nasukanja broda radi sprečavanja njegovog nekontroliranog potonuća; (6) Mjesto zakloništa valja smatrati prikladnim i ako se boravkom broda na tom mjestu: umanjuje nedopušteno ispuštanje tvari s broda u more, ponajprije zbog manje izloženosti broda silama vjetra, valova i morskih struja; omogućuje primjerena zaštita od širenja onečišćenja (jednostruko ili višestruko opasivanje zaštitnim branama); omogućuje namjerno nasukanje broda radi sprečavanja širenja onečišćenja (u slučaju potonuća broda negdje drugdje); (7) Određeno mjesto ili morsko područje valja smatrati neprimjerenim za smještaj broda ako: nije zaklonjeno od prevladavajućih vjetrova i valova; u slučaju pogoršanja vremenskih prilika ne pruža zadovoljavajuću sigurnost brodu; u skladu s tim neprikladnim mjestom zakloništa valja smatrati sva ona mjesta na kojima brod ne može biti sigurno usidren u slučaju nevremena jačine 8 Beauforta; u neposrednoj blizini postoji značajan promet drugih brodova i plovila; bi napuštanje broda u slučaju potrebe bilo značajno otežano; je pristup brodu ljudi i sredstava s kopna dugotrajan ili neprikladan ili takav postaje već pri malo jačem vjetru i valovima. (8) Mjesto zakloništa valja smatrati neprikladnim i ako: se nalazi u neposrednoj blizini nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih područja prirodnih bogatstava; u neposrednoj blizini postoje veća naseljena mjesta; u blizini postoje uzgajališta i slični objekti čiji uspješan rad dugoročno presudno ovisi o kakvoći mora; nije moguće djelotvorno opasivanje broda ili zatvaranje nekog manjeg područja zaštitnim branama; bi potonuće broda onemogućilo redovno odvijanje pomorskog prometa. (9) Neprikladnim mjestom zakloništa valja smatrati i sva područja u neposrednoj blizini turističkih i sličnih objekata, ako boravak trgovačkih brodova na tim mjestima nije uobičajen. (10) Posebice, prikladnim mjestom zakloništa valja smatrati industrijske luke, posebice one udaljene od naseljenih mjesta, ako se pružanje pomoći može obaviti bez povećanje opasnosti po ljude na obali.

Gospodarska djelatnost u takvim lukama ne smatra se zaprekom za pružanje pomoći brodu, posebice ako se time umanjuje prijetnja okolišu. (11) Ako je više mogućih mjesta zakloništa približno jednakih obilježja i/ili udaljenosti od položaja broda koji treba pomoć tada prednost valja dati: mjestu koje pruža veću zaklonjenost od vanjskih utjecaja (ako oni predstavljaju osnovnu prijetnju), mjestu do kojeg se dolazi brže i uz manje navigacijskih ograničenja (veća širina plovnog puta, manji broj promjena smjerova, manja izloženost vjetru i valovima, manji broj hridi i slično), mjestu do kojeg je pristup ljudi i opreme s kopna jednostavniji, (12) U slučaju da brodu prijeti neposredna opasnost od potonuća, prevrtanja ili loma, pri izboru mjesta zakloništa prednost valja dati: mjestu koje omogućuje bolje ograničenje odnosno prikupljanje onečišćenja mora, mjestu koje omogućuje jednostavnije namjerno nasukanje, mjestu u čijoj blizini nema zaštićenih područja, uzgajališta, turističkih mjesta ili većih naselja. (13) Ako ni nakon primjene načela navedenih u točkama (11) i (12) nije moguće dati prednost jednom mjestu tada valja sva razmotrena mjesta predložiti kao mjesta zakloništa.

Ukupan broj mjesta zakloništa valja ograničiti na najviše tri.

(1) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa u Republici Hrvatskoj zaprima Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja. (2) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može se uputiti nekim od javnih komunikacijskih mreža ili pomorskim komunikacijskim sustavom. (3) U slučaju da zahtjev dospije do nekog drugog subjekta (lučke kapetanije ili njihove ispostave, obalne radio postaje, nadzorni centri lučkih uprava i dr.) on ga mora odmah dostaviti Nacionalnoj središnjici. (4) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može uputiti svaki brod koji se: nalazi u području nadležnosti, ili na otvorenom moru, ako su prilike takve da zapovjednik broda opravdano očekuje pomoć iz neke od luka na području Republike Hrvatske ili ako je izvjesno da bi posljedice pomorske nezgode mogle značajno utjecati na stanje morskog okoliša u području nadležnosti ili druga obilježja morske obale Republike Hrvatske. (5) U slučaju zahtjeva broda koji se nalazi izvan područja nadležnosti, takav zahtjev će se preusmjeriti na nadležne vlasti obalne države koja može djelotvornije pružiti pomoć brodu u nevolji odnosno osigurati odgovarajuće mjesto zakloništa.

Ako je takav zahtjev uputio brod hrvatske državne pripadnosti dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je pratiti razvoj događaja sve do trenutka okončanja prijetnje. (6) Prijem zahtjeva za dodjelom mjesta zakloništa Nacionalna središnjica dužna je potvrditi brodu od kojeg je zahtjev zaprimljen.

Ako je zahtjev zaprimljen neizravno, posredstvom nadležne lučke kapetanije ili neke treće osobe, Nacionalna središnjica dužna je potvrditi prijem obavijesti i osobi posredstvom koje je zahtjev zaprimljen. (7) U slučaju uočavanja neuobičajenog kretanja broda, npr. promatranjem kretanja broda korištenjem AIS prijemnika ili dojavljeno od drugih subjekata koji nadziru morska područja (npr. radarski sustavi Hrvatske ratne mornarice) dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je uspostaviti vezu s predmetnim brodom i razmotriti potrebu pružanja pomoći uključujući i dodjeljivanje mjesta zakloništa. (8) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa mora sadržavati najmanje: ime, vrst i zastava broda IMO broj vrsta i količina tereta na brodu tonaža, dužina širina i gaz broda naziv agenta broda u Republici Hrvatskoj (ako ga ima) naziv i adresa vlasnika, brodara naziv i adresa kompanije ime i način stupanja u vezu s ovlaštenom osobom kompanije (DPA) naziv i adresa osiguravatelja, naziv i adresa P I predstavnika, položaj, kurs i brzina broda, stanje vjetra i mora, vrst i količina goriva na brodu, vrst i količina opasnih ili onečišćujućih tvari, vrst i opseg prijetnje ili nezgode, broj poginulih ili ozlijeđenih osoba, potrebna pomoć, ocjena stvarnog ili mogućeg onečišćenja, način održavanja veze. (9) U slučaju kada poruka zaprimljena u nacionalnoj središnjici ne sadrži sve propisane stavke, a iz okolnosti razvoja događaja je razvidno da brod predstavlja ili može predstavljati opasnost za okoliš, Nacionalna središnjica dužna je takvu poruku smatrati zahtjevom za dodjelom mjesta zakloništa te postupati kao da je zahtjev potpun.

Nedostajuće podatke i obavijesti Nacionalna središnjica dužna je pribaviti u što kraćem vremenu, ovisno o trenutnim okolnostima. (10) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa valja smatrati potpunim ako je zapovjednik: prikupio podatke o stanju broda, okoline i možebitnoj prijetnji ljudima, brodu i morskom okolišu, procijenio stupanj opasnosti i zaključio da ne postoji neposredna i ozbiljna prijetnja ljudima, uvjeren da bi nastavak putovanja značio izlaganje broda povećanim opasnostima, uvjeren da bi provođenjem planiranih radnji na mjestu zakloništa bila značajno umanjena prijetnja okolišu. (11) Nakon primljenog zahtjeva, bez obzira na način kako je on pristigao do Nacionalne središnjice, dežurni službenik dužan je u što kraćem vremenu prikupiti podatke o stanju okoline i prijetnjama brodu i okolišu koristeći odgovarajući popis provjere. (12) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može uputiti i lučki kapetan nadležne lučke kapetanije ako je: brod napušten, po njegovoj procjeni, brod u takvom stanju da je, u slučaju nepoduzimanja odgovarajućih mjera, potonuće broda ili onečišćenje mora izvjesno ili vrlo vjerojatno, a zapovjednik odbija poduzeti primjerene mjere za otklanjanje opasnosti. (13) U slučaju kada je na temelju razmjene poruka s brodom, njegovog kretanja ili drugih izvora očito da postoje izvanredne okolnosti zbog kojih brodu ili okolišu prijeti ili bi mogla prijetiti opasnost, a s broda nije upućen zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa Nacionalna središnjica dužna je pretpostaviti postojanje opasnosti te u skladu s tom pretpostavkom započeti s procjenom okolnosti, pripremama za pružanje pomoći brodu odnosno dodjeljivanje mjesta zakloništa.

zaštićeno morsko područje je morsko područje zaštićeno od utjecaja otvorenog mora u kojem se brod ni u kojem trenutku ne udaljava više od šest nautičkih milja od mjesta zakloništa gdje se mogu iskrcati osobe u slučaju brodoloma i u čijoj su blizini osigurana sredstva za traganje i spašavanje;

(15) Izbor mogućih mjesta zakloništa, na temelju procjene okolnosti i obilježja obale uz koju je moguć smještaj broda, obavlja dežurni službenik Nacionalne središnjice.

Izbor mogućih mjesta zakloništa ograničava se na dva, iznimno tri moguća mjesta zakloništa. (16) Izboru mjesta zakloništa uz obalu pristupa se samo ako se u slučaju nepovoljnog razvoja događaja neposredno uz obalu očekuje manja šteta okolišu u odnosu na onu do koje bi došlo u slučaju istog razvoja događaja na otvorenom moru. (17) Izboru mjesta zakloništa uz obalu pristupit će se u slučaju da se: time ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi na obali; smještajem broda uz obalu umanjuje opasnost po ljudske živote na brodu, a razina prijetnje od onečišćenja ostaje jednaka ili manja; bitno umanjuje vjerojatnost onečišćenja okoliša, ponajprije obalnog ruba (uz pretpostavku da ne postoji prijetnja životima ili zdravlju ljudi na brodu); bitno umanjuju neželjene posljedice možebitnog onečišćenja; na taj način omogućuje posadi broda da otkloni kvar koji bi u nekom kasnijem trenutku mogao značajnije ugroziti sigurnost ljudi ili doprinijeti mogućem onečišćenju okoliša; na tom mjestu može uspješnije pružiti pomoć s kopna. (18) Mjesto zakloništa uz obalu neće se predložiti ako: zahtjev nije utemeljen ili zapovjednik broda odbija pružiti potrebna objašnjenja i podatke; postoji prijetnja životima i zdravlju ljudi na obali; je šteta okolišu veća u slučaju onečišćenja uz obalu nego ako do njega dođe na otvorenom moru; smještaj broda uz obalu ne povećava uspješnost pružanja pomoći brodu. (19) Nakon utvrđivanja mogućih mjesta zakloništa ili utvrđivanja da takvih mjesta uz obalu nema, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je, zajedno s kraćim obrazloženjem prijedloga na propisanom obrascu, izvijestiti pomoćnika ministra nadležnog za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja.

(1.) Plan prihvata broda u nevolji (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se vodeći računa o Smjernicama IMO-a i sadrži najmanje: podatke o nadležnom tijelu odgovornom za prihvat i obradu poziva s broda u nevolji; podatke o nadležnom tijelu ili osobi odgovornoj za procjenu okolnosti, izbor prikladnog mjesta zakloništa i odluku o prihvaćanju broda u nevolji na izabranom mjestu zakloništa; popis mogućih mjesta zakloništa, te sažetak čimbenika koji omogućuju brzu procjenu i donošenje odluke uključujući opise društvenih i okolišnih čimbenika, te prirodne uvjete mogućih mjesta zakloništa; postupak procjene i izbora mjesta zakloništa na temelju mogućih mjesta navedenih u popisu iz alineje 3; popis raspoloživih sredstava i uređaja prikladnih za pružanje pomoći, spašavanje, odnosno ograničenje i uklanjanje onečišćenja; postupke međunarodnog usuglašavanja i odlučivanja kada je primjenjivo; postupke vezane uz financijska jamstva i sustave odgovornosti broda prihvaćenog u mjestu zakloništa. (2.) Nacionalna središnjica je dužna voditi brigu o obnavljanju podataka sadržanih u Planu, te prema potrebi predložiti njegove izmjene. (3.) Plan iz stavka 1. ovog članka daje se u privitku ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

U najvažnije rezultate dvogodišnjeg provođenja projekta mjesta zakloništa, koji smo izradili na Hrvatskom hidrografskom institutu, spadaju studija o mjestu zakloništa, pravilnik o mjestu zakloništa s planom za smještaj broda koji treba pomoć i softverska pomoć pri odlučivanju ADRIA GIS aplikacija.

U našem modelu nismo odredili nekoliko mjesta zakloništa nego svaka zaštićena uvala i luka s izgrađenom infrastrukturom može biti potencijalno mjesto zakloništa.

Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru konzultiranjem ekspertne skupinu i uz pomoć softverskog rješenja rade prijedlog jednog ili dva mjesta zakloništa, a zatim ga šalju na višu razinu, Upravi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora, na razmatranje i odlučivanje.

(1) Pravilnik jest Pravilnik o mjestima zakloništa. (2) Brod koji treba pomoć jest brod koji je u situaciji, izuzev one koja zahtjeva traganje i spašavanje ljudi, koja upućuje na mogućnost gubitka broda ili opasnost za okoliš ili plovidbu. (3) Mjesto zakloništa jest luka, dio luke ili zaklonjeno pristanište ili sidrište odnosno drugo zaklonjeno područje koje je kao takvo navedeno u poglavlju 5. ovog Plana. (4) Zaklonjeno područje je svako područje u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru na kojem je brod izložen manjem utjecaju vjetra i mora, bez obzira plovi li, pluta ili je usidren. (5) Nacionalna središnjica je Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, kako je utvrđena Nacionalnim planom traganja i spašavanja ljudskih života na moru. (6) Dežurni službenik jest službenik Nacionalne središnjice osposobljen i ovlašten poduzimati mjere sukladno Pravilniku i ovom Planu. (7) Opasne tvari jesu: tvari navedene u IMDG pravilniku, opasne tekućine navedene kao takve u poglavlju 17. IBC pravilnika, opasni plinovi navedeni kao takvi u poglavlju 19. IGC pravilnika te krute tvari navedene kao takve u Prilogu B BC pravilnika. (8) Onečišćujuće tvari jesu: ulja, kako su navedena u Prilogu I MARPOL konvencije, škodljive tekuće tvari, kako su navedene u Prilogu II MARPOL konvencije te štetne tvari, kako su navedene u Prilogu III MARPOL konvencije. (9) Nadležna lučka kapetanija jest lučka kapetanija na čijem području se nalazi brod koji treba pomoć ili, u slučaju kada se brod kreće, lučka kapetanija koja je u dogovoru sa susjednim kapetanijama preuzela odgovornost za praćenje kretanja broda koji treba pomoć. (10) Područje nadležnosti uključuje unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske. (11) Pomorska nesreća i nezgoda jesu događaji kako su određeni IMO Pravilnikom za istragu pomorskih nezgoda i incidenata i Pravilnikom o istraživanju pomorskih nesreća. (12) Kompanija je kompanija kako je određena Pravilom 1 (2), Poglavlja IX SOLAS konvencije odnosno člankom 5. Pomorskog zakonika. (13) Agent je pravna ili fizička osoba ovlaštena ili opunomoćena da dostavi podatke u ime poslovođe broda. (14) Služba pomoći na moru (Maritime Assistance Service MAS) koja obavlja zadaće utvrđene Rezolucijom Skupštine IMO-a A. 950 (23), sukladno odredbama Pravilnika, jest Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i nadzor pomorske plovidbe Republike Hrvatske. (15) GIS aplikacija (Geographical Information System GIS) jest sustav računalne podrške odlučivanju koji sadrži moguća mjesta zakloništa i ostale pridružene informacije.