Prof. dr. Mladen Parlov izdvojio je cilj kateheze, a to je odgoj krštenika u vjeri kako bi dosegli vlastitu mjeru ljudsko-kršćanske zrelosti.
Prof. dr. Mladen Parlov izdvojio je cilj kateheze, a to je odgoj krštenika u vjeri kako bi dosegli vlastitu mjeru ljudsko-kršćanske zrelosti.
Neposrednu pripravu, trodnevnicu od 5. do 7. srpnja predvodi rektor Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu prof. dr. sc. Mladen Parlov.
Ipak, njezina znanstvenost nije suhoparna, ona koja straši čitatelja, nego je riječ o pitkoj i čitkoj znanstvenosti koja je otkana i ispričana kao poezija u prozi.« (Mladen Parlov, teolog i pisac)
Na kraju svečanoga bogoslužja ravnatelj sjemeništa dr. don Mladen Parlov uputio je riječ zahvale svima što su svojim sudjelovanjem uzveličali tu proslavu, istaknuvši da Gospa od blage vijesti nije samo ona koja prima blagu vijest nego postaje sadržaj te blage vijest jer je postala vrata nebeska i vrata zemaljska, nebo u zemlji i zemlja u nebu.
Nakon dodjele nagrada, na Trgu braće Radić su pred Marulićev spomenik položili vijenac predsjednik Gradskog vijeća Petar Krolo, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković i don Mladen Parlov.
Špiro Marasović osvrnuo se na uzroke naše duhovne krize i njezine manifestacije u redovničkim zajednicama, a Mladen Parlov prokomentirao je prvi dio dokumenta hrvatskih biskupa Na svetost pozvani - pastoralne smjernice na početku trećeg tisućljeća.
Ovaj dio vrijedne i bogate pisane ostavštine bl. Marije Petković za tisak je pripremio dr. Mladen Parlov, docenta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a u svome predgovoru između ostaloga piše: »Tekstove objavljujemo pod naslovom »Vapaji duše«, jer uistinu u sebi donose izljeve i vapaje jedne duše koja vapi za Bogom, koja je žedna Boga i njegove prisutnosti.
No, sve u svemu, što se tiče organizacije, treba reći kako je don Mladen Parlov, koordinator Odbora za hodočašće i svi svećenici koji su putovali sa svojim vjernicima, položili ispit.
Nadam sam da dotična osoba nije ni znala što čini te koje su moguće posljedice takvog čina ", piše u priopćenju dr. Mladen Parlov, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.
[ 8 ] Mladen Parlov u tom smislu ističe: »Svećenik nije zaređen kako bi formirao svećeničku kastu kao leviti Staroga zavjeta, nego kako bi postao sol zemlje i svjetlo svijeta (Mt 5,14) te sluga Kristove ljubavi prema ljudima i živi znak njegove prisutnosti u ovome svijetu«, Mladem PARLOV, Čovjek Božji.
Prof. dr. Mladen Parlov u svom je predavanju govorio o središnjoj ulozi otajstva Isusa Krista u teologiji, u kršćanskom životu te u katehezi.
19. prosinca 2011. organizacija adventske duhovne obnove za članice i članove udruge (duhovnu obnovu vodio je prof. dr. sc. don Mladen Parlov, a u sakramentu svete ispovijedi pomogli su mu don Jure Vrdoljak i don Pave Medić)
Misno slavlje u svetištu petog dana devetnice predvodio je prof. dr. Mladen Parlov, profesor na KBF-u u Splitu.
Prevoditelj tog djela, dr. Mladen Parlov drži da je na to Scupolijevo djelo utjecao i Evanđelistar Marka Marulića. Duhovni boj je djelo, za koje se s pravom tvrdi da ostaje jedan od najdragocjenijih bisera u povijesti katoličke duhovnosti, izuzetno će koristiti svima koji žele napredovati u duhovnom životu, istaknuo je mr. Petar Balta, urednik izdanja. Duhovni boj predstavlja sintezu asketskog pokreta toga doba, te je izvršio veliki utjecaj na talijansku, a posebno na francusku duhovnost.
Ne prijetiti, nego se kao zrele osobe ispričati (MLADEN PARLOV).
Spomenimo kako je na bdjenju mladih pjevao zbor od sedamdesetak srednjoškolaca i studenata teologije predvođenih Denisom Karanušićem, a organizator bdjenja je don Mladen Parlov.
Predvodio ju je don Mladen Parlov, profesor duhovnosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i rektor splitskog sjemeništa.
Svetu misu služit će dr. don Mladen Parlov, ravnatelj Biskupijskog sjemeništa u Splitu.
Mladen Parlov rođen je 6. listopada 1964. u Ričicama kraj Imotskog.
Duhovnu obnovu vodio je don Mladen Parlov, rektor Sjemeništa i prof. na KBF u Splitu.
Koncelebrirali su ravnatelji gimnazije i sjemeništa, profesor don Josip Dukić i dr. don Mladen Parlov te odgojitelji i profesori, a svečano je bogoslužje svojim pjevanjem uveličao mješoviti zbor Nadbiskupijske klasične gimnazije.
O zborniku, koji je objavila Crkva u svijetu, govorili su prof. dr. Mladen Parlov i dr. Mirko Klarić.
Predavanje je održao prof. dr. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu
22. studenoga 2011. organizacija tribine pod nazivom Zreo kršćanin i suvremeno društvo (na tribini je izlagao prof. dr. sc. don Mladen Parlov)
Dr. Mladen Parlov rektor je malog sjemeništa u Splitu i pisac više knjiga o svećeničkom pozivu i značenju duhovnih zvanja za Crkvu i narod.
Na Uskrsni Ponediljak misu je uz veliki broj vjernika i 15 - tak svećenika predvodio dr. Mladen Parlov.
Po povratku u Split, i odgovorni za tehnički dio organizacije dr. Mladen Parlov istaknuo je da je hodočašće doista uspjelo ostvariti cilj radi kojega je bilo organizirano.
Na dvodnevnom znanstvenom skupu »Majka Klara i njezina družba 1706 - 2006« izlagalo je tridesetak stručnjaka iz različitih područja: Vicko Kapitanović, Marko Karamatić, Ivan Pederin, Zvonimir Brusač, Nikola Vukoja, Mladen Parlov, Marko Semren, Jure Brkan, Josip Delić, Mile Vidović, Ivan Šarčević, Josip Bratulić, Josip Lisac, Ante Skračić, Radoslav Tomić, Bernardin Škunca, Jadran Kale, Kornelije Šojat te sestre Terezija Zemljić, Zvonimira Nimac, Zdravka Gverić, Valerija Kovač, Valentina Mandarić, Mirjam Šimunović i Anita Krajač.
To je stav oca Frane Prcele, svojevremeno najmlađeg provincijala hrvatskih dominikanaca, izrečen na splitskom predstavljanju njegove knjige " Kad bismo bili dosljedni... ", o kojoj su sinoć u Pinakoteci Gospe od Zdravlja govorili, u ime organizatora Matice hrvatske Split, Josip Botteri Dini, novinar naše kuće Ivan Ugrin, te profesori s KBF-a dr. Mladen Parlov i dr. Anđelko Domazet.
Autoru su na knjizi čestitali dr. Mladen Parlov i Ivan Ugrin koji je upozorio kako se mediji Crkvom bave samo kad se radi o senzacijama, dok ozbiljniji sadržaji ne nalaze mjesta.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com