Smatra se da slabljenje suptropske mlazne struje, koje uzrokuje La Niña omogućava jačanje tropskih ciklona u Atlantskom oceanu i produžuje njihov put prema zapadu.

Globalno zagrijavanje u EH5OM modelu relativno je uniformno u višoj troposferi i povezano je s jačanjem zapadnog visinskog vjetra u jezgri mlazne struje.

Ta toplina i vodeno isparavanje će imati velik utjecaj na mlazne struje vjetrova koje se kreću sa zapada na istok i čine granicu između hladnih arktičkih i toplijih središnjih geografskih širina.

U većim visinama javlja se povremeno i mjestimično, (npr. pri pojavi mlazne struje) ili u kumulonimbusu (čiji nastanak pospješuje).

Za zrakoplove je naročito opasna bezoblačna turbulencija s jakim smicanjem vjetra koja se javlja na visinama od 6 do 15 km blizu jezgre mlazne struje, u blizini kumulonimbusa ili jako razvijenih kumulusa (kumulusa congestusa).

Na ovom prikazu možete vidjeti položaj mlazne struje nad Europom i sjevernom Afrikom u noći srijede na četvrtak.

Mlaznu struju označavaju crvena, narančasta, žuta i svijetlo zelena područja na karti, a bijelim tankim crtama obilježen je smjer kretanja mlazne struje.

Jasno se uočava meandriranje mlazne struje na području Sredozemlja, gdje se u zapadnom Sredozemlju mlazna struja spušta gotovo meridionalno iz Europe prema Africi, a u istočnom Sredozemlju se mlazna struja uzdiže od Afrike prema Turskoj i Balkanu.

Naime, ovako ekstremno vrijeme posljedica je prostornog razmještaja hladne i tople zračne mase koje su odvojene područjem mlazne struje.

Težinski valovi u atmosferi najčešće nastaju u područjima frontalnih zona u kojima se odvijaju izraziti procesi vertikalnih gibanja zračnih masa pri čemu, zbog izražene horizontalne mlazne struje, dolazi do snažnog smicanja vjetra po visini.

Istina je da je svašta moguće, i da se struktura atmosfere razlikuje po visini i po mjestu i da je orografija jako bitna, i da postoje i tople i hladne fronte koje mogu biti razmještene i po visini i lokalni uvjeti i mlazne struje i svašta.

Na let veliki utjecaj imaju i mlazne struje, koje pušu na velikim udaljenostima, od zapada prema istoku brzinama većim od 30 kms-1, u gornjoj troposferi ili donjoj stratosferi.

Avioni koji lete u smjeru puhanja mlazne struje vremenski putuju kraće i pritom štede gorivo.

Zato avioni koji putuju u smjeru puhanja mlazne struje nastoje njezin utjecaj iskoristiti što duže.

Prema njoj i sve većem broju znanstvenika, topljenje arktičkog leda zagrijava ocean i atmosferu, što mijenja položaj mlazne struje rijeku zraka koja određuje većinu vremenskih uvjeta na sjevernoj polutki. To utječe na mlaznu struju i dovodi do ekstremnih vremenskih uvjeta omogućuje prodor hladnog zraka s Arktika puno dalje na jug, a čini se da će tako biti neko vrijeme budući da val mlazne struje postaje sve veći.

Konfluencija postoji (strujnice se međusobno približavaju niz struju) ako je ψ/n 0. Konfluencija se javlja npr. na stražnjoj (ulaznoj) strani mlazne struje.

Na obje polutke postoje jače polarne mlazne struje, koje putuju na visini od 7 12 km i slabije suptropske koje se kreću na 10 16 km iznad površine.

Mlazne struje su u klimatologiji relativno nova područja istraživanja koja tek treba razjasniti.

Niske mlazne struje (NMS) su uobičajene pojave na mezoskali.

Zone su formirane kada konvekcijom uzdignuti kristalići amonijaka zamaskiraju niže oblake, a u njima se javljaju mlazne struje (vjetar od 360 km/h) što uzrokuje turbulenciju i oluje, dok širina i boja pojaseva i zona varira od godine do godine.

A kako se površina leda u moru bude smanjivala, tako će se mlazne struje vjetrova još više usporiti i pomaknuti još sjevernije, što će dovesti do više ekstremnih vremenskih prilika i iznimnih promjena u temperaturi.

NISKE MLAZNE STRUJE U ATMOSFERI »ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE

Slika 1. Primjer niske mlazne struje (NMS) uočene sredinom prosinca 2004. u blizini Zadra

U zavjetrini planine nastaju dvije niske mlazne struje: jedna, jača na sjeveru i druga, slabija na jugu.

Kada njegov vrh dosegne tropopauzu na nekih 8 do 10 km, odnosno, općenito dosegne donju granicu inverzionog sloja (koji su na velikim visinama rijetki) ili dosegne donju granicu mlazne struje početi će se njegov vrh šitriti u obliku nakovnja, te on prelazi u oblik kumulonimbus inkus (Cu Incus), prikazan na slici lijevo.

Na prednjoj, izlaznoj strani mlazne struje, tj. u području difluencije strujnice se međusobno udaljavaju.

Niske mlazne struje (NMS) su područja pojačanog vjetra u donjoj troposferi te predstavljaju lokalne maksimume brzine.

Dolje: shematski prikaz mlazne struje i pripadne sekundarne cirkulacije.

Na ulaznoj, stražnjoj strani mlazne struje, tj. u području konfluencije, narušava se geostrofička ravnoteža budući da sila gradijenta tlaka raste duž mlazne struje, (porast sile gradijenta tlaka vidljiv je iz sve većeg približavanja strujnica), te postaje veća od Coriolisove sile.

Stoga se u visini mlazne struje u horizontalnoj ravnini razvija sekundarna cirkulacija koja je u smjeru sile gradijenta tlaka.