Split je mletačku vlast priznao 18. kolovoza 1327., a Poljica su ostala vjerna Šubićima, zbog čega su se ponovile stare razmirice između Poljičana i Splićana.

U to doba (1412.) Šibenik ponovo dolazi pod mletačku vlast koja će trajati do konca 18. stoljeća (1797.).

Nadalje, možemo i rekonstruirati motive njihove seobe iz pitome okolice Travnika u kršnu Dalmaciju: vjerojatno nisu mogli trpjeti turski zulum pa su se odmetnuli pod mletačku vlast, dovodeći sa sobom i druge porodice.

Poslije Karlovačkog mira 1699. godine Cetinska krajina je potpala pod mletačku vlast pa su se dragovićki monasi vratili u svoj manastir, a njihovu crkvicu su poslije upokojenja episkopa Nikodima, dakle onu kod Bribira, prisvojili rimokatolici.

Turski je teror odnio mnogo života i u izbjeglice pretvorio stotine obitelji pa je narod stao bježati na otoke pod mletačku vlast, a s njima i svećenici hrvatskog obreda - poljički glagoljaši, gotovo jedini pismeni ljudi onoga doba.

Godine 1593. šibenski je knez pisao u izvješću Senatu da šibenski vlastelini smatraju mletačku vlast prolaznom, a mađarskoga kralja svojim ÂťprirodnimÂŤ gospodarom.

Splićani su 28. lipnja 1420. priznali mletačku vlast.

Zato modruški biskup Šimun Kožičić Benja (o. 1460. 1536.), u dvama govorima, 1513. i 1516., istupa javno pred papom Leonom X. (Giovanni de Medici, 1475. - 1521.), kojemu su se 1519. za pomoć obratili i knez Stjepan Posedarski te skradinski biskup Toma Niger, koji se pred istim Papom pojavio i 1521., a te iste godine mletačku vlast očajnički je molio za pomoć i Ivan Statilić (1472. - 1542.), tajnik hrvatsko-ugarskoga kralja Ljudevita II.

Iako je priznavao mletačku vlast, Dubrovnik je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao Malo i Veliko vijeće, Senat te ostale organe gradske samouprave.

Godine 1409. Novigrad dolazi pod mletačku vlast.

Početkom 15. stoljeća Kvarnerski otoci i Dalmacija dolaze pod mletačku vlast.

Turci su zauzeli Benkovac, a 1683. godine Benkovac je s ostalim mjestima oslobođen od Turaka i potpada pod mletačku vlast.

Tumačeći nadalje - u tek nekoliko rečenica - povijest crkvene prisutnosti među Hrvatima, akademik Šanjek ističe da »u doba istarske pripadnosti Carstvu, unije s Ugarskom, dolaska primorskih dijelova Hrvatske pod mletačku vlast, za stoljetnih oslobodilačkih ratova s Turcima, hrvatska Crkva dijeli sudbinu naroda, a hrvatske biskupije nalaze se u granicama različitih država.

Od 1268. do 1357., Bračani su priznavali mletačku vlast, a zatim ugarsko-hrvatsku, zadržavajući uvijek svoju komunalnu samoupravu i stare povlastice.

Mletačku vlast je srušio Napoleon, a Dalmaciju dobila Austrija.

Kada je Bar pao pod mletačku vlast (1441.) u Veneciji je kovan autonomni bagatin s natpisom S.

Poslije pada pod mletačku vlast, niz gradova u našem primorju kuje u mletačkoj kovnici autonomne bagatine, da bi ublažili nestašicu sitnog novca, Šibenik od 1485. godine, Split i Zadar od 1491. godine, Trogir 1492. godine, Hvar 1493. godine. - Bagatinus ili parvus bagatinus je temeljna novčana vrijednost slavonskih banovaca.

Kad je mletačku vlast u južnim hrvatskim krajevima zamijenila austrijska pa 1805. Napoleonova, došlo je do promjene crkvene organizacije.

Zajedno s okolnim mjestima i stanovnici Slimena 1571. stupili su u mletačku vlast i privremeno se oslobodili od Turaka.

Od Turaka je oslobođeno 1684. kada je i službeno došlo pod mletačku vlast mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Kako stoji u povijesnim analima, nakon oslobođenja od Turaka 1685. župu je pohodio apostolski misionar Nikola Bijanković.

U rujnu su mletačku vlast priznali Nin i Rab, a do prosinca i Cres i Osor.

Kada je kršćanska udružena mornarica izvojevala veliku pobjedu nad turskom mornaricom kod Lepanta 7. listopada 1571. godine tada su i stanovnici Slimena, zajedno sa stanovnicima Rogoznice, Kučića i Svinišća, dragovoljno stupili pod mletačku vlast i privremeno se oslobodili Turaka.

To je oslobođenje kratko potrajalo, samo do 7. ožujka 1573. Slime je oslobođeno od Turaka 1684. i službeno došlo pod mletačku vlast mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine.

Mnogi su selili u sigurnija mjesta uz obalu i pod mletačku vlast, a oni koji su ostajali trpjeli su promjene kolonijalnog sustava i mentaliteta, te naseljenja " Vlaha " koji su bili i katoličke vjere.

- Kad je vidio, da je njegovo djelo, namijenjeno »težacima i čobanima naroda slovinskoga« uspjelo, tj. da s jedne strane nije uznemirilo mletačku vlast, a s druge strane da ga je narod dočekao kao ozebao sunce, Kačić se dao na još veći posao, pa je kroz tri godine stvorio novo djelo pod istim naslovom i u istome duhu, ali skoro tri puta veće, kome naslovna stranica glasi: »Razgovor ugodni naroda slovinskoga... izvađen iz različiti knjiga i složen u jezik slovinski...

Tu zauzetost hrvatskog kralja koristi i makedonski car Samuilo koji prodire u Hrvatsku do Zadra i bezuspješno napada bizantinske gradove u južnom primorju, a dalmatinski gradovi i otoci dolaze pod mletačku vlast.

Kako nijedna od buna nije uspjela, prihvatio je mletačku vlast, koje se napokon oslobodio Zadarskim mirom.

Na Vranjini (Sakadrsko jezero) je Stefan I. 6. rujna 1455. sazvao Zetski zbor na kojem je dobio suglasnost 51 predstavniha raznih oblasti da prizna vrhovnu mletačku vlast.

Pri kraju pisac hvali mletačku vlast ovim riječima:, Moj štioče poštovani,... poznat ćeš čestito, mirno i rajsko stanje, u komu se nahodimo sada pod krilom našega Privedroga Principa, za koga imamo u potribi našu krv proliti«...

Citirajući Bonfinija, povjesničara kralja Matije: »Tako je gotovo čitava Dalmacija odstupila od Venecije i vratila se u panonski savez, prije svih Zadrani, koji su otjerali mletačku vlast te u grad pustili stražu poslanu od kralja.« Ne znam od koga sam čuo priglupu jezičnu igru: sreća Zára tuga Zadra.