Premda bosanski franjevac Matija Divković, koji je živio između 1563. i 1631., nije ni u primisli mogao imati predodžbu o relativnosti vremena u Einsteinovom smislu, ima jedna njegova zgodna propovijed iz djela Besjede svrhu evanđelja nedjeljnijeh priko svega godišta (Mletci, 1616.), kojoj je naslov Koliko su slatke pjesni nebeske, i koja se može čitati upravo u svjetlu specijalne teorije relativnosti, naime, da apsolutnog vremena nema.

Dužd Micchielle Steno i Mletci su za sto tisuća dukata od hrvatsko-ugarskoga kralja Ladislava kupili sav njegov posjed kojeg je imao u Dalmaciji, no to je u stvarnosti bio samo grad Zadar s tvrđavom i kotarom, Novigrad, Vranu i otok Pag.

Tada su se čitavi Mletci širili na 670 hektara.

Kr. podataka o istar. brodovlasnicima nema sve do sr. vijeka, kada je počelo jačanje brodarstva u Piranu, Kopru, Poreču, Rovinju, Puli, Plominu, Iki, Lovranu, Labinštini i dr. Mletci su imali monopol, pa nisu dopuštali jači razvoj brodarstva u Istri, ali su gradovi Piran, Kopar, Poreč, Rovinj i Pula posjedovali brodove koje su opremali posadom i opremom i kojima su obavljali nadzor istar. obale te pomagali Mletcima u transportu, ratnim akcijama i dr. Slabljenjem Mletaka i proglašenjem slobodne plovidbe Jadranom 1717. ojačala je uloga istar. brodarstva.

Mletci mu imaju takodjer većom stranom svoja najlěpša stanja zahvaliti, medju koja se broje osobito blagovalište svetoga Gjorgja velikoga (Refettorio di san.

Venecija (Mletci), grad i luka u tal. pokrajini Veneto, smješten u istoimenoj laguni, 5 km od kopna, na sjeverozap. obali Jadranskog mora (308717 st., 1992).

Svećenik don Tadija, koji podučava djecu smatra kako prerano po ovoj zemlji pjevaju pobjedničke pjesme Austrijanci, Turci i Mletci te svoje slušatelje opominje kako se uzalud u taj posao uklapaju i domaći slabići, jer će će izgubiti bitku.

2. - Zaručnica (ljuba) mora (Neptuna) zove se Venecia (Mletci).

Istina je, današnji Mletci nisu Mletci od někada.

Mletci su město za pěsnika kao stvoreno.

Istar. materijala ima i u njegovu najvažnijem djelu portulanu (isolaru) Isole famose, porti, fortezze e terre marittime sottoposte alla Serenissima Signoria di Venetia ad altri Principi Christiani et al Signor Turco nuoamente poste in Luce (Mletci 1571 72).

Kada bi pak Mletci došli u posjed pojedine seoske općine, podvrgnuli bi ju obližnjoj grad. općini.

1 - Bregovi rěke Brente medju Padovom i Mletci jesu najkrasnii, koje sam na mojih putovanjih vidio.

Što se mene tiče, ja ću se uvěk s najvećim uzhitjenjem onih srětnih krajevah sěćati, osobito pako rajske okolice medju Padovom i Mletci.

Zelene livade, cvatuće njive, šarene bašče, prekrasni dvorovi, mile seoske kuće, herpe putnikah svake versti i svih narodah, sa strane bistra obiljna rěka, na kojoj se množina čunacah i barkah lulja, cesta tverda kao kamen, ravna kao sto... eto ti puta uz rěku Brentu medju Padovom i Mletci

Venecija (talijanski: Venezia; stariji hrvatski naziv: Mletci; venecijanski dijalekt: Venesia) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Venecija u talijanskoj regiji Veneto s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Uspostava je carske vlasti u Bariju 871. učinila kraj tim napadajima, ali su se trgovačke veze sačuvale dalje, jer su italski pomorski gradovi, prije svega Mletci i Langobardski trgovci iz Barija, kasnije također Sicilijanci i Katalonci, opskrbljivali Saracene robljem iz Dalmacije.

Najpoznatije su mu duhovne skladbe moteti za jednoglasno i višeglasno pjevanje - ukupno 27 solističkih i zbornih skladbi sabranih u zbirci Sacrae Cantiones (Mletci, 1620.).

Mletci gledahu od negda grad Senj i njegovu sakrivenu luku krivim okom.

Tko god bil papinski bankar, fenički trgovci, Mletci ili Krugeri navek je neka frka zarad love i Vatikana, uzrok dubokih podjela zapadnog kršćanstva gotovo uvijek je bila lova.

Usljed novih tužbah mletačke vlade, koja se u Beču i u Gradcu uprav pogadjala poradi otvorenja mora jadranskoga, budući da se u Mletcih postojano tvrdilo kako su Mletci jedini gospodari mora), bude koncem god. 1614. opet u Senj poslan za komesara barun Vuk Eggenberg, general krajine hrvatske, koj došavši s njemačkimi vojnici onamo, dade odmah zatvoriti 39 Uskokah i četiri od njih smaknuti, sve kuće uskočke potražiti i blago s dragocjenostmi oteti.

Usput budi rečeno da su Antun Armenac, pater Oderik i Marko Polo (Korčula 1254. - Mletci, 1324.) bili zajedno u ekspediciji u Kini gdje su se upoznali, prema podatcima Nikolaja Gavriloviča Spafarije-Mileskua (1636. - 1708.) koji je posjetio 1676. god.

Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili Mletci.

Njegovo Ribanje i ribarsko prigovaranje (Mletci, 1568.), vrsno je pjesničko djelo, ribarska ekloga, putopis, dokumentarna reportaža, refleksivnodidaktični spjev, a ujedno i pjesnička poslanica Jeronimu Bartučeviću, sve to u isti mah - ono je i djelo koje upućuje na povijesnu i neraskidivu svezu između hrvatskog usmenog i umjetnog pjesničkog stvaranja.

eto, " mudar " si i uspjevas citirati - Plemenitog Antu Brunu Busica - o njegovom " prorocanstvu " iako to " prorocanstvo " je samo JASNA CINJENICA, koja se proteze sve od propasti Hrvatske Kraljevine Trpimirovica - a Bistri Nadareni a uz to i Skolovani ANte Bruno BUSIC, je RJEDAK PRIMJER nesebicnog i HRABROG hrvatskog JAVNOG RADNIKA - koji govori i djeluje u svom NAZALOST KRATKOM ZIVOTU - i bas zato su mu ga neprijatelji Hrvatske i tako drasticno - SKRATILI, pa nije bit u tomu da mi to danas mosemo-po miloj volji ponavljati - vec je SRZ te zalosne istine, da su jaci i pohlepni susjedi - trazili nacina - KAKO ZAVADITI I PODJELITI HRVATE - da bi i Austrija i Mletci, pa Madjari te Turci i Srbi - docepali HRVATSKOG JADRANA a time na SVJETSKA MORA = PROSPERITET PUTEM TRGOVINE....

Godine 1630., potužili su se Senjani na saboru ugarskom, da im se njihova prava i gradske granice po vojničkih častnicih vriedjaju, i po ugovorih s Mletci učinjenih šuma uništuje.

Od 1512. do 1800. god. armensko knjigotiskanje postojalo je u sljedećim gradovima: Mletci (Venecija), Trst, Beč, Carigrad, Rim, Pariz, London, Amsterdam, Nürnberg, Berlin, Lavov, Köln, Nova Džulfa, Zürich, Marseilles, Leipzig, Frankfurt na Majni, Livorno, Parma, Harlem, Izmir, Ečmijadzin, Novi Nahičevanj, Astrahanj, Sankt Peterburg.

Ove godine navršava se 500. godina od rođenja Marina Držića zvanog Vidra (Dubrovnik, 1508. - Mletci, 2. V. 1567.).

Kad nemaš argumenata, a i želiš prikriti mnoge stvari u posljednje 22 godine vladanja Zadrom, onda ti ne preostaje ništa nego vikati: Jugoslaven, Jugoslaven... izvlakač novaca, švabe, austrijanci, unutarnji i vanjski neprijatelji, urota, Turci, Mletci........

Poslije uzmaka Turaka ostaju Beč i Mletci od kojih je opasnost za nas nerazmjerno veća od one od strane Stambola«.